BHT1: Velika neizvjesnost
- decembar 2023. – 2. januar 2024.
KO ĆE SPASITI BHRT? Radiotelevizija Bosne i Hercegovine u novu godinu ulazi s velikom neizvjesnošću: Ugovor o naplati RTV takse ističe u zadnjim satima 2023., a novog nema. BHT1 donosi priču o vlastitoj egzistenciji, o sigurnom finansiranju, o ljudima koji će ostati bez posla. Vremena više nema, a Parlament Bosne i Hercegovine ne pronalazi rješenje za spas više od 800 radnih mjesta. Državni zakon propisuje da se sva sredstva od RTV takse trebaju uplaćivati na jedinstveni račun, a to je račun BHRT-a. Ministar Edin Forto najavljuje da će raditi na zakonu koji će svima biti prihvatljiv. Sve stranačke reakcije su zasad deklarativnog karaktera, pa ćemo sačekati konkretnije poteze vlasti.
GENOCID U GAZI: Žestoke borbe u centralnoj i južnoj Gazi, izraelski tenkovi na ulicama. BHT1 donosi prilog o podizanju tužbe protiv Izraela za genocid pokrenutu u Južnoafričkoj Republici, ali i pojedinosti o tome šta se dešava na terenu i kakva humanitarna katastrofa je na djelu. U svim dnevnicima BHT1 tokom protekle sedmice potencira se priča o velikom stradanju civila, o svim užasima s kojim se suočavaju stanovnici Gaze.
ŽELJE ZA 2024: Za sami kraj godine prigodno je ostavljeno i javljanje reportera iz brojnih gradova BiH koji prenose prazničnu atmosferu i predstavljaju muzičko-zabavne programa na otvorenom. Bila je ovo posebna šetnja po BiH: kroz gradove koji okićeni ispraćaju staru i dočekuju novu. Potencira se i na tome u kojim gradovima je zabranjena upotreba pirotehnike te koliko se vodilo računa o zabavi za najmlađe. Sve je u prilogu, i raspoloživost dežurnih službi, i vremenske prilike, i muzika u pozadini reporterskih javljanja.
Ocjena: 7
FTV: Nove prijetnje
- decembar 2023. – 2. januar 2024.
KO ĆE U USTAVNI SUD BiH? Na putu popune Ustavnog suda BiH, Zakon o sudovima i strane sudije. Umjesto imenovanja nedostajućih, na stolu pritisci i ucjene. Ovo je tema Dnevnika 2 koja najavljuje turbulentan početak nove godine, jer Ustavni sud BiH neće u januaru 2024. imati niti jednog predstavnika iz RS-a. U nastavku se tema kontekstualizira pitanjem šta je pravo, a šta politika, te u kojem se trenutku treba razmišljati o isključivanju stranih sudija iz ove najviše pravosudne institucije.
MILORAD DODIK, ZAŠTITNIK NARODA: Dodikova oštra (ovo je eufemizam za ono što predsjednik RS-a demonstrira javnim istupima) retorika posebno se zaoštrava u posljednjim danima 2023. FTV detaljno prenosi njegove istupe navodeći kako se oni neće mijenjati ni u 2024. Prijetnje secesijom se nastavljaju čim predsjedniku SNSD-a nisu po volji kretanja na domaćoj sceni, a to je skoro uvijek. I puno ovo podsjeća na početak devedesetih i sve one prijeteće govore i upozorenja o “autostradi pakla”. U stilu paćenika koji podnosi sve udarce međunarodnih faktora zarad interesa RS-a, Milorad Dodik u intervjuu za AP, čije dijelove FTV prenosi, kaže kako zna da ga neko može likvidirati, ali da ga to neće zaustaviti. “Nemam razloga da zbog tog straha žrtvujem naše narodne interese.”
KRAJ GODINE: Šta smo mogli vidjeti krajem godine u dnevnicima a da je drugačije od kraja 2022? Ništa. Nove najave o otcjepljenju, retorika okrenuta nacionalizmu umjesto ekonomiji, jasno udaljeni stavovi političkih aktera koji nam određuju sudbinu, nove prijetnje o obustavi plina, budžeti koji se ne usvajaju, nego se donosi odluka o privremenom finansiranju. Sve je Federalna televizija vrlo detaljno prenijela, uz dobre kontekstualne temelje te razložna i jednostavna objašnjenja.
Ocjena: 8
KOMPARATIVNA ANALIZA
Praznična atmosfera širom BiH, a oba servisa donose i slikom i riječju kako to izgleda na terenu: ulice pune, kapaciteti popunjeni. Prenose se i novogodišnje nade i želje – uglavnom skromne. FTV ima prilog o onima koji Novu godinu ne čekaju sa svojim porodicama, ali i onima koji nisu u svojoj domovini. Uživo iz Bihaća izvještava Dijala Halilagić koja se prvo javlja iz staračkog doma: najstarijim stanovnicima BiH želje su iste – zdravlja i ljubavi za sve. Pred kamere FTV-a su stali i migranti: oni žele u zapadnu Evropu, spojiti se s porodicama. FTV se hvata u koštac sa nepresušnom temom odlaska ljudi iz BiH, o tome kako su škole sve praznije, a odjeljenja se zatvaraju zbog nedostatka učenika. Kraj godine je donio povoljniji kolektivni ugovor za one koji zarađuju hljeb sa sedam kora – rudare, te je tu i prilog o ovoj posebno težačkoj populaciji radne snage. BHT1 pažnju posvećuje dolasku Nove godine na svim kontinentima, različitim tradicijama, drugačijim dočecima, u zavisnosti od kulture i običaja. Oba servisa u dnevnicima s kraja godine svode račune na političkom, ekonomskom i kulturnom planu BiH, donoseći nam priloge o tome čemu smo se radovali, a zbog čega smo tugovali.
Plus sedmice
BHT1
Nakon potresa u blizini Zenice, BHT1 pravi tematski blok objašnjavajući ovu prirodnu pojavu i podsjećajući na hronologiju zemljotresa. Profesor geografije Vedran Zubić na vrlo jednostavan način nas upoznaje sa stanjem tla u BiH kako bismo razumjeli na koji način dolazi do zemljotresa, odnosno kakve su tektonske aktivnosti na dijelu u kojem je smještena BiH.
FTV
Protesti u Beogradu – opozicija i studenti protiv neregularnih izbora. Reporter Dejan Kožul odlično prenosi atmosferu kratkim pregledom govora na protestima izvlačeći najbitnije dijelove onoga što se dešavalo 30. decembra u prijestolnici Srbije. Poruka je jasna: “Izbori moraju da budu poništeni.” Mladi govore o životu u današnjoj Srbiji, o ukradenoj mladosti, slobodi, životima. Prilog završava taktovima pjesme Zemljo moja, koju je napisao Kemal Monteno, a izvodila Ismeta Krvavac sa Ambasadorima.
Minus sedmice
BHT1
Ne da želimo tjerati mak na konac, ali bilo bi dobro da u nekom od dnevnika na kraju godine bude i propitivanje odluke o tome da gradski čelnici uvode građane u Novu godinu – da, recimo, tradicija postane obraćanje prisutnima nekog zaslužnog sportiste ili sportistkinje, onih koji nam donose osjećaj ponosa, a ne da nam se obraćaju oni koje je politika dovela na pozicije. Ovo bi bio dobar način za korektiv dosadašnjih novogodišnjih dočeka i otvaranje dijaloga za drugačija rješenja.
FTV
Pomjeranje izvještaja o stradanju u Gazi u drugi dio Dnevnika 2 posebno je primjetno 29. decembra kad se kratki raport iz ovog dijela svijeta emituje tek u 23. minuti. I to viješću da je Južnoafrička Republika podnijela Međunarodnom sudu pravde tužbu za genocid protiv Izraela te informacijom da je dosad ubijeno više od 21.500 osoba i da je humanitarna situacija katastrofalna.