BHT1: Ne zatvarajmo oči

15. – 21. maj 2024.

SKANDAL U KALINOVIKU: Neki od najviših vojnih zvaničnika BiH, uključujući zamjenika ministra odbrane, zamjenika načelnika štaba i zamjenika komandanta zajedno s grupom pripadnika Oružanih snaga iz RS-a odali su počast osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, u rodnom mjestu Mladića u Kalinoviku. Prilog na BHT1 nas vodi kroz reakcije, kroz proceduralni protokol o prijavi ovog slučaja tužilaštvu, o tome kako će pravosuđe reagovati, postoji li povjerenje u pravosudni sistem, te hoće li biti sankcija, kako to predviđa Krivični zakon BiH.

KAKO DA ZAŠTITIMO DJECU: Važnost prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okruženju bila je tema skupa u Tuzli održanog u okviru kampanje “Ne zatvarajmo oči. Zaštitimo djecu na internetu”. BHT1 na ovom skupu pravi odličan prilog, ilustrirajući izazove pred koje su stavljena djeca, kao i njihovi roditelji i kako prevencija, zapravo, podrazumijeva koordiniran rad svih faktora. Bilo kakva promjena u ponašanju kod djece za roditelje bi trebala, naglašava reporterka, biti alarm da razgovaraju o tome s njima. Mjere kažnjavanja ne bi smjele biti opcija, već razvijanje povjerenja.

KOLIKO NAS IMA?: Sve više birača, sve manje stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2013, u BiH je živjelo oko 3,5 miliona ljudi, a prema procjenama, u proteklih deset godina iselilo se 600.000 građana BiH. Međutim, prema biračkim spiskovima, pravo glasa na predstojećim izborima imat će 3,4 miliona birača, što je oko 37.000 više birača nego na prethodnim izborima. Otkud više birača, uz sve veće iseljavanje stanovnika? Prilog BHT1 otkriva nepravilnosti rada biračkih odbora, ko falsifikuje potpise, kako će reagirati Centralna izborna komisija. Ovo je odlična tema kojoj treba puno više fokusa i prostora u narednim mjesecima pred oktobarske izbore. Ko će ažurirati spiskove, ko se odjavljivao iz mjesta prebivališta pri odlasku iz BiH i ko će imati pravo glasa – veliko je pitanje za nadležne.

Ocjena 7

FTV: Kamo idemo?

15. – 21. maj 2024.

ZA I PROTIV: Cijelih sedam dana sadržaji dnevnika na FTV-u se bave skorim izjašnjavanjem o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici: diplomatskom ofanzivom, lobiranjem, zapaljivim izjavama, negiranjem genocida, pokušajima da se prikaže kako je ova inicijativa prikazivanje srpskog naroda u negativnom svjetlu. Dobijamo polako i punu sliku o tome kako će, jedna po jedna, glasati zemlje članice UN-a – najviše pažnje zavrijedila je činjenica da će Mađarska glasati protiv, te reakcije koje je ta objava izazvala u bh. javnosti.

QUO VADIS, BiH?: Mediji, kad to rade na pravi način, zapravo najbolje prate napredak (ili njegov izostanak) prema EU. A FTV, izvještavajući o obavezama na koje smo pristali, ali ih još ne ispunjavamo, podsjeća vlasti na posao koji je pred njima. Tako se u prilogu tretira Plan rasta za Zapadni Balkan kojim EU namjerava udvostručiti ekonomiju zemalja regije u narednih deset godina. Riječ je o fondu od šest milijardi eura do 2027. Od te sume su dvije milijarde namijenjene kao bespovratna pomoć, a četiri se plasiraju u obliku kredita s veoma povoljnim ratama. BiH bi mogla povući milijardu eura kad bi se bh. lideri izjasnili o ovom planu i kad bi taj dokument bio na vrijeme dostavljen Briselu. Ali, kako izvještava FTV u prilogu koji demonstrira nerad i neodgovornost, politika je bez dogovora, a država bez plana.

BUJRUM, SLOBODE: Krajem narednog mjeseca u Sarajevu će se organizirati nova Povorka ponosa i protest protiv nejednakosti za slobodu izražavanja pod sloganom “Volim da se ne bojim”. Prilog na FTV-u prikazuje priču o ovoj simboličnoj, ali i onoj stvarnoj borbi koju vode pripadnici i aktivisti LBGTIQ zajednice kako bi stvorili društvo bez nasilja, sistem koji daje sigurnost i prava, a u javnosti skinuli stigmu sa “drugih i drugačijih”. Ovo je zajednička borba svih nas da stanemo u kraj kulturi nasilja – poručuju organizatori Povorke ponosa. Prilog koji doprinosi razbijanju predrasuda i razumijevanju populacije koja je počesto stigmatizirana u našem društvu.

Ocjena 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Pokušaj atentata na slovačkog premijera i vanrednu situaciju u toj zemlji oba javna servisa ispratila su s velikom pažnjom, kao i tragediju, helikoptersku nesreću u kojoj su poginuli iranski predsjednik i ministar vanjskih poslova te zemlje. Poseban fokus su i FTV i BHT1 posvetili činjenici da je tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda zatražilo hapšenje izraelskog premijera i ministra odbrane, te trojice čelnika Hamasa, pod optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oba javna servisa bave se i sami sobom, u svjetlu nedavnog gašenja signala FTV-a, ali i predstojećim izborima u BiH, s posebnim fokusom na to po čijim pravilima će na izbore izaći političke stranke u RS-u – po onim Christiana Schmidta ili Milorada Dodika.

Plus sedmice

BHT1

Ono što nije bilo dijelom dnevničkih priloga, ipak vrijedi spomenuti ovdje. Gostujući u Jutarnjem programu BHT1, ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto odgovarao je na pitanja voditelja i novinara Zvonka Komšića, koji je poznat po insistiranju na konkretnim odgovorima. Kad političara, odnosno, predstavnika izvršne vlasti dovedete u studio i tražite odgovore na prava pitanja: hoće li doći do gašenja javnog servisa, da li ministar zna koliko dugo radnici nisu primili plate te koliko iznosi topli obrok i kad se ministar zadnji put čuo s nadležnima u oba servisa – onda dobijete i ilustraciju odnosa politike prema onima koji su, zapravo, najvrjedniji dio javnog emitera – ljudima koji tamo rade. Pohvale za kolegu Komšića.

FTV

Kad bi ovakve vijesti bile dominantan sadržaj dnevnika, mogli bismo zamisliti i bolju budućnost: zasjedao Dom naroda Federalnog parlamenta i iznjedrio rijedak epilog – vlast i opozicija ujedinjeni, neslaganja ostavili postrani i pokazali disciplinu i odgovornost. Nekoliko važnih zakona za građane dobilo potrebnu većinu bez glasova protiv. Usvojeno nekoliko važnih zakona za građane: dopune zakona o radu – studenti sad mogu legalno raditi, neradna nedjelja uskoro stupa na snagu, legislativa o kontroli cijena dobila svoje konkretne pomake. A reporterka Mima Golubić sve složila u jednu razložnu i jasnu cjelinu. Ovdje je i jedna važna poruka i pouka: medije političke elite često optužuju kako emituju i pišu samo o negativnim stvarima – što nije tačno, jer jedva čekamo da pokažemo kako vlast zna kvalitetno raditi svoj posao.

Minus sedmice

BHT1

Jahorina ekonomski forum pod radnim nazivom “Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja”, na kojem su otvorene teme važne za ekonomski život regije. Izvještavanje s jahorinskog skupa trebalo je imati puno “jače” informacije, kritički uklon na iznesene tvrdnje Milorada Dodika, koji je naveo da RS na planu ekonomije bilježi dobre pokazatelje i ima realan rast plata više od sedam posto. Ovakvi skupovi novinarima i trebaju poslužiti kao temelj za vlastite priče, a ne doslovno prenošenje onoga što se desilo.

FTV

FTV već godinama izvještava o slučajevima nasilja u porodici, o femicidu u BiH, smještajući ove priče u prve minute dnevnika, pa je tako bilo i ovaj put – zbog užasnog događaja: nakon samoubistva muškarca, pronađena beživotna tijela žene i dvoje malodobne djece u Tuzli. Senzibilitet u pristupu temi, kao i zaštita identiteta ubijenih, pogotovo u prvim satima po saznavanju ovakvih vijesti, očekivane su i potrebne. Nažalost, odmah saznajemo identitet muškarca koji je izvršio samoubistvo, te prema prvim saznanjima, prethodno usmrtio suprugu i dvoje djece. I pritom imamo samo dvije minute priloga u Dnevniku FTV-a tog 20. 5. o ovom slučaju koji je trebao poslužiti kao uvod u veću priču, alarmiranje odgovornih, insistiranje na sveobuhvatnijoj reakciji sistema čiji dijelovi moraju raditi koordinirano, mogu i moraju prepoznati rizična ponašanja, djelovati na puno konkretniji i kompetentniji način. Nismo dobili tu priču.