FTV: RS u Mađarskoj predstavljena kao država

26. novembar – 2. decembar 2025.

DUŽNOSNICI BH. ENTITETA RS U BUDIMPEŠTI:  Bivši predsjednik bh. entiteta RS i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, vršiteljica dužnosti predsjednika tog entiteta Ana Trišić-Babić i Siniša Karan, kandidat SNSD koji je na nedavnim prijevremenim izborima održanim nakon što je Sud BiH Dodiku zabranio obnašanje funkcije entitetskog predsjednika osvojio najviše glasova, boravili su u Mađarskoj. U Budimpešti ih je dočekao mađarski premijer Viktor Orban, a prilikom zvaničnog susreta uopće nije bilo obilježja Bosne i Hercegovine. Naprotiv, za one koji ne znaju da je RS, entitet odnosno administrativna jedinica u BiH, protokol posjete je izgledao kao susret čelnika dvije države. U Dnevniku FTV prenesena je i pisana izjava mađarskog premijera u kojoj se u istu ravan stavljaju bh. entitet RS i država Mađarska. I to je sve što je o ovoj posjeti izvijestila FTV. Niti jednim slovom nije pomenuto da je Mađarska potpuno prekršila diplomatski protokol predstavljajući jednu administrativnu jedinicu suverene zemlje kao državu. Na ukazivanje na ovaj “propust” nije ih motivirala ni odluka ministra odbrane BiH Zukana Heleza koji je zabranio slijetanje mađarskog vojnog aviona u Banjaluku. Tim je avionom u ovaj dio Bosne i Hercegovine trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova. U izjavi Helez upravo ukazuje na politiku aktuelnih vlasti u Mađarskoj koji, kako navodi, pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim aktivnostima koje potkopavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

(NE)ISTINE O ZAPALJENOM AUTOMOBILU GRADONAČELNIKA MOSTARA:  Službeni automobil gradonačelnika Mostara Marija Kordića zapaljen je u dvorištu njegove porodične kuće. Automobil je zapaljen u noći s utorka na srijedu, a par sati nakon što je događaj prijavljen policiji krenula su nagađanja kako ovaj nasilni čin ima političku pozadinu odnosno da se radi o aktu nacionalne netrpeljivosti. Sam mostarski gradonačelnik ali i njegove stranačke kolege iz HDZ BiH u osudama ovog napada potencirali su taj aspekt. Najdalje je otišao predsjednik te stranke Dragan Čović koji je u sve pokušao uključiti i čelnike susjedne Hrvatske. Policija je provela iznenađujuće brzu istragu, te otkrila i privela osumnjičenog. A osumnjičeni je sportista iz Mostara koji se bavi borilačkim sportovima i koji se u proteklom period susretao s gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, a dio medija naveo je i da je član ove stranke. U prilogu emitiranom u petak FTV navodi sve ove informacije te pokušava istražiti zašto dio političara ovakve događaje pokušava iskoristiti u političke svrhe te na taj način doprinose podizanju međunacionalnih tenzija u Mostaru.

ŠTA JE ZAJEDNIČKO NARATIVU M.DODIKA I HISTORIČARKE MARIE-JANINE CALIC?:  Njemačka historičarka Marie-Janine Calic u periodičnom izdanju jednih njemačkih novina objavila je članak o Sarajevu s tezom kako glavni grad Bosne i Hercegovine gubi multietnički karakter te postaje, kako navodi autorica, bošnjačko-muslimanski grad. Na ovaj tekst reagovali su brojni naučnici i javni radnici ukazujući na zapanjujuću površnost analize koju potpisuje ova historičarka i nekadašnja saradnica specijalnog predstavnika UN za BiH Yasushi Akashija. Podsjećaju da je Calic u julu 1995. godine, odnosno u vrijeme počinjenja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, posjetila taj grad i napravila izvještaj u kojem ne navodi da je počinjen genocid. U prilogu emitiranom u ponedjeljak u centralnoj informativnoj emisiji FTV je naveo niz argumenata koji potvrđuju tezu da su ovaj članak i izjave Milorada Dodika u kojima vrijeđa Bošnjake dio istog narativa i imaju isti cilj. Tako jedan od sagovornika navodi da je Calic potpuno ignorisala dramatične promjene etničke strukture u gradovima poput Prijedora, Srebrenice i Banjaluke koje su rezultat genocida i etničkog čišćenja, te govori o Sarajevu nastojeći nametnuti lažni narativ o tom gradu.

Ocjena: 7

BHT1: Država pravi web servise koji se ne mogu koristiti

26. novembar – 2. decembar 2025.

NAPLATA KAZNI NA GRANICI NEZAKONITA: Protekle sedmice Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) predstavila je aplikaciju koja će, kako su naveli, onemogućiti izlazak iz BiH osobama koje imaju neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje. Prilog koji su pripremili novinari BHT1, a emitiran je u dnevniku državnog javnog emitera u nedjelju, otkrio je da ova aplikacija uopće ne funkcioniše te da je upitno da li će uopće biti u funkciji. Granična policija Bosne i Hercegovine, prema važećim zakonima, uopće nije ovlaštena za naplatu kazni izrečenih vozačima zbog kršenja zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja. U odgovoru BHT1 predstavnici Granične policije BiH navode da njima ova aplikacija uopće nije vidljiva te da ne postoji zakonsko uporište za njemu primjenu. Dio stručnjaka upozorava i da ovo nije način da se riješi problem ogromnog broja izrečenih, a nenaplaćenih kazni. Jedan od sagovornika kao najčešće primjere navodi da počinioci prekršaja kazne prebacuju na bliske osobe koje nemaju vozilo, nemaju niti vozačku dozvolu, a mnogi od njih uopće i ne putuju izvan BiH pa, čak i da aplikacija radi, neće biti od pomoći u rješavanju ovog problema. I sam direktor IDDEEA Almir Badnjević u izjavi emitiranoj u sklopu ovog priloga priznaje da ne zna kad će ova aplikacija biti u funkciji jer to, kako kaže, zavisi od Granične policije. Ovaj prilog je primjer dobro urađene novinarske istrage u kojoj su novinari otišli korak dalje od press konferencije i saopćenja određene institucije i provjerili kako najavljeni veliki iskoraci i reforme funkcionišu u praksi.

NOVI MODELI PROŠIRENJA EU: BHT1 često emitira vrlo dobre prilog o procesu proširenja Evropske unije i integraciji zemalja Zapadnog Balkana u tu uniju. U subotu je primjerice emitiran prilog o inicijativi o promjeni pravila za nove, buduće članice za koje bi se uveo tzv. zaštitni mehanizam. Ideja o kojoj se razgovara u briselskim krugovima je da nove članice određeni vremenski period nakon ulaska u EU nemaju pravo veta u evropskim institucijama. Zagovornici ove ideje kažu da bi se time spriječilo postojanje “trojanskih konja” koji bi, zbog interesa trećih strana, blokirali odluke EU. Protivnici ideje tvrde da to onda nije istinsko proširenje te da će postojati jednake i jednakije članice. U ovom prilogu svi aspekti ove ideje su dobro analizirani, predstavljeni su stavovi svih strana te implikacije na sam proces proširenja.

ODLUKA USTAVNOG SUDA RS O JAHORINI: BHT1 je u srijedu objavio vijest da je Ustavni sud bh. entiteta RS neustavnom proglasio odluku entitetskih vlasti koja se odnosi na regulacioni plan posebnog područja Jahorina. Vijest je sadržavala dvije rečenice iz kojih je jedino moguć zaključiti da su entitetske vlasti donijele odluku koja se kosi s najvišim zakonodavnim aktom tog dijela BiH. Gledaoci iz ove vijesti nisu mogli saznati skoro ništa. Nema odgovora o kojem prostoru se radi, ko je uputio apelaciju ustavnom sudu, šta je konkretno osporeno, da li će se to odraziti na projekte koji su možda planirani ili se realiziraju na tom prostoru…. Također, nedostaje niz odgovora u kontekstu raspolaganja državnom imovinom odnosno da li je to prostor koje entitetske vlasti nezakonito prisvajaju. Nesumnjivo je da ova vijest zaslužuje da bude emitirana, ali kao prvi korak nužno je dati malo širi kontekst, a onda u narednim danima i uraditi kompletnu priču jer nije baš čest slučaj da entitetski ustavni sud donosi odluke koje nisu na liniji odluka izvršne i zakonodavne vlasti u tom dijelu BiH.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

BHT 1 i FTV tokom proteklog perioda intenzivno su, praktično iz dana u dan, izvještavali o tzv. evropskom putu BiH. I veoma često su u voditeljskim najavama ali i novinarskim prilozima koristili upravo ovu frazu. A korištenje fraza nije preporučljivo u novinarstvu jer bi svaka napisana ili izgovorena rečenica trebala sadržavati informaciju. Problematičnije od korištenja fraza je nedostatak informacija koje bi građanima dale jasnu sliku o procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji, obavezama koje treba ispuniti i narednim koracima. BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU koja je dobila uvjetnu saglasnost za otvaranje pregovora. Prilikom donošenja ove odluke Evropsko vijeće, kao najvažnija institucija EU, zatražilo je da prije usvajanja pregovaračkog okvira BiH mora ispuniti nekoliko uslova među kojima su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima u BiH.

Državni i entitetski javni emiter u svom izvještavanju skoro da i nemaju informacije o tome u kojoj se BiH fazi nalazi, šta znači usvajanje ova dva zakona, a posebno izostaje pojašnjenje navoda o rokovima koji se uporno spominju, a niko ne objašnjava ko ih je postavio. Primjerice, nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH ministri Edin Forto i Elmedin Konaković kažu da je SNSD ukrao ili torpedirao evropski put BiH. Nejasno je zašto je odbijanje rasprave o ova dva zakona u utorak problematičnije nego odbijanje istih zakona tokom cijele godine. Kad se govori o rokovima, vjerovatno se referiraju na posljednju sjednicu Evropskog vijeća u ovoj godini zakazanoj za 18. i 19. decembar ove godine, ali to nigdje nije jasno rečeno. Također, prilikom izvještavanja o ovoj temi  često nedostaje još jedan aspekt, a to je sadržaj samih zakona. Nakon propale sjednice Vijeća ministara BiH šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca napisao je, između ostalog, da je ostalo još nekoliko koraka za napredak BiH na putu ka EU, a to su “Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o sudovima u skladu s EU standardima”. Ključno je, a to ostaje nedorečeno u izvještavanju o ovim temama, da li su ovi zakoni u skladu sa EU standardima i zašto vlasti BiH uporno spominju zakon kojim se formira apelaciono odjeljenje koje će postupati po žalbama na presude Suda BiH, a šef EU delegacije govori o Zakonu o sudovima.

Uz ovo, BHT1 i FTV protekle sedmice intenzivno su izvještavali i o problemima s kojima se suočava državni javni emiter kojem, praktično, prijeti gašenje. Ovo izvještanje je bilo vrlo korektno te je, kao i u prethodnom periodu, jasno navedeno da je ključ problema ponašanje RTRS-a koji odbija provesti sudske presude i dio novca prikupljenog od TV pretplate u tom dijelu BiH prebaciti BHRT-u. To je im je zakonska obaveza koju također ignoriraju vodeći se više puta izrečenim stavom Milorada Dodika, kojem je sud na šest godina zabranio obnašanje političkih funkcija, da novac iz bh. entiteta RS neće biti prebačen BHRT. Prateći izvještavanje o ovom problemu jasno je vidljiva nemoć i nesnalaženje aktuelnih vlasti čiji predstavnici, čini se vrlo iskreno podržavaju BHRT, ali nemaju ideju kako pomoći državnom emiteru da izađe iz krize te da dugoročno nesmetano funkcionira.

Plus sedmice

FTV

FTV je u subotu emitirao veoma dobro urađenu priču o problemu gradnje nasipa za zašitu od poplava u Semberiji, odnosno na obalama rijeke Drine. Novac za ovaj projekt je osiguran, kao i potrebne dozvole ali sve je zastalo zbog problema eksproprijacije zemljišta. Zbog toga se građani koji žive na ovom prostoru 11 godina samo nadaju da se neće ponoviti obilne padavine kao 2014. godine kada su domovi i imanja bili uništeni.

BHT1

Odron na magistralnom putu Sarajevo- Tuzla, nedaleko od Nišića, bio je povod za BHT1 da napravi dosta dobar prilog o problemu gradnje kvalitetne putne komunikacije koja bi povezala dva najveća grada u bh. entitetu FBiH te povezala dva najveća ekonomska centra u zemlji. A da apsurd bude veći, odron koji je zaustavio saobraćaj posljedica je radova koji se izvode na proširenju jedne dionice.

Minus sedmice

FTV

FTV nastavlja s praksom emitiranja vijesti o protokolarnim susretima domaćih dužnosnika na raznim svjetskim destinacijama. Tako je u petak emitirana vijest o učešću ministra vanjskih poslova BiH na 10. regionalnom forumu Unije za mediteran. Posao ministra je da prisustvuje ovakvim i sličnim forumima koji su prilika za razmjenu informacija s kolegama i širenje mreže kontakata, ali ovo jednostavno nije vijest koju treba emitovati javni emiter. Kao što je i mnogo puta ranije rečeno, značajan dogovor postignut na nekom susretu ili samitu jeste vijest, samo sudjelovanje dužnosnika nije.

BHT1

BHT1 protekle sedmice izvještavao o nizu aktivnosti dužnosnika bh. entiteta RS i tokom tog izvještavanja izostaje jasno navođenje da je to jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini. Posljednji primjer je posjeta mađarskog ministra vanjskih poslova Banjaluci gdje u najavi priloga ali i u samom prilogu niti jednom nije rečeno bh. entitet RS nego se samo navodi Republika Srpska.