FTV: Nepotpuno izvještavanje o mjerama zabrane v.d. direktoru FUP-a

12. novembar – 18. novembar 2025.

NEPRECIZNO TUMAČENJE RASPRAVE O BIH U VIJEĆU SIGURNOSTI UN : U najavi priloga emitiranog u Dnevniku FTV u petak, između ostalog, rečeno je da je “Vijeće sigurnosti UN nedavno poručilo da je za napredak zemlje na evropskom putu potreban dogovor tri konstitutivna naroda”. Ovo je dio najave za prilog koji govori o formiranju radne grupe koja bi se trebala baviti izradom prijedloga za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, ali i svim ostalim presudama u kojima je utvrđena ustavna diskriminacija građana BiH. Prilog sadrži stavove svih strana te, u najkraćem, donosi presjek trenutnih pozicija vladajućih stranaka koje su i dalje značajno udaljene. Problem u ovoj priči je konstatacija navedena na početku koja je netačna. Vijeće sigurnosti UN nije ništa poručilo niti zaključilo kad je u pitanju izmjena ustava ili provedba ovih presuda. Vijeće sigurnosti UN usvojilo je rezoluciju kojom se produžava misija Althea odnosno mandat EUFOR-a u BiH te raspravljalo o šestomjesečnom izvještaju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Dakle, netačno je da je Vijeće sigurnosti UN poručilo ili zauzelo bilo kakav stav o pitanju ustavnih promjena. Konstatacija navedena u najavi ovog priloga najbliže odgovara stavu nove američke administracije ali ovaj stav je izrečen u kontekstu buduće uloge te zemlje u BiH i na Zapadnom Balkanu. Druge članice Vijeća sigurnosti UN imale su potpuno drugačiji stav i to nije ništa novo. Vidjeli smo to mnogo puta do sad. To bi trebalo i prenositi javnosti, a ne najavu koncipirati na način da se može steći zaključak kako Vijeće sigurnosti UN poručuje BiH kakav koncept uređenja treba preferirati.

MJERE ZABRANJE V.D. DIREKTORA FUP-a:  Vrhovni sud Federacije BiH izrekao je niz mjera zabrane za četiri osobe osumnjičene u tzv. aferi “Spengavanje”. Mjere su izrečene Vahidinu Munjiću, v.d. direktora FUP-a, Arijani Huseinović-Ajanović, šefici kabineta premijera bh. entiteta FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije FUP-a i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a. Sud je ovu odluku donio u petak, a vijest o odluci emitirana istog dana u Dnevniku FTV, uz imena, sadržavala je i nabrajanje krivičnih djela za koja se sumnjiče. I ništa više. Nema konteksta, nema podsjećanja o kojoj se aferi radi, ko je uključen, kako je otkrivena, šta su konkretno radili osumnjičeni pa je sud procijenio da je potrebno šefu federalne policije zabraniti da dolazi na posao. I dan ranije se o ročištu na kojem se raspravljalo o zahtjevu tužilaštva o izricanju mjera izvještavalo na skoro identičan način. FTV u svom dnevniku tokom dva dana samo je jednom, u snimljenom javljanju reporterke koja je pratila ročište, spomenuo federalnog premijera Nermina Nikšića kao osobu koja je, prema porukama koje su objavili mediji, a na osnovu kojih je i pokrenuta istraga i određene mjere zabrane spomenutim osobama, tražila “spengavanje”, slala podatke o kandidatima koji bi trebali biti uposleni, policajcima koji bi trebali biti prebačeni na druga radna mjesta i slično. Iako u izvještavanju nema ni minimum informacija potrebnih da gledaoci steknu jasnu sliku o cijelom slučaju, u četvrtak je vršilac dužnosti direktora FUP-a kojem je sud dan kasnije zabranio da obavlja tu dužnost dobio oko 25 minuta u Dnevniku D da objašnjava svoju stranu priče.

DODIKOV GOVOR MRŽNJE:  FTV je i protekle sedmice nastavila s preciznim, jasnim i kvalitetnim izvještavanjem o skoro stalnim izjavama Milorada Dodika, sudskom presudom smijenjenog predsjednika bh. entiteta RS, koje raspiruju mržnju i sadrže uvrede drugih naroda. Dodikove izjave, prema ocjeni svih relevantnih stručnjaka, predstavljaju očit primjer raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje. Zbog toga je protiv njega podneseno više krivičnih prijava. U prilogu emitiranom u srijedu u Dnevniku FTV obrađen je i dodatni aspekt ovog Dodikovog ponašanja. Univerzitetski profesori koji su bili sagovornici apostrofirali su da su ove izjave dio ustaljenog obrasca poznatog još iz 90-tih godina prošlog vijeka, a koje su bile uvod u genocid koji se kasnije počinjen nad Bošnjacima. Njegove izjave podsjećaju ih na riječi Ratka Mladića, komandanta Vojske RS osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, prilikom ulaska u Srebrenicu. U prilogu je navedena i činjenica da prijave protiv Dodika državno tužilaštvo proslijeđuje nižim pravosudnim instancama, odnosno u konkretnom slučaju Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. U ovom kontekstu, u prilogu je dobro obrađen i aspekt podnošenja krivične prijave protiv glavnog državnog tužioca, a koju je podnio njegov zamjenik upravo zbog (ne)postupanja po ranijim prijavama protiv Milorada Dodika.

Ocjena: 6 

BHT1: BIH prijeti siva lista MONEYVAL-a

11. novembar – 18. novembar 2025.

ŠEF NJEMAČKE DIPLOMATIJE U BIH: U nedjelju je u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini doputovao ministar vanjskih poslova Njemačke Johann Wadephul. Odmah po dolasku u Sarajevo sastao se s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Christianom Schmidtom, dužnosnikom kojeg je upravo Njemačka nominirala na ovu poziciju. U izvještaju BHT1 korektno su prenesene teme razgovora dvojice dužnosnika, najavljeni ostali sastanci šefa njemačke diplomatije tokom posjete BiH te naglašena većina ključnih poruka. Ono što je nedostajalo ovom izvještavanju je kontekst. Posjeta njemačkog šefa diplomatije dolazi nekoliko dana nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN na kojoj je razmatran izvještaj visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. Rusija, kao trenutna predsjedavajuća, nije dopustila Schmidtu da prezentira ovaj izvještaj slijedeći tvrdnje rukovodstva bh.entiteta RS da Schmidt nije legitimno izabrani visoki predstavnik jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN. To, naravno, nije ni zadatak Vijeća sigurnosti UN jer visokog predstavnika imenuje Vijeće za implementaciju mira, ali entitetske vlasti, uz podršku Rusije, istrajavaju na ovom netačnom narativu. U tom kontekstu, pojavile su se brojne informacije da bi Christian Schmidt mogao biti smijenjen, da odlazi iz BiH, kao i da je upitna budućnost ili buduća uloga OHR-a. Upravo o ovom je u svom obraćanju govorio i šef njemačke diplomatije koji je kazao kako Christian Schmidt radi dobar posao u BiH te kako je visoki predstavnik i dalje potreban BiH. Dakle, Njemačka je ovom posjetom poslala jasnu poruku da zahtjevima vlasti RS neće biti udovoljeno te da Christian Schmidt ima njihovu apsolutnu podršku. Obzirom na ranije ukinute sankcije SAD Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD, i nizu drugih visokih dužnosnika ove stranke i najavama promjene politike međunarodne zajednice u BiH bilo je nužno javnost informisati i o ovom aspektu posjete ministra vanjskih poslova Njemačke.

BIH PONOVO PRIJETI UVRŠTAVANJE NA SIVU LISTU MONEYVAL-a: BHT1 u subotu je emitirao pristojno urađen prilog o mogućem uvrštavanju Bosne i Hercegovine na tzv. sivu listu MONEYVAL-a, komiteta eksperata Vijeća Evrope koji prati provedbu mjera za borbu protiv terorizma i sprečavanja pranja novca. Sve zemlje, članice Vijeća Evrope kao i još nekoliko država koje imaju status posmatrača u ovoj organizaciji, imaju obavezu da provode mjere nadzora u oblasti finansijskih transakcija i poslovanja u ovoj oblasti kako bi spriječile zloupotrebe novca u svrhu finansiranja terorizma ili pranja novca. Zemlje koje ispunjavaju ove obaveze imaju brz i olakšan transfer novca, dok zemlje koje se nalaze na tzv. sivim ili crnim listama ove organizacije se nalaze pod posebnim nadzorom, finansijske transakcije s tom zemljom posebno se kontrolišu što usporava i poskupljuje finansijski proces. BiH, kao i prije nekoliko godina, prijeti uvrštavanje na sivu listu ukoliko do februara naredne godine ne ispuni niz uslova među kojima je i usvajanje nekoliko novih zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi finansiranja terorizma. Sve ovo navedeno je u emitiranom prilogu, uz stavove stručnjaka koji su vrlo jasno i precizno naveli posljedice uvrštavanja na ovu listu. Također, navedeno je da BiH, iako rok ističe za malo više od tri mjeseca, nije ispunila većinu uslova. BHT1 često, a posebice tokom vikenda, emituje vrlo dobro urađene tematske priloge poput spomenutog. Na ovaj način gledaoci dobijaju kvalitetne informacije o temama koje nisu dnevno-političke, a izuzetno su važne.

SANKCIJE NIS-u SRBIJE: SAD su prije nekoliko sedmica uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva te kompanije. Vlasti Srbije posljednjih dana kreiraju atmosferu straha i nesigurnosti za građane te zemlje ponavljajući kako su zalihe nafte ograničene te da je prekinut dotok nafte jadranskim naftovodom. U ovom prednjači ministrica energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović koja je nekoliko navrata ponovila kako su SAD Srbiji postavile kratke rokove za promjenu vlasništva u NIS-u, odnosno istiskivanju Rusije iz vlasništva te kompanije. Nemoguće je, kaže Đedović Handanović, u sedam dana promijeniti vlasničku strukturu. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 precizno su raskrinkane ove manipulacije jer je navedeno da je uvođenje sankcija odgađano mjesecima. Preciznije sankcije je najavila administracija bivšeg predsjednika SAD i tokom skoro cijele ove godine predsjednik Srbije hvalio se kako uspijeva odgoditi njihovu primjenu. Srbija od početka zna šta je uslov za neuvođenje odnosno ukidanje sankcije, ali zbog bliskih odnosa s aktuelnim vlastima u Rusiji koja je vlasnik NIS-a nisu se odlučili za promjenu vlasništva. Kad su, nakon mjeseci odgode, sankcije stupile na snagu tamošnje vlasti krenule su s kampanjom.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

U izvještavanju BHT1 i FTV tokom protekle sedmice u fokusu su bile skoro iste teme, a najviše pažnje posvećeno je usvajanju državnog budžeta, hapšenju mladića iz Zenice zbog sumnje u seksualno iskorištavanje djeteta, slučaju femicida u Mostaru i mjerama zabrane za vršioca dužnosti direktora FUP-a i ostalih osumnjičenih u tzv.aferi “Spengavanje”. Državni budžet usvojen je u Predstavničkom domu parlamenta BiH u ponedjeljak, a tome su prethodile sedmice rasprave i različitih prijedloga. U usvojenu verziju nije uvrštena pomoć za BHRT te finansiranje sedam institucija kulture. Upravo je ovo bio fokus izvještavanje oba emitera jer, kako je navedeno, BHRT prijeti gašenje zbog ogromnih dugova koje ima ova kompanija. Dugovi se odnose na neizmirene obaveze prema EBU, domaćim dobavljačima ali i neplaćene račune za električnu energiju i gas. Sredstvima koja su bila planirana u budžetu omogućilo bi se kratkoročno rješavanje dijela nagomilanih obaveza, ali zbog protivljenja zastupnika iz bh. entiteta RS taj prijedlog nije uvršten. FTV i BHT1 su kontinuirano izvještavali o ovom problemu naglašavajući da je ključni problem u nepoštivanju zakona jer RTRS godinama, unatoč sudskim presudama, odbija BHRT-u proslijediti novac prikupljen od pretplate u tom entitetu. Taj dug, prema riječima direktora BHRT-a, premašuje 100 miliona KM. U jednom od emitiranih priloga BHT1 je podsjetio i na ogroman broj izjava političara u BiH koji su obećavali da će pomoći u opstanku BHRT-a, ali u konačnici ništa nisu uradili. Slične izjave mogli smo čuti i protekle sedmice.

Oba emitera su, skoro na identičan način, izvještavali i o izrečenim mjerama zabrane Vahidinu Munjiću i ostalim. Ročište i odluka o izrečenim mjerama ispraćeni su na dnevnom nivou, ali oba emitera su to uradili na način da neko ko je prvi put čuo ovu vijest ne bi mogao shvatiti za šta su Munjić i ostali osumnjičeni. Čini se da je pristup ovoj ali i mnogim drugim pričama koje se prate u kontinuitetu da se podrazumijeva da gledaoci sve znaju o tom događaju i problemu. Činjenica je da ne znaju niti trebaju znati, a dužnost novinara je da svaka objavljena vijest sadrži dovoljno elemenata kako bi  svakom gledaocu kompletan kontekst bio potpuno jasan.

Izvještavanje o slučajevima femicida u Mostaru, privođenju policajca u Sarajevu osumnjičenog za nasilje u porodici te mladića iz Zenice osumnjičenog za seksualno iskorištavanje djeteta bilo je sasvim korektno i profesionalno. U svim ovim slučajevima, novinari su otišli i korak dalje pokušavajući analizirati nedostatke u sistemu, eventualne propuste u postupanju policije i pravosuđa ali i istražujući sociološki aspekt ovih slučajeva.

Plus sedmice

FTV

Pet stranaka s tzv. hrvatskim predznakom koje su bile članice HNS odlučile su zamrznuti status u ovoj organizaciji te formirati zajednički predizborni blok u pokušaju da budu alternativa HDZ BiH. FTV je detaljno istražio formiranje ovog bloka, njegove ciljeve i mogući uticaj nakon izbora planiranih za jesen naredne godine.

BHT1

Dug Elektroprivrede RS prema podacima objavljenim u Dnevniku BHT1 iznosi oko 1.3 milijarde KM. U ovom prilogu je vrlo dobro analizirano trenutno stanje u ovoj kompaniji, nastanak duga ali i moguće posljedice po energetski sistem u državi.

Minus sedmice

FTV

Vlada bh. entiteta Federacija BiH pripremila je novi zakon o fiskalizaciji u ovom entitetu. Gledaoci Dnevnika FTV su čuli šta o ovom zakonu misle čelnici vlade, predstavnici ESV i sindikata ali ne i kako će njegova primjena izgledati u praksi i kako će se odraziti na poslovanje kompanija, posebice malih firmi i obrta.

BHT1

Grupa navijača Rumunije, na putu ka Zenici gdje je odigrana utakmica BiH i te zemlje, zaustavila se u Srbiji i razvila transparent u kojem veličaju ratnog zločinca Ratka Mladića i, kako su napisali, njegovo ubijanje muslimana. BHT1 je ovaj incident samo kratko spomenuo u javljanju svog reportera iz Zenice na kraju subotnjeg dnevnika.