FTV: Ministrica pravde KS dogovarala gradnju plinovoda
05. novembar – 11. novembar 2025.
IZBOR GLAVNOG PREGOVARAČA SA EU ILI ROK KOJI NE POSTOJI: Proteklih dana u fokus javnosti plasirana je priča o izboru glavnog pregovarača sa EU. Ukratko, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i njen HDZ žele da državna vlada imenuje glavnog pregovarača i dvoje njegovih zamjenika. Dio stranaka aktuelne većine, predvođene Trojkom, opozicija iz entiteta RS i dio opozicije iz entiteta FBiH, usvojili su odluku u Predstavničkom domu parlamenta BiH da ovaj proces vodi parlament. Ova odluka nije usvojena u Domu naroda parlamenta BiH, pa samim tim nije ni stupila na snagu. Ustavni stručnjaci kažu da je svaka odluka o imenovanju glavnog pregovarača koja ne uključuje Predsjedništvo BiH neustavna. Sve ovo smo proteklih dana čuli i vidjeli u dnevnicima FTV-a u kojima je više puta ponovljeno da ističe rok za imenovanje. Ono što nismo čuli jeste da rok jednostavno ne postoji. Radi se o zaključku jednog doma državnog parlamenta. Rok za imenovanje glavnog pregovarača dakle nije postavila EU niti je to zakonska odredba. Radi se o, kako je to objasnio Saša Magazinović, SDP-ov zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, o pokušaju da se onemogući da SNSD preko Vijeća ministara BiH imenuje svog kandidata za glavnog pregovarača. Treba podsjetiti da je to imenovanje nemoguće jer, ako je bošnjački ministri ne podrže, takva se odluka ne može ni uvrstiti na dnevni red državne vlade. To smo i vidjeli protekle sedmice. Osim što izvještavanju o ovoj temi nedostaje navedeni kontekst i jasno navođenje činjenice da je jedan dom usvojio zaključak kojim se od klubova zastupnika traži da predlože kandidate za pregovarača i njegove zamjenike, nedostaje i informacija da, čak i ako bi bio izabran, pregovarač nema o čemu pregovarati. Jer niti je usvojen pregovarački okvir niti su, kako je to rekao Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, a prenijeli drugi mediji, usvojeni zakoni potrebni za otvaranje pregovora.
JUŽNA PLINSKA INTERKONEKCIJA: U nedjeljnom dnevniku FTV je emitirao vijest s elementima komentara u kojoj su povezali dva događaja koji su se desili u SAD i Grčkoj, a na kojima su sudjelovali politički predstavnici iz BiH. Tema oba događaja je bila izgradnja južne plinske interkonekcije. O tome su u Washingtonu razgovarali, kako navodi FTV, državni i entitetski zastupnici Saša Magazinović, Damir Marjanović i Igor Crnadak te Darija Softić Kadenić, ministrica pravde Kantona Sarajevo. U Grčkoj je o ovoj temi govorio Vedran Lakić, federalni ministar energetike, industrije i rudarstva. Uz navođenje učesnika ovih sastanaka, emitiran je i zaključak da su, kako je rečeno, prethodnih dana politička dešavanja u našoj zemlji bila u znaku diplomatskih aktivnosti. Iz kabineta su, navode u Dnevniku FTV, stigla tek štura saopštenja ali čini se da se aktivnosti vode na inicijativu SAD. Potpuno je nejasno zašto je emitiran ovaj sadržaj kad ovdje uopće nema vijesti. Posjeta jednog zvaničnika nekoj zemlji ili instituciji u veoma rijetkim slučajevima je vijest sama po sebi. Sadržaj razgovora, dogovor, zahtjevi i slično mogu biti vijest, ali posjeta ili samo informacija da je neko s nekim razgovarao uglavnom nije vijest. Ova je dodatno zbunjujuća jer se navodi da je razgovorima u Washingtonu prisustvovala kantonalna ministrica pravde, pa je, osim ako nije putovala kao predstavnica svoje stranke što nije rečeno u vijesti, nejasno kakve veze ima ministrica pravde s gradnjom plinovoda. Za one koji kontinuirano prate Dnevnik FTV stvari su postale malo jasnije dan kasnije. Tad je emitiran prilog o kašnjenju u gradnji južne plinske interkonekcije i blokadama tog projekta kojeg provodi HDZ. Gledaoci su saznali da SAD insistira na realizaciji ovog projekta za čiju realizaciju je usvojen poseban zakon. Protiv tog zakona glasali su zastupnici i delegati HDZ-a koji se, kako je navedeno u ovom prilogu, i dalje protive da BH Gas bude nosilac izgradnje ovog plinovoda. Od ranije su poznati stavovi HDZ-a BiH koji traži da se formira posebno preduzeće, sa sjedištem u Hercegovini, koje bi gradilo ovaj plinovod. U prilogu se sve ovo navodi, ali gledaoci nisu mogli čuti da li je to i dalje stav HDZ-a jer sagovornika iz ove stranke nije bilo. Da li su odbili razgovor ili nisu ni kontaktirani, također nije rečeno.
USTAŠKI POKLIČI U SPLITU: U subotu je u Dnevniku FTV emitiran prilog o protestima u Splitu na kojima su uzvikivani ustaški pozdravi. Prilog ima sve elemente dobro urađene priče. Gledaocima je jasno prezentirano da su protesti uslijedili nakon što je privredna grupa koja je nasilno prekinula jednu od manifestacija koja je održana u okviru Dana srpske kulture. Također, prezentirano je i da je održan i kontraskup. Tačnije, okuplili su se i građani koji su kazali da žele pokazati kako ne podržavaju, kako su naveli, one koji izgovaraju ustaške pozdrave, veličaju NDH i zločine te napadaju druge i drugačije. Prilog je sadržavao i stavove ključnih političkih predstavnika, srpske zajednice ali i stručnjaka. U jednoj od ranijih analiza kao propust smo naveli nedovoljnu posvećenost incidentima koji se već neko vrijeme događaju u Hrvatskoj, a imaju elemente mržnje prema manjinama. Ovim prilogom taj nedostatak je korigiran.
Ocjena: 6
BHT1: Unatoč govoru o evropskom putu, napretka nema
05. novembar – 11. novembar 2025.
IZVJEŠTAJ EK O IZOSTANKU NAPRETKA BIH: Evropska komisija protekle sedmice objavila je redovne, godišnje izvještaje o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Izvještaj o BiH je, blago rečeno, sumoran. U analizi koju je uradio BHT1 navedeni su dijelovi ovog izvještaja koji, ukratko, pokazuju da aktuelne vlasti BiH iako uporno govore o napretku na evropskom putu nisu napravile skoro nikakav napredak. Primjerice, napretka nema ni u oblasti poput ekonomije pa stručnjaci s kojima su razgovarali novinari BHT1 kažu da je BiH u stanju recesije. Napretka nema ni u oblasti pravosuđa, slobode medija, vladavine prava… Ovaj prilog BHT1, uz intenzivno praćanje priče o izboru glavnog pregovarača i njegovih zamjenika, gledaocima je dao potpunu sliku kad je u pitanju trenutna pozicija Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja EU. Taj je proces, jasno je iz svih ovih priloga u kojima su citirani izvještaji u kojima se navode izjave političara i stručnjaka, potpuno blokiran. Sudeći prema nizu priloga koji su protekle sedmice emitirani o blokadama u Domu naroda parlamenta BiH, teško je očekivati značajniju promjenu sadašnje situacije. O svemu ovom gledaoci koji prate Dnevnik BHT1 imaju potpune, pravovremene i kompletne informacije.
BUDŽET BIH: Predsjedništvo BiH utvrdilo je prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu, a iz tog prijedloga ranije je izbačen dio koji se odnosi na finansiranje institucija kulture značajnih za državu i pomoć BHRT. U centralnoj informativnoj emisiji BHT1 je vrlo koncizno izvijestio o prijedlogu državnog budžeta, reakciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH na uskraćivanje sredstava institucijama kulture. BHT1 se nije bavio sobom iako im je pomoć države za opstanak neophodna. Iz drugih medija saznali smo za saopćenje ovog emitera iz kojeg je jasno da je ugroženo funkcionisanje BHT1 te da bi ranije planirana pomoć pomogla kratkoročno, ali da i dalje očekuju sistemsko, dugoročno rješenje. Na ovom primjeru možemo vidjeti dva potpuno različita pristupa dva javna emitera. Prije desetak dana FTV je posvetila značajan dio svoje centralne informativne emisije usvajanju statuta tog emiteta u entitetskom parlamentu. U danu kad je Statut usvojen imali su javljanje reportera i prilog s izjavama delegata, a nedjeljni komentar su posvetili također usvajanju Statuta. BHT1 je odabrao drugačiji pristup. Javnosti su prezentirali informaciju, te nastavili se baviti drugim, za javnost također bitnim temama.
NAJAVA PROTESTA MLJEKRA: Proizvođači mlijeka u BiH nezadovoljni su tretmanom na domaćem tržištu te traže zaštitu vlasti. U prilogu BHT1 saznali smo da se mnogima od njih skoro i ne isplati baviti proizvodnjom mlijeka jer, kako je rečeno, u BiH se previše mlijeka uvozi, a cijena uvoznog onemogućava domaćim proizvođačima da imaju rentabilnu proizvodnju. Predstavnici udruženja proizvođača mlijeka u ovoj priči traže od vlasti uvođenje mjera koje bi ih zaštitile od prekomjernog uvoza. Stručnjaci pak upozoravaju da BiH ne može zabranjivati uvoz, ali da su vlastima na raspolaganju druge mjere. Ono što je problematično u ovom prilogu jeste nekritično preuzimanje stavova sagovornika i njihovo prenošenje u off-ovima novinara. Predstavnici domaćih mljekara tvrde da je cilj prekomjernog uvoza mlijeka rušenje cijena u BiH kako bi se, kako kažu, pogodovalo jednom velikom trgovačkom lancu koji dolazi u BiH. Ova tvrdnja prenesena je u prilogu bez bilo kakve ograde pa se može protumačiti i kao da je to stav novinara. Za ovu tvrdnju nisu izneseni nikakvi dokazi, ona može ali i ne mora biti tačna. Ako ju je izrekao sagovornik, onda je njegova odgovornost za izrečeno. Međutim, ako je novinar prenosi onda bi trebao provjeriti da li je tačna ili navesti da je to tvrdnja sagovornika.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
Užasna nesreća u kojoj je preminulo 13 osoba, štićenika Doma za stare osobe u Tuzli, obilježila je izvještavanje BHT1 i FTV u protekloj sedmici. Novinari i urednici oba emitera o ovoj su tragediji izvještavali su vrlo detaljno, pravovremeno i obazrivo prema porodicama žrtava, ali i pokušavajući otvoriti temu odgovornosti za ovu nesreću. Kao što smo već naveli, izvještavanje o samoj nesreći i stradalim bilo je sasvim korektno. Gledaocima su iz dana u dan prezentirane informacije o broju stradalih, stanju povrijeđenih, detaljima istrage o uzrocima, stavovima predstavnika lokalne i entitetske vlasti, ali i protestima građana u Tuzli. Dakle, dnevno pokrivanje svih događaja i informacija koje se odnose na ovu nesreću je bilo korektno, profesionalno i adekvatno u mjeri u kojoj je to potrebno da bi građani imali potpunu sliku. Ono što je nedostajalo je dublje i sadržajnije istraživanje uzroka, odgovornosti i mogućih rješenja kako se ovakva užasna tragedija ne bi ponovila. Evidentan je trud da se pokušaju pronaći sagovornici i identificiraju smjerovi odgovornosti, ali većina priloga koji su emitirani u ovom kontekstu ostala je nedorečena. Treba, naravno, imati na umu da je i sistem u bh. entitetu FBiH kompliciran i da postoji niz sistemskih nedorečenosti koje onemogućavaju jasno adresiranje odgovornosti. Međutim, ostaje i činjenica da je, primjerice, FTV u najavi jednog od priloga govorio o pitanju odgovornosti, a onda je uslijedio prilog koji je većinom posvećen požrtvovanosti i hrabrosti vatrogasaca, ljekara i djelatnika drugih službi koji su efikasno reagirali odmah nakon izbijanja požara te svojim zalaganjem pomogli da ova užasna tragedija ne bude veća. Priče o tim ljudima apsolutno zaslužuju da budu ispričane, ali najaviti priču o pitanju odgovornosti, a ispričati o herojskom angažmanu službi baš i ne ide.
Druga tema koju su kontinuirano pratila oba javna emitera u svojim centralnim informativnim emisijama su prijevremeni izbori za predsjednika bh. entiteta RS. Uredno su zabilježili sve korake u ovom procesu poput otvaranja predizborne kampanje, žalbe na tendere koje bi mogle zakomplicirati odražavanje izbora, ali i govor mržnje bivšeg predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. Oba emitera su o evidentnom govoru mržnje izvještavala vrlo precizno i jasno, a FTV je emitirala i sporni govor kojeg su administratori Dodikovih profila na društvenim mrežama brzo uklonili, vjerovatno iz straha od novog sudskog procesa. Ono što bi dalo dodatnu vrijednost izvještavanju o prijevremenim izborima u bh. entitetu RS jeste kontinuirano podsjećanje zašto se izbori održavaju. Čelnici vladajuće koalicije u bh. entitetu RS prvo su nastojali na sve moguće načine opstruirati održavanje ovih izbora, a trenutno ih pokušavaju predstaviti kao nešto uobičajeno, a ne kao posljedicu sudske odluke kojom je Milorad Dodik eliminiran s pozicije predsjednika tog entiteta.
Analizirajući centralne informativne emisije BHT1 i FTV teško se oteti dojmu da, osim što pokrivaju iste događaje što je i razumljivo, često rade iste priče. Primjerice, BHT1 je priču o gašenju privatne klinike koja čuva embrije pacijenata za vantjelesnu oplodnju objavio u petak, a FTV istu priču skoro identičnog sadržaja u ponedjeljak. Ovakvih primjera je više. Novinarski rad na istim temama je nešto što se podrazumijeva ili bi se trebalo podrazumijevati. Ali, to znači da ako jedan medij obradi određenu temu, drugi je mogu i trebaju nastaviti ali tražeći novi ugao priče. Na taj način se drži pažnja javnosti na određenoj temi, te stvara „pritisak“ da se taj problem riješi. Emitiranje skoro istih priloga, s par dana odmaka ne može se posmatrati u ovom kontekstu.
Plus sedmice
FTV
Tužilaštvo u Italiji otvorilo je istragu o tzv. vikend snajperistima, odnosno pojedincima koji su navodno plaćali da s položaja Vojske Republike Srpske snajperima ubijaju djecu, žene i civile u opkoljenom Sarajevu. Prilog o ovoj istrazi ali i onom što (ne)radi domaće tužilaštvo emitiran je u Dnevniku FTV i predstavlja dobar novinarski rad.
BHT1
Izvještavanje o rastu govora mržnje koji je u Bosni i Hercegovini evidentiran kroz izjave Milorada Dodika, sudskom odlukom smijenjenog predsjednika entiteta RS, i nasilnim prekidima manifestacija manjinske zajednice u Hrvatskoj te ispisivanju ustaških simbola dobar su primjer kvalitetnog izvještavanja BHT1.
Minus sedmice
FTV
Skupština Srbije usvojila je poseban zakon kojim se omogućava rušenje zgrade nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije koja je oštećena u NATO bombardovanju 1999. godine. Ova odluka bila je povod za protestno okupljanje u Beogradu. Uz ovo, u vijesti koju je objavio FTV govori se da će ovaj prostor biti ustupljen zetu aktuelnog američkog predsjednika. Ovoj vijesti nedostaje kontekst, ne navodi se da je ovo proces koji traje dosta dugo, da su dužnosnici koji su odbijali da skinu oznaku zaštite ovog kompleksa bili prisiljeni na ostavke te da u eventualnu gradnju na ovom prostoru nije uključen samo Jared Kushner nego i dužnosnici aktuelne vlasti.
BHT1
BHT1 je u subotu emitirao vijest da ministar vanjskih poslova BiH putuje u posjetu Omanu. Ukratko, ovo jednostavno nije vijest. Najava posjete nema nikakav javni interes, rezultati razgovora, postignuti sporazum ili dogovor i slično, mogu biti javni interes. Najava posjeta, osim u izuzetnim slučajevima, nije vijest.
