BHT1: Zbog čega je bitna druga strana priče?

2. – 8. februar 2021.

DUHOVI PROŠLOSTI: Valentin Inzko zahtijeva od rukovodstva Narodne skupštine RS da oduzme odlikovanja data osuđenim ratnim zločincima. Na prvi pogled teško je pronaći išta sporno u inicijativi visokog predstavnika, osim što dolazi više od četiri godine nakon što su uručena sporna priznanja. Na drugi pogled saznajemo da se Inzko potrudio da, osim što je dobrano zakasnio, još nečim poljulja povjerenje u svoju dobru namjeru. Nimalo sretnim formulacijama, i ne baš biranim rječnikom, austrijski diplomata govorio je o kolektivnoj odgovornosti i krivici naroda. Ako je neko mislio da smo ove dileme i teme ostavili u prošlosti, grdno se prevario. Tome će posvjedočiti i to kako se tema dalje zakotrljala u vodećim medijima. I kako će se tek kotrljati u narednim sedmicama. Urednik Anel Nurković donosi prvo vijest kroz prilog u kojem su sabrane, kako se veli, burne reakcije iz Republike Srpske. Sutradan u Dnevniku 2, urednika Milana Đurovića, čujemo od visokog predstavnika šta je mislio kada je spominjao kolektivnu krivicu, a komentar daje i alfa i omega političkog odlučivanja manjeg entiteta – Milorad Dodik. U dva prva dana na BHT1 gledateljima se u citatu ne prikazuje sporni dio Inzkove tvrdnje, a u sabiranju odjeka daju se isključivo reakcije onih što burno negoduju. Na primjer, FTV je dao i izjave političkih komentatora koji pozdravljaju inicijativu.

DRUGA STRANA PRIČE: Udarni naslov BHT1 o saslušanju Dodika u predmetu „Ikona“ glasi „Dodik –  nema optužnice“ (Milan Đurović). Na FTV-u (Amra Zaklan) naslov je bio „Nakon svjetske sramote, samo svjedok“. Na primjeru dva naslova najbolje se vidi razlika u uređivačkim politikama, pa i naklonostima urednika. BHT1 daje podužu izjavu lidera SNSD-a koji tvrdi da je sva priča lažna, a tzv. afera spin. Od njega saznajemo da je bio saslušan kao svjedok, ali da smatra da nije uopšte ni trebao biti saslušan. Tužilaštvo se nije oglasilo. Reporterka Amela Pokvić je ipak dala podsjetnik na ranija dešavanja iz afere, podsjećajući nas da Ukrajina potražuje ikonu (Dodik tvrdi suprotno), da se o stvari oglasio i njihov ambasador, a da i Moskva traži međunarodnu istragu. Reporterka je svojim osvrtom postigla da se prilog ne sastoji samo od interpretacija glavnog vinovnika afere, već i od drugih strana koje čine priču. Baš to smo se prepali da će nedostajati kada je prilog započeo dužom izjavom člana Predsjedništva. Primjer nam pokazuje koliko je opasno kada se u prilozima ostane samo na datim izjavama, jer onda oni koji daju izjavu i imaju svoje interese kreiraju medijski ton cijeloj priči. Od urednika i reportera se uvijek očekuje cjelovit pristup, baš kao što je sada bilo.

GDJE SU VAKCINE? Početkom sedmice reporterka Tijana Kecman javlja nam gdje se nalaze pristigle ruske vakcine i kakva je daljnja procedura. Korak po korak, novinarka nam je objasnila šta sve treba učiniti da konačno počne imunizacija. BHT1 s pravom i dalje drži temu u fokusu.

OCJENA: 4

FTV: Kad je ton (pre)oštar?

2. – 8. februar 2021.

A NA ŠTA SE DAJU REAKCIJE? Za razliku od BHT1, FTV je donio više različitih reakcija na zahtjev visokog predstavnika da se ratnim zločincima oduzmu mirnodopska odlikovanja. Urednica Amra Zaklan u četvrtak donosi i presjek sudskih presuda osuđenim ratnim zločincima koji su bili dio političkog vrha Republike Srpske. Podsjetnik urednice je na mjestu jer i nakon četvrt vijeka mnogi su i dalje voljni slaviti njihovu ulogu i značaj. FTV daje i reakcije političara i jednog novinara koji svi redom osuđuju pismo Inzka jer smatraju da srpskom narodu pripisuje kolektivnu krivicu i odgovornost. Slično kao i BHT1, FTV prenosi reakcije, ali ne i tvrdnju ili sporni odlomak iz Inzkovog pisma. Stvar tako ostaje polovično urađena, a publika nikako da čuje šta je to Austrijanac na dugom privremenom radu u BiH zaista rekao. Gomilaju se reakcije koje se nazivaju burne ili mnogobrojne, ali gledatelju se nikako ne predstavlja cijela slika.

Pogledajmo kako su to uradile kolege sa Deutsche  Wellea (DW) koje su prenijele i Inzkovo naknadno pojašnjenje izjave o kolektivnoj krivici. Kroz njihove pažljivo birane podnaslove (Kolektivna odgovornost / „Oslobađanje od odgovornosti“ / Skretanje pažnje? / Bez stava Dodika / Pohvalno, ali kasno / Vratiti se u racionalne okvire) jasno vidimo da je članak cjelovit, da obuhvata sve aspekte priče i da se ništa ne propušta. Tu se citira i sporni dio Inzkove izjave, koji predstavlja okosnicu reakcija, i daju se veoma raznovrsni komentari, pa sve do osude profesora Envera Kazaza koji smatra da bi se visoki predstavnik trebao ispričati za izjavu o kolektivnoj krivici.

DA LI JE BAŠ UVIJEK UPUTNO BITI OŠTAR: FTV je prilično oštro ispratio saslušanje Milorada Dodika kritikujući što se on pojavio samo kao svjedok, kako je stajalo u naslovu (Amra Zaklan). Oštra intonacija često je poželjna u dnevnom novinarstvu, ali ponekad je potrebno biti i odmjeren. Posebno kada se radi o (pro)ocjenama nečije krivične odgovornosti. O aferi „Ikona“ i njenom raspletu još se malo zna da bi se moglo već govoriti ili medijski presuđivati ko i kako bi trebao biti saslušan. Ili ko i da li treba biti osumnjičeni, odnosno optuženi.

ŠKOLA U 21. VIJEKU U NAS: Urednica Maida Muhović Dnevnik 2 u srijedu otvara pričom o područnoj školi u Potočarima koju djeca ne pohađaju jer im nije osigurano grijanje. I tu staju sve rasprave, jer to je realnost BiH u 21. vijeku, zaključuje urednica. Priča za rubriku vjerovali ili ne otvorila je emisiju i data je prije svih priloga visoke politike. Pohvale uredništvu na ovoj odluci. Jedini nedostatak u prilogu je što pitanje nije adresirano Ministarstvu prosvjete i ministrici Nataliji Trivić, u čiju odgovornost spada ovaj problem.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: FTV je prateći Inzkov zahtjev da se oduzmu odlikovanja ratnim zločincima zaključio kako će nas sada ova tema pratiti danima, umjesto priče o životnom standardu. Vjerovatno su u pravu, jer nepodnošljiva je lakoća s kojom mediji recikliraju teme nabijene etničkim antagonizmima. Od toga je jedino gore to što javne televizije ni četvrt vijeka poslije rata ne znaju donijeti priču o ratnim zločinima i etičkim pitanjima na sveobuhvatan način, bez jeftinih pojednostavljenja. Visoki predstavnik jeste zakasnio sa zahtjevom da se oduzmu odlikovanja osuđenima za ratne zločine, ali nikad nije dockan ispraviti nepravdu. Način na koji je to zahtijevao i njegove pobude nešto su drugo, a to pak zaslužuje debeo upitnik. Nijedna televizija nije pokazala da je dorasla tom izazovu, za razliku od medija kao što je DW.

Plus sedmice

BHT1

BHT1 i dalje prati put vakcina u našu zemlju. Tema koja zaslužuje pažnju.

FTV

To što je urednica Maida Muhović Dnevnik 2 otvorila pričom o školi koju djeca ne pohađaju jer je neuslovna.

Minus sedmice

BHT1

Priča o novom zahtjevu Valentina Inzka nije obrađena svestrano i iz svih uglova.

FTV

Godišnjica masakra na pijaci Markale propraćena je potresnim ratnim snimcima bez upozorenja gledateljima o uznemirujućem sadržaju (nedjelja, urednica Maida Muhović).