BHT1: Novi soj je tu, pa šta?

9. – 15. februar 2021.

OPUŠTENO O NOVOM SOJU: Britanski soj koronavirusa detektovan je i u našoj zemlji, a urednica Azira Hrustemović vijest daje tek u četrnaestoj minuti Dnevnika 2. Gledateljima se ne daje više informacija o novom soju od onih koje su podijelili predstavnici zdravstvene vlasti u kratkim izjavama. Sve je isporučeno u opuštenom maniru, uz naznaku da iste mjere ostaju na snazi. No, novi sojevi mijenjaju zdravstvene politike i protivepidemijske mjere širom svijeta, a prva istraživanja pokazuju da se britanski soj značajno lakše prenosi. Svjetski mediji već sedmicama pišu o njemu, a mnoge vlade se odlučuju na nova zatvaranja baš zbog novih varijanti. Urednica FTV-a Amra Zaklan je u dosta ozbiljnijem tonu ispratila vijest, podsjećajući nas zašto je opasan novi soj, i koliko i dalje malo znamo o virusu koji je zarobio svijet.

PERSONALNE PROMJENE U PRAVOSUĐU: Reporterka Tijana Kecman sredinom protekle sedmice donosi dosta solidne priloge o izboru novog rukovodstva VSTS-a. Data je biografija novog predsjednika Halila Lagumdžije, prenijete su kuloarske priče i nagađanja, ali  sumirani i izazovi koji čekaju novi saziv. Kecman je istakla da dva glavna pretendenta za poziciju predsjednika VSTS-a nisu htjela pred kamere, a to odmah zabrinjava, jer prošlo rukovodstvo je poznato po aferama i prezrivim odnosom prema medijima. Sutradan se novi predsjednik ipak obratio, pa i izvinio što to nije odmah učinio. Iako su rasprave o etničkom opredjeljenju nosilaca pravosudnih funkcija vruće političko pitanje u BiH oko kojeg se lome koplja, BHT1 je mogao da sve zabilježi i bez prikaza na ekranu na kojem nam se oznakom prvog slova etniciteta predstavlja etničko porijeklo prvih ljudi pravosuđa.

VAKCINE JESU POLITIČKO PITANJE: Počela je vakcinacija u Republici Srpskoj, a mediji su kao i u svim drugim zemljama ispratili prva primanja vakcina. Odmah su se pojavile sumnje da je nabavka vakcina netransparentna i da građani plaćaju značajno višu cijenu od tržišne. Ministar Alen Šeranić je u petak bio veoma oštar, poručivši svima da ne koriste vakcine u političke svrhe. Ministar bi morao znati da je svaka javna nabavka, a posebno nabavka značajnog sredstva u suzbijanju epidemije, vrhunsko političko pitanje koje interesuje sve poreske obveznike jedne zemlje. BHT1 u petak sumnje u spornu nabavku opisuje kao spekulacije, a tek se u nedjelju (urednik Dejan Petrović) više bavi temom kada su gledatelji dobili priliku da čuju i kritike iz opozicije. Tema zaslužuje daljnju pažnju, naročito sa aspekta provjere jesu li istinite tvrdnje da zbog obaveza dobavljača moraju pristati na baš mala odstupanja od tržišne cijene.

Koliko vakcine jesu političko pitanje ocrtao nam je i razgovor (petak, nepotpisan Dnevnik 2) sa Goranom Čerkezom iz Federalnog ministarstva zdravlja, koji je na nekoliko pitanja zašto u većem entitetu još nema vakcina, novinarku uputio na Ministarstvo civilnih poslova, koje je, kako tvrdi, nadležno za direktne pregovore sa dobavljačima. Ovdje treba napomenuti da se Čerkez često pojavljuje u medijima i jedan je od rijetkih funkcionera koji ne izbjegava svoju dužnost da javnosti objasni okolnosti pod kojima se vodi borba protiv epidemije. BHT1, nažalost, nije išao dalje da provjeri stvari u ministarstvu koje se najčešće proziva zbog sporih nabavki, a ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević je potpuno nepoznata široj javnosti (o čemu smo pisali ranije). Drugo, urednici i novinari mogli su ispitati to što se vakcine ne nabavljaju u Federaciji BiH i kod ključnih donosilaca političkih odluka (premijer, predsjednici stranaka koji tvore vladajuću koaliciju), jer kako se Republika Srpska odlučila na samostalnu nabavku ne čekajući na ministricu kojoj se gubi svaki trag u javnosti.

OCJENA: 3

FTV: Zašto su ekonomske teme rijetko u centru pažnje?

9. – 15. februar 2021.

VRUĆA STOLICA: Izbor novog rukovodstva VSTS-a udarna je tema i Dnevnika 2 FTV-a. Urednica Maida Muhović ističe da je Halil Lagumdžija sjeo u vruću stolicu, a FTV donosi i komentar Milorada Dodika koji je sve sveo na priču o nacionalnom disbalansu. FTV je bio nešto optimističniji od BHT1 pri predstavljanju biografije i kvalifikacija novog prvog čovjeka pravosuđa. Nemilo iskustvo s njegovim prethodnikom opominje svaki optimizam.

EKONOMSKO NOVINARSTVO: Iz Vanjskotrgovinske komore upozoravaju na pad obima robne razmjene, a i svi drugi ekonomski parametri su u padu već neko vrijeme. Urednica Amra Zaklan stavlja vijest u udarnu najavu, a na nju nadovezuje i prilog o potrošačkoj korpi koja je prešla iznos od dvije hiljade maraka. Sada ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti osnovne mjesečne potrebe jedne četvoročlane porodice. Izvoz je pao za devet posto, a uvoz za čak 14%. Ipak, ekonomske teme date su u drugoj polovici Dnevnika 2, bliže kraju nego početku. Novinari se uglavnom ne zadržavaju duže na brojkama i projekcijama, i žure po mišljenja kod sagovornika. Ekonomsko novinarstvo nedostaje našim medijima, a ozbiljne TV kuće moraju obučiti novinare da prate relevantne pokazatelje. Pojedine brojke i parametri (BDP, industrijska proizvodnja, robna razmjena, plate, struktura BDP-a) trebaju biti i po nekoliko puta objavljeni i analizirani u istoj sedmici. Beogradski nedjeljnik NIN, kao rijetko koji medij u nas, donosi dosta uvjerljive novinarske analize ekonomskog usmjerenja.

OŠTRIJI TON: Prateći priču o vakcinama koje nisu stigle u Federaciju BiH i novom soju virusa koji jeste stigao, FTV je bio dosta oštriji u tonu. Urednica Muhović prozvala je Savjet ministara za neažurnost jer nisu odgovorili na zahtjev za strožim mjerama na graničnim prelazima. Tokom cijele sedmice ponavljala se već poznata činjenica da vakcine nisu ni na vidiku u većem dijelu zemlje.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: Na primjeru BHT1 vidjeli smo kako je epidemija kod nas u drugom planu uprkos tome što se stiče utisak da postoji hiperinflacija vijesti o Covidu-19. Hiperinflacija nefiltriranih informacija postoji (naslušali smo se do sada nalaza iz mnogih neprovjerenih i preliminarnih naučnih istraživanja), ali epidemija se ne razmatra kao značajno društveno i političko pitanje od kojeg zavisi kreiranje politika. BHT1 nije dovoljno ozbiljno shvatio detekciju novog soja koronavirusa, a obje televizije i pored pokušaja koji su vrijedni pažnje ne uspijevaju nametnuti vakcinaciju stanovništva kao vrhunsko političko pitanje koje se adresira svim odgovornim funkcionerima. Od inih premijera do ministrice civilnih poslova Ankice Gudeljević, koju i pored svih prozivanja njenih kolega nikako da upoznamo u Dnevniku 2.

Plus sedmice

BHT1

Prilog Hatke Nezirević o popularnim nekretninama u Turskoj koje kupuju naši građani. Stvar koja je manje poznata široj javnosti, a koja pokazuje da postoje ekonomski moćni kupci u BiH. Plus zaslužuje i posvećeni pristup Tijane Kecman pravosudnim temama.

FTV

Novi soj koronavirusa i nedostatak vakcina bili su u fokusu pažnje u više navrata.

Minus sedmice

BHT1

Vijest da je film Jasmile Žbanić („Quo vadis, Aida?“) ušao u uži izbor Američke filmske akademije morala je biti u udarnoj špici u srijedu (urednik Anel Nurković). BHRT je koproducent filma, pa je zbog toga još čudnije što uspjeh nisu obznanili na sva zvona. Ne dešava se svaki dan da neki domaći film bude međunarodno priznat i prepoznat. Film koji se bavi izuzetno zahtjevnom temom (genocid u Srebrenici) ima sjajan prijem kod publike i kritike, i šteta je što nije dobio veću pažnju i posvećeniju obradu u centralnoj informativnoj emisiji nacionalne medijske kuće.

FTV

Godišnjica masakra na pijaci Markale propraćena je potresnim ratnim snimcima bez upozorenja gledateljima o uznemirujućem sadržaju (nedjelja, urednica Maida Muhović).