FTV: SVE O SMJENI DRAGANA MIOKOVIĆA, NIŠTA O IZVJEŠTAJU O RADU VLADE FBiH

11. mart 2026. – 17. mart 2026.

SMJENA PREDSJEDAVAJUĆEG DONJEG DOMA PARLAMENTA FBiH: Dva dana zaredom, proteklu srijedu i četvrtak, centralna informativna emisija FTV počinje pričama o smjeni predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta FBiH Dragana Miokovića. U srijedu je emitiran prilog koji se može okarakterizirati kao najava parlamentarne rasprave o ovoj smjeni, a dan kasnije i cijeli blok koji je uključivao i živo javljanje reportera. U dva dana, u dnevnicima FTV, inicijativi za smjenu predsjedavajućeg jednog od parlamentarnih domova posvećeno je skoro deset minuta vremena. Za one koji možda ne znaju, dva su kriterija po kojima se ocjenjuje važnost određene teme za urednike informativnih emisija, ali i urednike informativnog programa u cijelosti. To su vrijeme izdvojeno za određenu temu i njeno pozicioniranje u emisiji. Najvažnije priče, po uredničkoj procjeni, emitiraju se na početku emisija, a važnost se dodatno potvrđuje vremenom izdvojenim za tu priču. Dakle, FTV je u četvrtak dnevnik počeo pričom o smjeni Dragana Miokovića i toj je temi posvetio skoro sedam minuta u emisiji koja je trajala tačno pola sata. Dakle, skoro četvrtina dnevnika potrošena je na izvještavanje o smjeni jednog izabranog dužnosnika. U prilozima koji su emitirani oba dana niti u jednoj rečenici nije objašnjeno zašto je to važno i kakve će posljedice na funkcioniranje institucija, ali i život običnih građana, imati odluka o razrješenju jednog dužnosnika. Ton ovih priloga neodoljivo je podsjećao na kampanju koju je danima provodio dio vladajućih stranaka, a kojom su odgovornost za smjenu čelnika parlamenta koju su inicirali njegovi koalicioni partneri pokušali prebaciti na leđa opozicije. I u ovom segmentu, prilozi emitirani u Dnevniku FTV ostali su nedorečeni, odnosno, ostalo je nejasno zašto je odgovornost opozicije za smjenu ili imenovanje dužnosnika iz vladajuće koalicije. Uz spomenute manjkavosti, treba dodati i skoro pa kontinuirano novinarsko iznošenje vrijednosnih sudova, izbrisane granice između informacija i komentara, te ocjene da je rasprava o smjeni, kako je rečeno, na momente bila i turobna, neprijatna, napeta… Šta može biti turobno u smjeni nekog dužnosnika teško je dokučiti.

DIPLOMATSKA STUPICA ZA BIH ILI DIPLOMATSKI RASKOL U BIH: Bosna i Hercegovina prošle sedmice našla u vrlo izazovnoj diplomatskoj poziciji. Grupa arapskih država predložila je rezoluciju u UN-u kojom osuđuju napade Irana na nekoliko država te regije. U rezoluciji se ne pominju se napadi SAD-a i Izraela na Iran. Među brojnim zemljama koje su bile kosponzori ove rezolucije našla se i BiH, ali ne zahvaljujući jedinstvenom stavu njenog rukovodstva i diplomatije. Naprotiv, u to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić tražio je od ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije da BiH ne bude među kosponzorima rezolucije, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović tražila je vanrednu sjednicu kolektivnog šefa države na kojoj bi se zauzeo stav o ovom pitanju, a ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, prema vlastitoj izjavi datoj FTV, dao je instrukciju ambasadoru BiH da se pridruži zemljama kosponzorima rezolucije jer, kako je rekao, nije bilo zvaničnog stava Predsjedništva BiH. Sve ovo vidjeli smo u dnevnicima FTV. Preneseni su stavovi većine uključenih koji su navodili svoje razloge za odluke koje su donijeli. I to je urađeno, uglavnom, korektno. Izvještavanju o postupanju dužnosnika BiH u ovoj situaciji nedostajao je kontekst i sagovornici koji bi sve navedeno, uslovno rečeno, pojasnili na način da gledaoci dobiju jasnu i širu sliku. Primjerice, jedan od aspekata koje su nezavisni stručnjaci trebali objasniti jeste ko kreira, a ko provodi vanjsku politiku. Ustav kaže da Predsjedništvo BiH kreira, a Ministarstvo vanjskih poslova provodi vanjsku politiku. Posljednji u tom lancu je ambasador koji prezentira stavove države. Ali, pitanje na koje bi valjalo odgovoriti ili bar pokušati odgovoriti jeste šta kad stava države oličenog u odluci Predsjedništva koje je jedino odgovorno za vanjsku politiku nema!? Drugi aspekt koji vrijedi spomenuti jeste nepostojanje zakona o vanjskim poslovima BiH. Lista pitanja ovdje ne završava, ali bi stavovi stručnjaka o bar nekim aspektima gledaocima pomogli da dobiju potpuniju informaciju.

DENIS BEĆIROVIĆ U BRISELU: Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović prvog dana na funkciji predsjedavajućeg državnog predsjedništva otputovao je u Brisel gdje se susreo s dužnosnicima NATO-a i EU. U ponedjeljak se susreo sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a, a dan kasnije s čelnicima EU. U vijestima emitiranim u dnevnicima FTV o ovim susretima navedeno je šta su bile teme razgovora, a u ponedjeljak i, za standarde informativnog programa, neuobičajeno duga izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH koju nevješto čita s promptera ili papira. U toj izjavi Bećirović ponavlja svoj stav da je BiH ispunila uslove za članstvo u NATO-u. Ova tvrdnja je, blago rečeno, upitna, s obzirom na opštepoznatu činjenicu da BiH nije ispunila ni jedan uslov za aktivaciju MAP-a, a koji se odnosi na uknjižbu vojnih lokacija na državu. MAP je stepenica prije članstva u NATO-u. Uloga medija nije samo da bespogovorno prenose stavove dužnosnika. Uloga medija je da prevashodno rade u interesu javnosti, a interes javnosti nije da je političari dovode u zabludu. U ovom slučaju, FTV je propustio da svojim gledaocima predoči i elementarne činjenice o procesu pridruživanja NATO-u, pa je sve izgledalo kao promotivni video Denisa Bećirovića, a ne vijest javnog RTV servisa. Slično je bilo i kada je u pitanju proces pridruživanja EU jer, kao što je svima poznato, aktuelne vlasti BiH predvođene Denisom Bećirovićem godinama nisu ispunile niti jedan jedini uslov za naporedak ka EU. Mnogo puta smo naveli da je obaveza medija, a posebno javnih servisa, da svaka vijest, izvještaj, prilog ili bilo koji drugi sadržaj koji emitiraju, bude zaokružena cjelina na način da gledalac dobije potpunu informaciju. Na osnovu izvještavanja o posjeti Bećirovića NATO-u mogao se steći dojam da je BiH u situaciji kao Sjeverna Makedonija prije desetak godina kad su vlasti tadašnje Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije ispunile sve uslove za ulazak u ovu alijansu, ali im to nije bilo dozvoljeno jer je Grčka, jedna od članica NATO-a, blokirala ulazak insistirajući na promjeni imena Makedonije. To, naravno, u slučaju BiH nije ni približno tačno.

Ocjena: 6

BHT1: ZAKONI USVOJENI, SADRŽAJ NEPOZNAT

11. mart 2026. – 17. mart 2026.

POVEĆANJE PRIMANJA ZASTUPNIKA U SKUPŠTINI USK: Primanja zastupnika u Skupštini USK i ministara u kantonalnoj vladi značajno su uvećana. Sindikati tvrde da su primanja zastupnika uvećena za 40 odsto, vlasti to negiraju i tvrde da je osnovica za obračun plaća svima koje plaće dobijaju iz kantonalnog budžeta uvećena za deset odsto, odnosno sa 385 na 423 KM. Istina je da su obje strane vjerovatno u pravu jer, kako kažu u sindikatu, ovo povećanje za policajce znači stotinjak KM, a za dužnosnike u nekim slučajevima i preko hiljadu KM. Pojašnjenja radi, plaće se obračunavaju tako da se osnovica množi s koeficijentom i tu dolazimo do činjenice da obje strane govore istinu, ali ne i potpunu istinu. U prilogu BHT1 upravo je ovaj segment odlično osvjetljen. Jer, ako policajac ima koeficijent 3 onda je njegov plaća uvećana za oko stotinu KM, ali obzirom da zastupnici imaju značajno veći koeficijent onda su i njihove plaće značajno uvećane. Autor priloga izbjegao je da upadne u zamku predstavnika vlasti koji nastoje da korištenjem birokratskog jezika i floskula izbjegnu da kažu koliko su povećane plaće imenovanim i izabranim dužnosnicima. Jedan od sagovornika u prilogu to jako lijepo objašnjava na način da je dovoljno pogledati registar prihoda dužnosnika i svi mogu vidjeti kolika su primanja dužnosnika bila prije, a kolika trenutno. Mediji u BiH ponekad priče rade na način da prenesu stavove jedne i druge strane. To je potrebno ali nije dovoljno i zato je ovaj prilog dobar primjer kako se mogu raditi ovakve priče. Ponekad je dovoljno samo postotke pretvoriti u apsolutne brojeve pa da sve bude jasno.

TAJNI SADRŽAJ ZAKONA: Vijeće ministara BiH prošle sedmice utvrdilo je prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Zakon je proslijeđen parlamentu BiH na usvajanje, a upravo je ovaj zakon jedna od uslova Moneyval-a vlastima BiH kako bi izbjegle uvrštavanje na sivu listu ove organizacije. U prilogu o sjednici državne vlade koji je emitiran u Dnevniku BHT1 naveden je naziv zakona i prenesena rečenica iz saopštenja koja skoro da i ne sadrži nikakvu informaciju. Potom se fokus priloga prebacuje na drugu temu. Novinari i urednici mogu i trebaju izabrati ugao iz kojeg će raditi određenu priču odnosno temu na koju će se fokusirati. To je potpuno uobičajeno. Ali, ako je izbor pao i na ovaj zakon onda minimum novinarskih standarda zahtjeva odgovor na pitanje šta građanima i institucijama donosi ovaj zakon. Dio gledalaca može na osnovu naziva naslutiti o čemu se radi u ovom zakonskom prijedlogu, ali to nije dovoljno. Potrebno je, bar u rečenici ili dvije, objasniti šta zakon donosi. Posebno je to važno u slučaju rada aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH koje je uvelo praksu da od javnosti skriva zakone i sve druge odluke koje razmatra i usvaja. Postala je praksa da javnost sadržaj zakona sazna tek kad budu dostavljeni parlamentu i tad se obično pokaže da sadrže niz veoma spornih odredbi. Dovoljno se sjetiti zakona o sudu BiH, VSTV, graničnoj kontroli… I to je jedan od razloga zbog kojeg bi novinari trebali insistirati na sadržaju usvojenih dokumenata, a ne prenositi floskule bez sadržaja iz saopćenja.

OGRANIČENJE MARŽI U BH. ENTITETU RS: Vlada bh. entiteta RS prošle sedmice ograničila je maksimalni iznos marži na niz proizvoda uključujući naftu i naftne derivate. Odluku su obrazložili željom da spriječe rast cijena koji bi mogao biti izazvan rastom cijena nafte na svjetskom tržištu zbog napada SAD i Izraela na Iran. Ova odluka entitetske vlade bila je povod za pripremu priloga koji je emitiran u dnevniku BHT1 u četvrtak, a koji predstavlja dobar primjer kako se jedna informacija može u relativnom kratkom roku pretvoriti u zaokruženu novinarsku priču. U prilogu su gledaoci mogli čuti šta je sadržano u vladinoj odluci, navedeni su podaci o provedenim inspekcijskim kontrolama koje su potvrdile, kako je kazao jedan od sagovornika, ogromne marže. Potom je emitirana anketa s građanima o ovoj odluci te sve zaokruženo pojašnjenjem ekonomskog analitičara koji ne očekuje da ove mjere pomognu u obuzdavanju cijena proizvoda koje građani najviše koriste. Prilog ima skoro sve elemente koji su potrebni da gledaoci dobiju kvalitetnu informaciju. Također, ovo je primjer kako izvještavanje o odlukama vlada ne mora biti suhoparno i birokratizirano nego se može pretvoriti u solidan medijski sadržaj.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Zašto je važno postojanje više javnih emitera u Bosni i Hercegovini može se jasno vidjeti na primjeru dnevnika BHT1 i FTV tokom prošle sedmice. Događaji i teme koje su pokrivali bili su skoro isti, ali je sadržaj koji je emitiran bio značajno drugačiji.

Pisali smo o načinu na koji je FTV izvještavala o parlamentarnoj raspravi o smjeni Dragana Miokovića s pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, pa to nećemo ponavljati. Ukratko, dva dana zaredom bila je to prva i ključna vijest u dnevnicima entitetskog javnog emitera. S druge strane, BHT1 je ovoj temi pristupio znatno racionalnije i, može se reći, u skladu s njenim stvarnim značajem za građane BiH i jednog od entiteta.

Priča o smjeni emitirana je u drugom dijelu dnevnika, kao dio izvještaja o parlamentarnom zasjedanju. U tom prilogu čuli smo stavove vlasti i opozicije, zatim različitih stranaka iz vladajuće koalicije, ali i informaciju da je istog dana parlament raspravljao o izvještaju o radu Vlade FBiH – što uopće nije bilo u fokusu FTV.

Drugim riječima, FTV je u dnevniku u četvrtak sedam minuta posvetio zasjedanju entitetskog parlamenta, ali u tom vremenu nije našao prostor ni za tridesetak sekundi u kojima bi javnosti prenio makar dio stavova zastupnika o radu entitetske vlade u protekle dvije godine. BHT1 je, u znatno kraćem prilogu, svojim gledaocima ponudio sasvim dovoljno informacija o obje teme.

Druga tema na kojoj su također vidljivi različiti pristupi jesu protesti građana, uglavnom mladih, koji su uslijedili nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladić Erdoan Morankić. Protesti su održani i protekle sedmice. O njima su izvještavala oba javna emitera, ali i u ovom slučaju uz primjetne razlike.

BHT1 je emitirao stavove demonstranata koji, između ostalog, navode da ostavka premijera KS Nihada Uka i nastavak rada u tehničkom mandatu ne predstavlja ispunjenje njihovih zahtjeva. U prilogu su uključeni i analitičari, a provjereno je i u kojoj se fazi nalazi istraga. FTV je također emitirao izjave demonstranata, ali selektirane tako da se u najmanjoj mogućoj mjeri referiraju na ostavke kantonalnih dužnosnika.

Spirala poskupljenja koja bi mogla uslijediti nakon rasta cijena nafte također je tema kojom su se bavili i BHT1 i FTV. U skoro svakom dnevniku BHT1 protekle sedmice gledaoci su mogli pogledati barem jednu priču o posljedicama, mjerama vlasti i očekivanjima građana. FTV je ovoj temi pristupio znatno skromnije, fokusirajući se na druge priče, poput smjene Dragana Miokovića.

Plus sedmice

FTV
Godišnjica najbrojnijih protesta u Srbiji nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, prilikom čega je poginulo 16 osoba, održanih 15. marta 2025. godine, bila je povod da FTV u autorskom prilogu svog dopisnika iz Srbije analizira dosege i rezultate protesta koji u toj zemlji traju već godinu i po. Prilog je urađen korektno i na način da i gledalac koji ranije nije bio upoznat s događajem i protestima može steći jasnu sliku.

BHT1
Bosna i Hercegovina suočava se s nedostatkom radnika u tzv. zanatskim zanimanjima. Prilog BHT1 o nedostatku ove radne snage, mjerama koje vlasti poduzimaju i posljedicama po ekonomiju predstavlja kvalitetan medijski sadržaj koji ovaj javni emiter kontinuirano proizvodi i emituje, uprkos brojnim poteškoćama s kojima se suočava.

Minus sedmice

FTV
Premijer FBiH Nermin Nikšić, kako je izvijestila FTV, razgovarao je s predstavnicima sindikata BHRT-a. U vijesti je navedeno da će Vlada FBiH nastaviti podržavati inicijative na državnom nivou koje vode ka sistemskim rješenjima za javni servis.

BHRT i njegovi uposlenici nesumnjivo zaslužuju podršku, ali ova vijest je koncipirana tako da suštinski ne donosi ništa novo. Iz kratkog priloga, ilustrovanog fotografijama sastanka, gledaoci nisu mogli saznati ništa osim činjenice da je sastanak održan.

BHT1
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, učestvovala je na Globalnom forumu u Azerbejdžanu, gdje je govorila o tome da „svaka kriza znači i novu priliku“ te da „ovaj turbulentni period vidi kao priliku da se stvari na globalnom nivou dovedu u red“.

Uz najbolju volju, teško je pronaći opravdanje za to da ovakve izjave budu predstavljene kao vijest u centralnoj informativnoj emisiji državnog javnog emitera.