BHT1: Ko govori o govoru mržnje?

2. – 8. novembar 2022.

NOVINARSKE SLOBODE: U najavi Dnevnika 2 na BHT1 kaže se kako je 2. novembar Svjetski dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, a da je u RS-u pokrenuta inicijativa za kriminalizaciju klevete. Prilog ide u dobrom pravcu, Udruženje BH novinari poručuje kako vraćanje klevete i uvrede u krivični zakon vraća BiH deset koraka unazad. I onda iz Udruženja novinara RS reakcija kako se ne mogu odrediti prema inicijativi o kojoj još ne znaju ništa. Reporter je Danijela Simića, predsjednika Udruženja, mogao pitati za komentar inicijative, te da li to ograničava novinarske slobode, čak i ako o njoj još ne zna detalje.

GOVOR MRŽNJE: Za nastavak priloga o kriminalizaciji klevete odabran je ugao ograničavanja govora mržnje, a jedan od sugovornika je novinar Večernjeg lista Zoran Krešić, koji kaže kako treba biti oprezan kada se radi o krajnjim granicama slobodnog izražavanja te se ne mogu u javnom prostoru iznositi svakakve poruke. Govor mržnje je postao svakodnevnica u BiH, kaže Krešić, koji možda i nije najbolji izbor za ovu temu. Podsjetit ćemo na njegovu objavu na društvenim mrežama u kojoj je kolege novinare nazvao gov..ma, u reakciji na smrt presuđenog ratnog zločinca Marka Make Radića, koji je ubijen u Mostaru. Usto, česta meta Krešićevih napada na društvenim mrežama je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, a njegovi istupi nerijetko su prezentacija stavova bliskih HDZ-u.

POLITIKA NIJE ZA SIROMAŠNE: Na BHT1 prave istraživački i dobar prilog o tome koliko su novca potrošile stranke u predizbornoj kampanji. Navode se podaci o 11,5 miliona KM te ističe da se najviše trošilo na predizborne skupove, bilborde i oglašavanje na Facebooku. SNSD je potrošio dva, a SDA 1,7 miliona KM. U nastavku priloga govori se o zloupotrebi javnih resursa te da su oboreni svi rekordi: Transparency International je zabilježio čak 3716 ovih slučajeva, a različiti nivoi vlasti građanima su jednokratno dodijelili 313 miliona KM! Količina novca se ne može pravilno utvrditi, politika nije igračka za siromašne, to je igra bogatih. Investiranje u kampanju je, kako se zaključuje, očito isplativo.

A OPTUŽNICE? Dnevnik 2 ima još jednu dobru temu: i dalje nema podignutih optužnica, a 170 je krivičnih prijava zbog izbornih prevara. Prijave su podnosili: CIK, političke stranke i nevladine organizacije, ali dalje se ništa ne zna. Hoće li biti poduzetih procedura nakon prijavljenih malverzacija? Osamnaest tužilaštava je dobilo novinarsko pitanje o ovome, a iz devet je stigao odgovor – da tužilaštva u saradnji s policijom provjeravaju navode, i još nema optužnica. Novinari su skeptični o reakcijama pravosuđa, znamo da je izborni proces kontaminiran, da je pravosuđe korumpirano te da nemamo regularne izbore unazad dvije decenije. Pitanja na koje građani očekuju odgovore, iako su izborne prevare teško dokazive.

Ocjena: 7

FTV: Kako se zaštititi od cyber-kriminala?

2. – 8. novembar 2022.

GDJE SU PROBLEMI? Nažalost, FTV je protekle sedmice mnogo manje govorio o problemima običnih građana i nedostatku socio-ekonomskih mjera, a mnogo više o fomiranju vlasti na svim nivoima, o koaliranju, preletačima, uspostavljanju saradnje stranaka koje žele formirati vlast. U međuvremenu nam se dešavaju isti problemi kao i prije izbora, samo što ovaj put nisu bili u fokusu Dnevnika 2 FTV-a.

KOMPJUTERSKI KRIMINAL: U porastu je cyber-kriminal, i niko nije zaštićen. Naša zemlja nema adekvatne mehanizme da zaštiti državne institucije, a pogotovo privatne firme i građane. Gost Dnevnika 2 je Senad Džananović, predsjednik Udruženja za digitalnu transformaciju BiH. U BiH tek formiraju odjele za odbranu od cyber-napada. Ekspert za cyber-sigurnost Predrag Puharić kaže kako je važna edukacija, kao i sistemi zaštite.

ISLAMSKA ZAJEDNICA O STANJU U DRŽAVI: Islamska zajednica oglasila se o trenutnoj situaciji u BiH, a imala je, kako prenosi FTV, i poruku o radu visokog predstavnika. Za političare preporuka da se trebaju fokusirati na nadolazeću ekonomsku krizu, odlazak stanovnika iz zemlje, nagomilane probleme, a za visokog predstavnika Christiana Schmidta da ne destabilizira dodatno zemlju. Možda je prilog mogao imati i uklon o (ne)miješanju vjerskih zajednica u aktuelne procese u BiH.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Oba javna servisa dobro prate sedmicu prepunu sastanaka političara koji nastoje osigurati većinu u skupštinskim klupama svih nivoa. Poseban fokus je na strankama Osmorke, koje pregovaraju s Draganom Čovićem u Mostaru, a obje televizije donose svoje uklone sa ovih susreta, pokušavajući gledateljima približiti dešavanja, stavove stranaka, njihove buduće planove i šta će to u konačnici značiti za sve nas. Je li na pomolu buduća koalicija – iz Mostara u dobrom prilogu izvještava Haris Šertović. Prisutan je optimizam, dogovorene su osnove programske koalicije. Šertović prenosi kako se još radi o ispitivanju terena, ali i da su svi saglasni o smjernicama, te navodi riječi predsjednika SDP-a Nermina Nikšića o tome kako je postignut visok nivo saglasnosti. Tu je i priča o reakcijama na govor bh. ambasadora Svena Alkalaja: javnost je podijeljena, reagirao je i visoki predstavnik kazavši kako se radi o sračunatom političkom manipuliranju, iz Delegacije EU-a u BiH oprezno smatraju kako bi voljeli da su vidjeli više izbalansiran pristup predstavnika BiH. Iz HNS-a kažu da je Alkalaj zloupotrijebio poziciju ambasadora, dio bh. javnosti smatra da je ovakva kritika argumentovana, dok drugi dio smatra da je ovakav nastup bio oštar i kontroverzan. I BHT1 i FTV prate napetosti na Kosovu, prenose se detalji usijane atmosfere: Srbi napustili sve institucije – Skupštinu, Vladu, četiri općine, pravosudne organe i policiju.

Plus sedmice

BHT1 

Iz Mostara stiže dobar prilog o zdravlju iz jednog posebnog ugla. Naime, zabrinjavajući su rezultati sistematskih pregleda kod osnovaca: skolioza, pretilost, dijabetes. Uzročnici su najčešće, kako navode sugovornici, sjedenje i mobiteli. Autorica priloga, koji je obilovao brojnim sugovornicima te istakao važnost prevencije, jeste Samra Tufek.

FTV

Dobar prilog na FTV-u nosi tematski naslov “Izborna križaljka: Ko su preletači u Tuzlanskom kantonu?”. Reporterka prenosi situaciju u kojoj su preletači glasove dobili u jednoj stranci, a zbog vlasti otišli u drugu. Prenose se izjave nezadovoljnih građana, koji traže vraćanje mandata. Kome se može vjerovati? Analitičari kažu kako je jasno o čemu je riječ – obećanja data građanima se ne ispunjavaju, već članovi stranaka gledaju samo svoj interes. Radi se o klasičnoj prevari birača. U SDA, opet, ne vide ništa sporno u tome da se njezini bivši članovi, kako kažu, vrate kući.

Minus sedmice

BHT1

Završen je skup nezadovoljstva koji je organizirala opozicija u Republici Srpskoj. Reporter Ljubiša Davidović – način rada i izvještavanja RTRS-a. Niz optužbi na račun RTRS-a da je stavljen u funkciju samo SNSD-a. Detaljan prilog sa govorima, vladajuće stranke osudile proteste nazvavši ga pokušajem urušavanja institucija RS-a. Ni riječi o incidentu u kojem je nepoznati muškarac na binu iznio fotografije ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

FTV

Opozicija iz RS-a najavila nastavak borbe protiv korumpirane vlasti uprkos odluci Suda Bosne i Hercegovine. Na skupu je istaknuto kako RTRS nije javni servis, već televizija u funkciji SNSD-a i Milorada Dodika. Reporterka prenosi detalje kroz snimljeni prilog. Naime, tokom obraćanja Milana Radovića iz SDS-a, na binu se popeo muškarac sa slikama osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Nakon što mu se Radović osmjehnuo i uputio mu prijateljsko tapšanje po leđima, osiguranje je muškarca otpratilo sa bine. Ali, reporterka Adisa Alić nije reagirala na ovaj incident niti je pokušala da od govornika na bini, posebno Radovića, dobije komentar.