FTV: LAŽNA VIJEST O PRIVREMENOM UKIDANJU CARINA NA NAFTU

08. april 2026. – 14. april 2026.

GREŠKE I KOREKCIJE: „Vlada Federacije ukinula je na 180 dana carine u iznosu od 10 posto na uvoz nafte i naftnih derivata. Kažu da je to njihov odgovor na globalni poremećaj na tržištu energenata.“ Ovim informacijama počinje prilog FTV-a o odlukama usvojenim na prošlosedmičnoj sjednici entitetske vlade, a koje se odnose na mjere koje bi trebale pomoći u saniranju posljedica rasta cijena energenata. U najavi ovog priloga stoji da će Vlada bh. entiteta FBiH uputiti inicijativu Vijeću ministara BiH o ukidanju 10 posto carine na naftne derivate. Dakle, FTV je u desetak sekundi objavio dvije informacije koje su u potpunoj koliziji i od kojih je jedna klasična lažna vijest. Krenimo redom. Prvo je u najavi navedeno da je državnoj vladi, odnosno Vijeću ministara BiH, predloženo ukidanje carine na naftu i naftne derivate u iznosu od 10 posto. I to je tačno.

Potom je u prilogu navedeno da je vlada na 180 dana ukinula ovu carinu. Ovo je materijalna greška koja je morala biti korigirana ili do kraja ove informativne emisije ili u narednim informativnim emisijama. To se nije desilo. Naprotiv, u Dnevniku 3 istog dana objavljeno je da je vlada uvela privremenu mjeru ukidanja carina na naftne derivate u trajanju od 180 dana. U najkraćem, informacija da je vlada uvela privremenu mjeru ukidanja carina je lažna vijest. Entitetske vlade ne mogu ukidati ili uvoditi carine jer je to državna nadležnost. I to je vrlo precizno navedeno u saopćenju nakon sjednice vlade. U tom saopćenju, između ostalog, stoji: „Inicijativa će biti dostavljena Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uz prijedlog da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da pripremi izmjene Carinske tarife Bosne i Hercegovine na način da se za period od 180 dana propiše uvozna carinska stopa u visini od nula posto za naftu i naftne derivate, koji se uvoze iz trećih zemalja“. Greške su sastavni dio svakog posla. Greške se dešavaju i u novinarstvu. Problem je kad izostane korekcija netačnih informacija, a to je jedna od temeljnih obaveza profesionalnog novinarstva.

SLIČNE INFORMACIJE, RAZLIČITE VIJESTI: „Pred posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije BiH počelo je suđenje Ranku Debevcu, suspendiranom predsjedniku Suda BiH, Osmanu Mehmedagiću, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, i uposleniku suda Milislavu Pijuku. Optužnica ih tereti za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službenih isprava, trgovinu utjecajem i neovlašteno prisluškivanje upravo onih koji su radili na predmetima koji se odnose na njih. Tužilaštvo najavljuje desetine dokaza i svjedoka, dok odbrana osporava navode. Proces koji ulazi u svoju prvu fazu, tri godine nakon hapšenja, mogao bi trajati mjesecima i rezultirati dokazima o načinu funkcionisanja pravosudnog sistema.“

„Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu Beganu Muhiću. Osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja u periodu dok je bio glavni konzul BiH u Stuttgartu. Protiv ove presude dozvoljena je žalba apelacionom odjeljenju ovog suda. Began Muhić, aktuelni je gradonačelnik Živnica.“

Ove dvije vijesti emitirane su protekle srijede u Dnevniku FTV-a, jedna poslije druge. Iako se radi o izvještavanju o veoma sličnim događajima, vijesti su urađene na dva potpuno različita načina. Vijest o presudi Beganu Muhiću napisana je u skladu sa svim novinarskim standardima. Sadrži sve potrebne informacije jer je navedeno za šta je osuđen, kad je počinjeno djelo na koje je osuđen, ali je jasno navedeno i da se radi o prvostepenoj presudi na koju se moguće žaliti. Vijest o početku suđenja Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku, s druge strane, predstavlja primjer kako se vijesti ne trebaju pisati. Navedeno je, između ostalog, da su optuženi za „neovlašteno prisluškivanje upravo onih koji su radili na predmetima koji se odnose na njih“. Korištenje previše zamjenica rezultiralo je za gledaoce vrlo nejasnom formulacijom jer je teško odgonetnuti ko je koga prisluškivao. Zatim slijedi dio u kojem su pomiješane informacije, komentari i vrijednosni sudovi jer autor kaže da bi proces (suđenje, op. a.) mogao rezultirati dokazima o načinu funkcionisanja pravosudnog sistema. Svaki sudski proces morao bi rezultirati presudom kojom će se utvrditi da li su optuženi počinili djela za koja ih je tužilaštvo optužilo. Čak i da taj univerzalni princip postojanja pravosudnih institucija na trenutak zanemarimo, ostaje pitanje šta gledaocima znači formulacija s kraja ove vijesti.

PRAVOSUĐE BiH BEZ ODGOVORA O RUSKIM KAMPOVIMA ZA OBUKU: Pravosudne institucije u Moldaviji osudile su više osoba zbog sudjelovanja u obukama za izazivanje nereda u toj zemlji koje su održane u kampovima u bh. entitetu RS. U presudama se navodi da su ih obučavali ruski stručnjaci, a obuke su uključivale i pripremu za nasilnu promjenu vlasti u Moldaviji. U toj zemlji uhapšeno je više desetina polaznika ovih kampova, neki su već osuđeni, a neki čekaju suđenje. Moldavske vlasti dostavile su pravosudnim institucijama BiH podatke prikupljene u dosadašnjim istragama, ali u Tužilaštvu BiH kažu da te materijale prevode na naš jezik. U dosta dobro urađenom prilogu FTV-a kroz razgovore sa stručnjacima ukazano je na nedopustivu pasivnost domaćeg pravosuđa u procesuiranju odgovornih za organizaciju kampova na teritoriji BiH, a koji su pod ingerencijom domaćeg pravosuđa. U prilogu se navodi da dosad niko u BiH nije uhapšen zbog sudjelovanja u radu ovih kampova, njihove organizacije ili povezanosti s organizacijom obuka za nasilnu promjenu vlasti u drugoj zemlji. Radi se, kako je kazao jedan od sagovornika, o pitanju koje se tiče nacionalne sigurnosti BiH te nepostupanje pravosudnih vlasti u procesuiranju odgovornih ozbiljno ugrožava kredibilitet domaćih institucija. Prilog je, kao što smo rekli, dosta dobro urađen. Uz stručnjake iz oblasti sigurnosti, gledaoci su čuli i dodatne informacije o detaljima obuka i pronađenih dokaznih materijala. Direktor BIRN-a, koji mjesecima istražuje ovu priču, također je ponudio zanimljive detalje pa su gledaoci mogli dobiti dosta jasnu sliku o tome šta se dešavalo u ovim kampovima. Nedostatak ovog priloga je više puta naglašeni problem komentara koji su pomiješani s informacijama, što je posebno uočljivo u posljednjem novinarskom off-u.

Ocjena: 6

BHT1: MJERE BEZ EFEKATA ZA GRAĐANE

8.april 2026. – 14. april 2026.

MJERE VLASTI KOJE NE POMAŽU GRAĐANIMA: Vlada bh. entiteta FBiH predložit će Vijeću ministara privremeno ukidanje carina na naftu i naftne derivate, dok je vlada drugog entiteta odlučila subvencionirati cijenu goriva za po 10 feninga po litru. Entitetske vlasti, vidjeli smo u solidno urađenom prilogu BHT1, odlučile su se za ove, ali ne i mjere za koje stručnjaci vjeruju da bi bile mnogo efikasnije. Radi se o mjerama ograničenja i kontrole marži na ove proizvode. U ovom prilogu je vrlo lijepo dočarano da je, primjerice, inicijativa za privremeno ukidanje carina jako daleko od realizacije te da su efekti te moguće mjere za građane u narednim sedmicama teško vidljivi. S druge strane, postoje mjere koje su odmah dostupne i čiji bi se efekti odmah osjetili. Jedna od sagovornica u ovom prilogu je to objasnila kazavši da se rast cijena na svjetskom tržištu u najkraćem mogućem roku reflektira na rast cijena goriva na pumpama u BiH, dok smanjenje cijena na svjetskom tržištu građani osjete značajno kasnije. Zato stručnjaci predlažu limitiranje marži, kontrolu i kažnjavanje trgovaca koji ostvaruju ekstra profit prevelikim maržama. Svi ovi segmenti su sasvim lijepo poredani u prilogu. Nedostatak je izostanak stava predstavnika trgovaca naftom, od kojih je trebalo zatražiti odgovore na pitanja koja su otvorili sagovornici u ovoj priči.

ANALIZA POSJETE DONALDA TRUMPA MLAĐEG BANJOJ LUCI: BHT1 u svojoj koncepciji njeguje princip analize događaja dan nakon što su okončani, što je vrlo dobar pristup. Novinari ovog javnog emitera o određenom događaju izvještavaju tokom njegovog trajanja, na kraju dana u kojem se taj događaj odvija uglavnom pripreme prilog kojim obuhvate važne aspekte tog događaja, a dan poslije slijedi analitički pristup o refleksijama tog događaja. Primjer ovog pristupa bila je prošlosedmična posjeta sina aktuelnog predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa mlađeg, Banjoj Luci. U srijedu, dan nakon posjete, novinari BHT1 analizirali su politički, ekonomski, ali i predizborni aspekt ove posjete. Gledaocima su ponudili stavove ključnih političkih aktera o ovoj posjeti, efektima na političke odnose u BiH i pozicioniranju aktuelnih vlasti u bh. entitetu RS prema administraciji trenutnog predsjednika. Zatim je analiziran i aspekt mogućih investicija u, primjerice, energetski sektor. Prilogom su obuhvaćeni i navodi da se radi o plaćenom nastupu jer je to praksa Donalda Trumpa mlađeg, koji je javno objavio cjenovnik svojih usluga ovisno o vrsti događaja i njegovom angažmanu na samom događaju. Prilog je urađen korektno, ali treba napomenuti da nije ponudio neka nova saznanja ili informacije. Za sve koji intenzivno prate političku scenu u BiH, ovaj prilog nije ponudio ništa posebno novo, ponudio je sublimaciju stavova o ovoj posjeti. Ali, za sve one koji nisu u mogućnosti da detaljno prate sve vijesti, a takvih je značajan broj, ovaj prilog je sasvim dovoljan da dobiju jasnu sliku o efektima ove posjete.

BLOKADA RADA FONDACIJE ZA KINEMATOGRAFIJU: Višestruko nagrađivana bh. redateljica Jasmila Žbanić nedavno je pokrenula kampanju za prikupljanje donacija kako bi osigurala sredstva za završetak snimanja filma. Paradoksalno, na računima domaće Fondacije za kinematografiju dovoljno je novca za ovaj, ali i druge filmske projekte. Novac je, zbog birokratskih razloga, blokiran. Kakve su posljedice tih blokada djelimično smo saznali u prilogu koji je emitiran protekle sedmice u Dnevniku BHT1. Prilog je dosta dobro počeo. Autor je priču počeo primjerom problema finansiranja filma Jasmile Žbanić, zatim smo čuli stav predstavnika udruženja koje okuplja filmske radnike te stav resorne ministrice. Gledaocima je predočen i stav Sarajevo Film Festivala. I onda kraj. U prilogu je korektno detektiran problem, navedene su posljedice, ali sve su to informacije koje smo manje-više znali. Nedostaje cijeli segment o narednim koracima, mogućim rješenjima ili odgovor na pitanje da li će rad ove fondacije dugoročno biti blokiran, a filmski stvaraoci ostati bez sredstava za realizaciju svojih projekata.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dominantna tema u većini svjetskih, regionalnih i domaćih medija protekle sedmice bila su mirovni pregovori SAD-a i Irana u Pakistanu. BHT1 i FTV također su značajnu pažnju posvetili ovoj temi i uradili su to sasvim pristojno. Kao što smo više puta naveli, oba javna emitera u pokrivanju globalno važnih tema uglavnom se drže novinarskih standarda, prenoseći gledaocima sasvim dovoljno informacija i prezentirajući ih u jasnom kontekstu. Dakle, selekcija vijesti i informacija je urađena na način da gledaoci dobiju dovoljno jasnih, objektivnih i kvalitetnih informacija na osnovu kojih mogu steći jasnu sliku o tim dešavanjima. BHT1 se, u ovakvim slučajevima, najčešće oslanja na agencijske vijesti i materijale, dok FTV, uz spomenuto, dodaje i javljanje svog reportera iz Washingtona. Izvještavanju o ovim događajima teško je naći zamjerku, a u ovaj kontekst moguće je uvrstiti i izvještavanje o izborima održanim prošle nedjelje u Mađarskoj.

Oba emitera su ove izbore pratili sasvim korektno, prezentirajući dovoljno informacija. BHT1 i FTV obradili su regionalni kontekst i efekte pobjede doskorašnje mađarske opozicije po odnose u regiji. FTV je na sam izborni dan imala i gošću koja je ponudila dosta dobru analizu očekivanih poteza nove vlasti u Mađarskoj. Ovo je bila dobra urednička odluka jer nova mađarska vlast bi mogla potpuno promijeniti politiku te zemlje u EU, prema Ukrajini, ali i prema zemljama regije, uključujući i BiH.

Kao što smo više puta naveli, kad se prebace s međunarodnog na domaći teren, nastaju razlike u izvještavanju BHT1 i FTV. Državni javni emiter silno se trudi da zadrži princip objektivnosti i nepristrasnosti, što je dobro. S druge strane, FTV dio priča uradi u skladu s ovim standardima, a dio baš i ne. Prošle sedmice je FTV emitirala niz priča, poput priloga o Unskoj pruzi i zanatlijama u Mostaru, koji su urađeni u skladu s novinarskim standardima. Međutim, emitiran je i medijski sadržaj koji nije u skladu s tim standardima, poput priča u kojima se hvale uspjesi aktuelnih vlasti u bh. entitetu FBiH. Priloga koji bi kritički analizirali rad vlasti u FBiH skoro da i nije bilo.

Plus sedmice

FTV
Opozicioni zastupnici u skupštini bh. entiteta RS-a na skoro svakoj sjednici uskraćeni su za iznošenje kritičkih stavova o radu vlasti. Oduzimanje riječi i izbacivanje sa sjednica postali su uobičajena praksa. U solidno urađenom prilogu gledaoci FTV-a mogli su saznati šta je uzrok ovakvog ponašanja predstavnika vladajuće većine, ali i kakve posljedice po društvo može imati ograničavanje kritičkih stavova.

BHT1
Deminiranje u Bosni i Hercegovini ni 30 godina nakon okončanja rata nije završeno. Tema je ovo koja već dugo nije u fokusu javnosti, ali ni donatora. Priča koju je prošle sedmice emitirao BHT1 o izazovima u procesu deminiranja važan je podsjetnik da mine i dalje predstavljaju opasnost za građane te da je ovo proces koji ne smije biti zaustavljen.

Minus sedmice

FTV
Prošle sedmice počela je potpuna primjena novog, elektronskog sistema evidencije ulazaka i izlazaka iz EU, što je, kako smo vidjeli u prilogu FTV-a, uzrokovalo i veće gužve na graničnim prelazima. U prilogu smo čuli stavove nekolicine nezadovoljnih građana koji su čekali u kolonama za prelazak granice, kao i izjavu resornog ministra iz susjedne Hrvatske. Prilog je koncipiran na način da se može steći dojam da je primjena ovog sistema počela 10. aprila ove godine, što je nepotpuna informacija. Zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma ovaj sistem primjenjuju od prošle godine, a protekle sedmice istekao je period njegovog postepenog uvođenja, odnosno počela je potpuna primjena. Ranije su, a to je kazao i jedan od sagovornika, bili mogući prelasci granice bez evidentiranja u novom sistemu jer ga granične policije nisu koristile tokom cijelog dana.

BHT1
Primjena novih tehnologija na narednim općim izborima u BiH tema je kojom se BHT1 kontinuirano bavi. To je, bez dileme, ispravan pristup. Problem nastaje kada se, kao što je to bio slučaj prošle sedmice, napravi prilog u kojem nema ništa novo. Sagovornici su isti ili slični kao u prethodnim prilozima o ovoj temi, njihovi stavovi poznati, zaključak također isti. Očekuje se reakcija visokog predstavnika. Kada se siromašnom sadržaju doda i činjenica da su sagovornici snimljeni na istom mjestu, za istom govornicom, onda dobijemo prilog koji se i nije morao praviti.