BHT1: Priče važnije od politike

30. juli – 3. august 2024.

BHT1 PRIČE: U dnevnicima BHT1 postoji segment koji se naziva „BHT1 priče“ i koji je vrijedan svake minute gledanja. U principu je riječ o kolažnim prilozima koji nemaju dnevnopolitičku sadržinu, ali sigurno imaju informativnu vrijednost. Ta vrijednost bi se najlakše mogla objasniti riječima „ono što se događa dok ste vi zauzeti političkim dešavanjima“ i po njoj se dnevnik BHT1 vjerovatno izdvaja od svih drugih u državi. Bilo da gledate prilog o rimskim igrama u Mokrom, obnovi zvonika crkve Sv. Ante Padovanskog u Bihaću ili turističkim atrakcijama Jajca, „BHT1 priče“ će zaokupiti vašu pažnju i dati vam informacije o dešavanjima koje vam bez sumnje mogu više koristiti od onih o svakodnevnim političkim prepucavanjima.

KULTURA: Današnje vrijeme infotainmenta potisnulo je vijesti iz kulture u drugi plan. Uz to, i kad gledamo priloge o kulturi, prečesto to bude zbog toga što je riječ o političkoj promociji kroz kulturna dešavanja, otvaranja pojedinih manifestacija i slično. Zbog toga je vidjeti špicu „Kultura“ na početku posebnog segmenta dnevnika BHT1 privilegija koja vraća sjećanje na neka bolja televizijska vremena i podsjeća zašto je važno imati ozbiljan javni televizijski servis.

PROBLEMI GRAĐANA: Hoće li mještani Berkovića konačno dobiti vodu nakon kvara na vodovodu, da li će na Ozrenu ipak biti otvoren novi kamenolom, hoće li i u RS poskupjeti struja, da li zenička javna preduzeća mogu poslovati bolje, da li će aktivisti u Banjoj Luci uspjeti zaustaviti nezakonite radove na obali Vrbasa… Sve su ovo pitanja kojima se dnevnik BHT1 bavio – u samo jednom danu! Ove su teme našle mjesta u dnevniku od četvrtka, a nema dana da emisija ne sadrži slične priloge zbog kojih – na kraju krajeva – građani i plaćaju televizijsku taksu.

Ocjena: 8

FTV: Poskok u Grudama

30. juli – 3. august 2024.

SUZBIJANJE KORUPCIJE: Prva akcija Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Tužilaštva Federacije BiH bavila se nezakonitom prodajom državne imovine u Grudama, gdje je općina privatnom licu prodala 33 hektara zemljišta iako to nije smjela učiniti. O ovome je FTV temeljito informisala gledatelje u nedjelju u opsežnom prilogu kojem se nema šta prigovoriti, ali se postavlja pitanje koliko je za dinamiku centralne informativne emisije dobro da se otvara prilogom ove vrste sa trajanjem od skoro šest minuta.

NEOPOREZIVIH 400 KM: Dobra vijest za radnike emitirana je u srijedu, kada je Vlada Federacije BiH donijela odluku da poslodavcima omogući isplatu neoporezive pomoći radnicima u iznosu do 400 KM. Federalna TV je podsjetila i kako je ove godine za subvencioniranje doprinosa na plate Vlada izdvojila 45 miliona maraka, ali je u ovim pohvalnim tonovima izostao ugao kritičkog propitivanja kvalitete mjera koje se tiču doprinosa na plate, jer je i više nego očigledno kako česte intervencije ne odražavaju sliku kvalitetno planiranih rješenja.

PAD ZAKONA O AKTIVISTIMA: U srijedu je Dom naroda Parlamenta FBiH odbacio nacrt zakona namijenjenog regulisanju građanskih inicijativa i zaštiti aktivista. O ovome je FTV izvijestila u prilogu koji je uključivao ocjene novinara, izjave građana, aktivista i stručnjaka, a izdvajamo ga zbog toga što je kao razlog zbog čega nacrt nije usvojen samo navedeno to što „pojedini delegati žele se informisati“. Izvjesno je kako je riječ o političkoj opstrukciji koja za cilj ima ograničenje učešća građana u demokratskim procesima, pa bi vjerovatno bilo korisnije da se pažnja posvetila analizi rezultata glasanja i insistiranju na jasnom objašnjenju razloga zbog kojeg ili kojih parlamentarci nisu podržali ovaj nacrt.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su javni emiteri i dijelovi javnog radio-televizijskog sistema, ali bi se u principu trebali razlikovati po području sa kojeg izvještavaju – za BHT1 bi to trebalo biti područje cijele države, dok bi se od FTV očekivalo da se zadrži na prostoru entiteta Federacija BiH. Zaista, u emisijama BHT1 se vidi „teritorijalni balans“, ali i FTV dovoljno pažnje posvećuje dešavanjima u entitetu Republika Srpska. Zbog toga ovdje imamo dnevnike koji se sadržajem dosta preklapaju, uz očigledne razlike u pristupu temama i strukturi.

I BHT1 i FTV rade dosta dobre dnevnike koji gledateljima pružaju puno informacija, te opravdavaju ulogu javnih televizijskih emitera. Za razliku od RTRS, trećeg dijela javnog servisa koji je u potpunosti u službi otvorene propagande jedne političke opcije, uređivačka politika BHT1 i FTV je vidno drugačija, neuporedivo slobodnija i profesionalnija, ali se iz odabira tema i pristupa njihovoj obradi može zaključiti mnogo o međusobnim odnosima ovih kuća i političke javnosti.

Naprimjer, ako se ove sedmice uporede dnevnici BHT1 sa dnevnicima drugih televizija u državi, očito je kako u njima nema priloga o obilježavanjima godišnjica vojnih poduhvata. Naprimjer, dok je FTV ove sedmice izvještavala o obilježavanju godišnjica oslobađanja Vlašića, ili dok je RTRS imao prilog o godišnjici formiranja mrkonjićke brigade VRS, takvih priloga u dnevnicima BHT1 nema.

S druge strane, kad su obilježavanja stradanja civilnog stanovništva u pitanju, na BHT1 ćete vidjeti i priloge o obilježavanju godišnjice zločina nad Bošnjacima u Rudom, kao i prilog koji govori o ubijenim Srbima u Trnovu – sve uz dosta neutralne izraze kao što je „stradanje“. Ovo se nekome može sviđati ili ne sviđati ali je činjenica da BHT1 ovim pristupom ne zaboravlja žrtve i ne krije informacije, a interpretacije i kvalifikacije je ionako vjerovatno bolje ostaviti gledateljima, stručnjacima, te drugim medijima.

Kod Federalne TV se vidi odsustvo te vrste ograničenja, pa su ove sedmice imali priloge sa obilježavanju godišnjica otvorenja Tunela spasa (četvrtak) i oslobađanja Vlašića, kao i opširan prilog posvećen smrti organizatora otpora u Sarajevu Emina Švrakića.

No, kod FTV se vidi oklijevanje u propitivanju rada entitetske vlasti. Osim dva priloga kojeg smo naveli među izdvojenim primjerima, a gdje nam je FTV propustila donijeti pozadinu dešavanja i pravi kritički ugao, blagonaklon odnos prema federalnim vlastima se mogao zapaziti i u prilogu o imenovanju novog direktora sarajevskog kliničkog centra. Naime, dok je BHT1 podsjetio na kontroverze koje su pratile proces koji je prethodio ovom imenovanju, te ocijenio kako je u pitanju „imenovanje povezano s političkom trgovinom“, FTV u ovaj dio nije zalazila.

Centralno mjesto u izvještavanju ove sedmice je za obje televizije bilo rezervisano za drugostepenu presudu predsjedniku RS Miloradu Dodiku. Velika minutaža i brojni sagovornici pomogli su da ovu presudu i  moguće implikacije sagledamo sveobuhvatno, te obje televizije zaslužuju pohvale za urađeni posao i dodatne bodove za odsustvo ostrašćenog novinarstva kakvo ove teme počesto zna pratiti. Obje televizije su u petak priredile i hronologiju suđenja i svega što je uslijedilo nakon izricanja prvostepene presude, s tim što je FTV to učinila na početku bloka posvećenog Dodikovoj presudi, a BHT1 je u svom bloku ovaj segment stavila na kraj. Čini se kako je odluka BHT1 bila bolja, budući da je FTV gledatelje duže ostavila da čekaju na svježe informacije.

Dakle, obje televizije su o događajima u sedmici iza nas izvještavale korektno, ali na svoje načine, pri čemu je BHT1 ostavila nešto bolji dojam. Dok se FTV može ocijeniti prosječnom ocjenom, BHT1 jednostavno mora dobiti bolju zbog bolje strukture i dinamike svojih emisija, gdje se FTV doima kao da traži samu sebe što se možda može objasniti tranzicijom kroz koju ova kuća prolazi u smislu upravljanja.

Plus sedmice

BHT1

Prilozi o tome gdje će ljetovati političari (srijeda) i o zastupnicima u NSRS koji se tokom mandata nisu niti jednom javili na riječ (nedjelja) su odlični primjeri novinarstva koje na ležeran i zanimljiv način upućuje kritiku političkom establishmentu, baš onako kako bi to odgovoran medij trebao.

FTV

Po količini informacija, dnevnici FTV su vjerovatno najsadržajniji dnevnici u Bosni i Hercegovini.

Minus sedmice

BHT1

Bar što se ove sedmice tiče, dnevnici BHT1 nisu pokazali značajne propuste koji bi zasluživali jasan minus.

FTV

Kao minus se dnevnicima FTV može uzeti nestalna struktura i dinamika. Ovo se može shvatiti kad su u pitanju vanredna dešavanja poput izricanja presude Miloradu Dodiku ali, na primjer, teško je shvatiti početak nedjeljnog „sporohodnog“ dnevnika šestominutnim prilogom koji je na granici istraživačkog novinarstva.