Zabilježeno više od 100 slučajeva kršenja slobode medija u Evropskoj povodom pandemije

Globalna mreža IPI pozvala vlade da prepoznaju ključnu ulogu nezavisnih medija u vrijeme pandemije koronavirusa

Zabilježeno više od 100 slučajeva kršenja slobode medija u Evropskoj povodom pandemije

Od početka marta Međunarodni institut za medije (IPI) registrirao je više od 100 slučajeva kršenja slobode medija, što je podiglo uzbunu zbog  značajnog učinka pandemije Covid-19 na slobodu medija u Evropskoj uniji.

Ti slučajevi objedinjeni su u istraživačkom radu „Kršenja medijskih sloboda u EU za vrijeme Covida-19“, koji pokazuje da je nekoliko država primijenilo zakone i ograničenja za vanredne situacije, onemogućavajući novinare da informiraju javnost, ali i da kritički prate rad vlada.

Najozbiljnija kršenja registrirana su u srednjoj i istočnoj Evropi, gdje neke vlade imaju lošu evidenciju u zaštiti medijskih sloboda i riskiraju da iskoriste zdravstvenu pandemiju za nepotrebno pooštravanje kontrole protoka informacija, kažu i IPI-ju.

Platforma za praćenje slobode medija omogućila je kategorizaciju kršenja te su verbalni i fizički napadi na vrhu liste, nakon čega slijede hapšenja medijskih radnika ili optužbe protiv njih.

IPI, globalna mreža urednika, rukovoditelja medija i vodećih novinara za slobodu medija, pozvala je vlade da prepoznaju ključnu ulogu nezavisnih medija u vrijeme pandemije koronavirusa.

Istraživanje je dostavljeno potpredsjednici Evropske komisije Věri Jourováoj, a iz IPI je najavio da će nastaviti pripremati brifinge za zastupnike Evropskog parlamenta u narednim sedmicama i mjesecima.

Slobodni protok vijesti i informacija sada je važniji nego ikad prije, jer osigurava otvoreni dijalog i razmjenu informacija zbog čega IPI pažljivo prati ograničenja slobode medija u ovoj izuzetnoj situaciji.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) uputila je sličan apel i pozvala vlade da ne dovode u pitanje medijske aktivnosti te da organiziraju internetske pres-konferencije na kojima će novinari moći postavljati pitanja bez prethodnog filtriranja.

U proteklim sedmicama neke zemlje poput Irske, Španije i Slovenije organizirale su pres-konferencije za koje su novinari unaprijed morali poslati pitanja i nije im bilo dopušteno postavljanje dodatnih pitanja.

Najnoviji primjer je pres-konferencija premijera Malte Roberta Abele na kojoj novinari nisu smjeli postavljati pitanja dok je on govorio o nevladinoj organizaciji koja je zatražila od suda da ispita njegovu ulogu nakon što su se migranti utopili u moru.

Iz Organizacije prijavljivanja organiziranog kriminala i korupcije (OCCRP) rečeno je da, iako koronavirus drži zaključan svijet, neke vlade koriste pandemiju kao izgovor da bi umanjile slobodu medija i pristup informacijama.

Pravni savjetnik Transparency Internationala Adam Foldes kazao je da je ograničavanje javnog pristupa informacijama tokom krize velika opasnost.

– Ako pogledate historiju od 1980-ih, bilo u Černobilu ili kasnije u Kini priča o kontaminiranom mlijeku u prahu za novorođenčad, informacije su bile nedostupne što je prouzrokovalo veću štetu – kazao je.

Foldes ističe da u idealnom slučaju vlade trebaju pružiti što više informacija uz vrlo mala ograničenja jer je sada važno izbjeći korupciju, bilo da je riječ o medicinskim proizvodima niske kvalitete koji su kupljeni od prijatelja ministra ili o pogrešnoj dodjeli sredstava.

Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović također je pozvala vlade da zaustave “ovaj kontraproduktivni pristup”.

Kako je kazala od najveće je važnosti osigurati da novinari rede u sigurnim uvjetima, bez straha da će ih maltretirati ili napadati što su i preporuke Odbora ministara za zaštitu novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih radnika.

Mijatović je rekla da se vlade suočavaju s neviđenim izazovima tokom ove pandemije, ali to nije izgovor da se pandemija odražava na rad medija te da se ograničava pristup informacijama.

– Stoga pozivam sve države članice Vijeća Evrope da sačuvaju slobodu medija i razumiju da su mjere za borbu protiv dezinformacija potrebne, proporcionalne i podliježu nadzoru, uključujući parlament i državne institucije za ljudska prava – zaključila je Mijatović.

Izvor: The Shift News

About The Author