FTV: NAKLONJENOST STAVU TUŽILAŠTVA, ODBRANI DOPUŠTENA TEK PO REČENICA
15. april 2026. – 21. april 2026.
IZOSTANAK REFORMI I PLAN RASTA: Vanjsko-politički odbor Evropskog parlamenta prošle sedmice raspravljao je o procesu proširenja EU. Evropska komesarka za proširenje upozorila je zemlje Zapadnog Balkana da zbog usporenih reformi rizikuju gubitak stotina miliona eura iz Plana rasta. U vijesti koja je emitirana na FTV-u poseban fokus je bio na Srbiji od čijih vlasti evropska komesarka, kako se navodi, očekuje da usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i da omoguće nezavisnost medija. U nastavku Kos govori da je pisala čelnicima država regije i upozorila ih na kašnjenja u provedbi reformi zbog čega rizikuju gubitak sredstava. Time završava dio koji se odnosi na izostanak reformi te fokus prelazi na pitanje jednog od evropskih zastupnika o posljedicama politike aktuelne američke administracije na političke prilike u BiH. Iako se radi o dvije različite teme, može se naći određeni zajednički imenitelj pa i nije toliko loše emitirati oba ova segmenta. Međutim, ovako koncipirana vijest može rezultirati dojmom kod gledalaca da BiH nema problema s provedbom reformi i povlačenjem novca iz Plana rasta. Činjenice su potpuno drugačije. BiH je jedina zemlja regije koja od planiranih skoro milijardu eura dosad nije iskoristila nijedan jedini euro. Srbija koja je u fokusu ove vijesti već je potrošila dio sredstava, kao i ostale zemlje. To je jasno i iz obraćanja evropske komesarke koja je navela da je pisala čelnicima svih zemalja regije tražeći ubrzanje reformi. Ova vijest može poslužiti kao odličan primjer propuštene prilike da se uradi dobra priča o posljedicama izostanka reformi u BiH i gubitka stotina miliona eura grantova i kreditnih sredstava EU.
OBUSTAVA PROIZVODNJE U ŽELJEZARI ZENICA: „Obustavlja se integralna proizvodnja čelika u Novoj željezari Zenica. Prema planu kompanije u srijedu će biti obustavljen rad pogona aglomeracije, a nakon toga i visoke peći. U četvrtak će biti isporučeni posljednji kazan s talinom za čeličanu koja će do ponoći istog dana završiti proizvodnju čelika. Kao jedan od ključnih razloga iz kompanije su naveli nemogućnost ostvarivanja plasmana proizvoda, jer su izostale konkretne mjere zaštite domaće proizvodnje u odnosu na uvoz čelika u BiH.“
Ovo je vijest koja se bavi obustavom proizvodnje u jednom od ključnih industrijskih pogona u Bosni i Hercegovini. Potom slijedi izjava u kojoj predstavnik sindikata objašnjava da će dio radnika biti upućen na godišnji odmor, a dio preraspoređen u drugi pogon. Vijest sadrži samo stavove kompanije, bez dodatnog konteksta ili provjere navoda. Nisu uključeni relevantni sagovornici iz institucija, niti je objašnjeno da li su i koje mjere zaštite domaće proizvodnje bile razmatrane i ko ih je trebao usvojiti. Dodatno, izjava o statusu radnika svedena je na kratku informaciju o godišnjim odmorima i preraspodjeli, bez detaljnijeg objašnjenja dugoročnih posljedica po zaposlenike i lokalnu ekonomiju. I na kraju, ključna informacija koja nedostaje, a koja je navedena u samom saopštenju uprave ove kompanije, jeste da se fabrika ne gasi. Naravno, u vijesti nije navedeno ni da će biti ugašena, ali kao što smo više puta naveli, ne znaju svi gledaoci koji pogoni postoje u Željezari, zato vijest bez jasnog konteksta jednostavno nije dobro pripremljen sadržaj.
SUĐENJE ZA NABAVKU OPREME ZA UKC TUZLA: Suđenje bivšem direktoru UKC Tuzla i još nekoliko osoba optuženih za zloupotrebu položaja prilikom nabavke linearnog akceleratora za liječenje onkoloških pacijenata počelo je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH. U prilogu FTV-a o početku suđenja niz je propusta koji dovode u pitanje poštivanje osnovnih novinarskih postulata. Primjerice, u prilogu se detaljno prenose navodi optužnice, uključujući opis načina na koji je, prema tužilaštvu, tender bio prilagođavan unaprijed određenom ponuđaču. Ovakav pristup sam po sebi nije sporan, jer je riječ o informacijama od javnog interesa. Međutim, problem nastaje u načinu njihove interpretacije i balansiranja. Emitirane su dvije, za standarde TV priloga, neuobičajeno duge izjave tužioca, dok je s druge strane puštena bukvalno po jedna rečenica odbrane. Takav disbalans u predstavljanju strana u postupku dovodi u pitanje poštivanje principa objektivnosti i ravnoteže, koji su temelj profesionalnog novinarstva. Dodatni problem predstavlja način na koji se u prilogu uvodi emocionalni element. Tužilaštvo, kako se navodi, čita imena pacijenata koji su zbog kašnjenja nabavke bili primorani na liječenje u drugim kantonima, uz naglašavanje „ugrožavanja života“ i „psihosocijalnih posljedica“. Iako je riječ o ozbiljnoj temi, ovakav pristup doprinosi dramatizaciji i može utjecati na percepciju gledalaca o krivici optuženih prije nego što sud donese odluku. Posebno je problematično to što prilog ne pravi jasnu i dosljednu distinkciju između optužbi i dokazanih činjenica. Upotreba snažnih formulacija bez kontinuiranog podsjećanja da je riječ o postupku koji je tek započeo može se smatrati odstupanjem od principa pretpostavke nevinosti. U najkraćem, ovaj prilog bavi se temom od nesumnjivog javnog interesa, ali način na koji su informacije strukturirane i prezentirane dovodi do dominacije tužilačkog narativa, uz nedovoljno prostora za drugu stranu i elemente kontekstualizacije.
Ocjena: 5
BHT1: GASOVOD KROZ RS, BEZ OSVRTA NA PITANJE DRŽAVNE IMOVINE
15.april 2026. – 21. april 2026.
GASOVOD KROZ BH. ENTITET RS-a: Prošle sedmice potpisan je ugovor o izgradnji gasovoda od granice BiH i Srbije do Banjaluke, a potom i do Bosanskog Novog. Vrijednost radova je preko milijardu KM. U prilogu BHT1 čuli smo sve tehničke detalje o ovom projektu, rokovima za izgradnju, načinu finansiranja… U prilogu, koji je napravljen samo od izjava sudionika ceremonije potpisivanja ugovora o izgradnji gasovoda, prezentirani su i detalji da postoji mogućnost da se ovom transom gas doprema i do mjesta na zapadu Bosne i Hercegovine koja nisu u entitetu RS-a. Za one koji nisu dovoljno upoznati, ovaj prilog izgleda kao klasični, suhoparni izvještaj s određenog događaja posvećenog potpisivanju ugovora o realizaciji običnog infrastrukturnog projekta koji su predstavnici vlasti iskoristili i za najave, kako su rekli, drugih velikih infrastrukturnih projekata. Ali, priču o izgradnji ovog, kao i gasovoda u drugom entitetu, godinama prati problem raspolaganja državnom imovinom. Zakon o državnoj imovini nikad nije usvojen, visoki predstavnik je zabranio raspolaganje tom imovinom, a dijelovi ovog gasovoda prelaze upravo preko takve imovine. U ovom prilogu to je potpuno ignorirano kao što nije pomenuto ni pitanje međudržavnog sporazuma jer su entitetske vlasti u ovom poslu potpuno zaobišle državne institucije.
POKUŠAJ ANALIZE KANDIDATA ZA PREDSJEDNIŠTVO BiH: U prilogu posvećenom analizi kandidatura za Predsjedništvo BiH na predstojećim općim izborima BHT1 je pokušao javnosti na jednom mjestu predočiti dosad poznate informacije o potvrđenim i potencijalnim kandidatima. Nije ispalo dobro jer prilog kombinuje potvrđene informacije s pretpostavkama i političkim procjenama, ali bez jasnog razdvajanja šta je zvanično potvrđeno, a šta je na nivou nagađanja. Formulacije poput „izvjesno je“ ili „sve izvjesnije“ uvode interpretativni ton koji nije dodatno potkrijepljen jasnim i provjerljivim izvorima. Kao kandidatkinja HDZ-a BiH navodi se Darijana Filipović što je zvanično potvrdila njena stranka, dok se spominje i mogućnost zajedničkog kandidata više stranaka s hrvatskim predznakom. Istovremeno, Demokratska fronta je već istakla svog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U ovom dijelu priloga nedostaje kontekst ili stav analitičara koji bi pojasnio zašto je vijest da će stranke s hrvatskim predznakom imati više kandidata. U kontekstu kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda navedeno je da je potvrđena kandidatura Denisa Bećirovića, uz špekulacije o kandidaturi Bakira Izetbegovića. Za Republiku Srpsku navodi se da kandidati još nisu zvanično potvrđeni. Prilog se u velikoj mjeri oslanja na izjave političkih aktera, dok izostaje širi kontekst koji bi gledaocima omogućio bolje razumijevanje značaja ovih kandidatura. Nema pojašnjenja odnosa snaga među strankama, izbornih pravila ili potencijalnih političkih implikacija, što je posebno važno u složenom izbornom sistemu Bosne i Hercegovine. Također, primjetno je da nisu uključeni nezavisni analitičari ili stručnjaci koji bi mogli ponuditi uravnoteženiji pogled i smanjiti dominaciju političkih narativa. Na taj način prilog ostaje na nivou prenosa izjava, bez dodatne analitičke vrijednosti.
PAD POVJERENJA U MEDIJE: „Jesu li mediji izgubili snagu u vremenu društvenih mreža, dezinformacija i sve manjeg povjerenja publike?“ Ovim pitanjem počinje prilog koji se bavi krizom povjerenja u medije i promjenama u savremenom informativnom okruženju prevashodno zbog sve većeg utjecaja društvenih medija. Bez dvojbe, ovo je veoma značajna tema kojoj se posvećuje nedovoljno pažnje i zato je važno što se BHT1 odlučio baviti ovim pitanjem. Problem nastaje kad sam prilog ponudio dio odgovora na pitanje o padu povjerenja u medije. Prilog otvara spomenuto relevantno i važno pitanje, ali se već u uvodu koristi niz generalizacija poput „nikad više informacija, ali nikada manje povjerenja“ i „tradicionalni mediji gube utjecaj“, bez navođenja konkretnih izvora ili istraživanja koji bi ove tvrdnje potkrijepili. Iako se kasnije spominje da „istraživanja pokazuju“, ona nisu precizirana, što umanjuje vjerodostojnost iznesenih zaključaka. U ovoj priči autor kombinira različite tipove izvora odnosno građane, novinare i stručnjake što samo po sebi nije problem. Problem nastaje kad se ove izjave poslože bez jasne strukture i hijerarhije informacija. Izjave građana služe kao ilustracija, dok izjave stručnjaka ostaju na nivou općih ocjena, bez dublje analize uzroka i posljedica krize povjerenja. Uz navedeno, u prilogu nisu navedeni niti konkretni primjeri dezinformacija ili medijskih praksi koje su dovele do gubitka povjerenja, niti se daje uvid u moguće mehanizme za njegovo obnavljanje. Time se tema zadržava na općem nivou, bez analitičke razrade.
Ocjena: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA
U dnevnicima BHT1 i FTV u protekloj sedmici ponovo su dominirale priče i teme koje se odnose na posljedice napada SAD-a i Izraela na Iran. Oba emitera detaljno su izvještavala o primirju, deblokadi i blokadi Hormuškog prolaza, posljedicama sukoba po globalnu ekonomiju, ali i refleksijama na ekonomska i tržišna kretanja u BiH. Nastavljen je raniji trend korektnog i profesionalnog izvještavanja o ovim temama.
Kad su u pitanju domaće teme, onda je razlika u izvještavanju vidljiva. Ilustrirat ćemo to sa dva primjera. FTV je, primjerice, prošle sedmice u većini svojih informativnih emisija značajnu pažnju posvetio posjeti državnih dužnosnika bh. entiteta FBiH SAD-u. Gledaocima su prezentirali niz informacija o susretima s dužnosnicima SAD-a, ali sve ili većina informacija bazirala se na izjavama i saopćenjima bh. dužnosnika koji su boravili u SAD-u. Sadržaj posvećen ovoj posjeti obilovao je informacijama u kojima su navedena imena i funkcije domaćina, okvirne teme razgovora, ali informacije o rezultatima tih razgovora nisu bile previše zastupljene u izvještavanju. S druge strane, BHT1 nije insistirao na objavi detalja o svakom susretu, ali je gledaocima ponudio informacije o posjeti. I u slučaju BHT1 nije bilo previše detalja o rezultatima razgovora i susreta.
Drugi primjer je izvještavanje o početku suđenja za nabavku medicinske opreme za UKC Tuzla. Kada je riječ o ovoj, ali i drugim, pravosudnim temama, razlike u pristupu su također vidljive. BHT1 se u ovim slučajevima uglavnom drži faktografskog pristupa, jasno razdvajajući optužbe od činjenica i nastojeći zadržati distancu u odnosu na sve aktere. S druge strane, FTV je u prilogu o suđenju za nabavku linearnog akceleratora koristila formulacije poput „kontrolisan proces“ i „unaprijed poznati pobjednik“, čime je dominantno prenesen narativ tužilaštva. Iako je formalno naznačeno da je riječ o optužbama, način prezentacije ostavlja prostor za zaključke o krivici prije okončanja postupka.
Kao i u ranijim analizama, može se zaključiti da se razlike između dva javna emitera najviše uočavaju u izvještavanju o domaćim temama. BHT1 nastoji zadržati princip objektivnosti i neutralnosti, što je u skladu s ulogom državnog javnog servisa. S druge strane, FTV dio priloga realizira u skladu s profesionalnim standardima, ali u pojedinim slučajevima koristi interpretativni pristup i selektivniji izbor informacija, što može utjecati na ukupnu percepciju tema kod gledalaca.
Plus sedmice
FTV
Prilog o istraživanju seksualnog uznemiravanja novinarki u četiri zemlje naše regije dobar je način da se ukaže na probleme žena uposlenih u medijima. Mediji se svakodnevno bave problemima svih kategorija građana, ali često ispod radara prolaze problemi s kojima se medijski radnici suočavaju. A tih problema nije malo, zato je važno da se mediji bave i problemima u vlastitom dvorištu.
BHT1
U BiH je podnesena prva kolektivna tužba zbog ugrožavanja zdravlja, a kojom se sudskim putem traži osiguranje zdrave životne sredine. Povod za tužbu je deponija u okolici Goražda. Ovo je važan korak u zaštiti zdrave životne sredine, ali i napredak u razumijevanju važnosti očuvanja okoliša. Vijest o tome svakako zaslužuje medijsku pažnju i BHT1 je to dobro učinio.
Minus sedmice
FTV
„Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, učestvuje na zasjedanju Interparlamentarne unije u Istanbulu gdje je tokom generalne debate poručio da savremeni svijet, suočen s rastućim tenzijama i nepravdom, mora obnoviti posvećenost miru, saradnji i zajedničkim vrijednostima. Zvizdić je upozorio na geopolitičke sukobe, rast straha i krizu nade, naglašavajući da je mir temelj demokratije, ekonomskog razvoja i zaštite ljudskih prava.“ Ovo je kompletna vijest objavljena u dnevniku FTV. Više puta smo istakli da sudjelovanje političkih dužnosnika na raznim forumima nije niti može samo po sebi biti vijest. Umjesto dodatnog pojašnjenja ovog načela, možda je bolje postaviti pitanje da li bi građani i gledaoci bili uskraćeni za bilo kakvu važnu informaciju da ova vijest nije emitirana!? Naravno da ne bi, a kad je odgovor na ovakva pitanja tako očit, onda emitiranje sličnog sadržaja jednostavno nema smisla.
BHT1
Inicijativa za monitoring evropskih integracija zatražila je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da pravilnik o provjeri imovine nosilaca pravosudnih funkcija osigura potpunu nezavisnost procesa provjere imovine. Vijest o tome objavio je BHT1, ali prenoseći samo dijelove saopćenja ove inicijative. Gledaoci iz ovako napisane vijesti nisu dobili nijednu kvalitetnu informaciju jer joj nedostaje kontekst, preciznost i jasnoća.
