BHT1 I FTV: Dejton i prasići

Šta se dešava na političkoj sceni? Ko koči formiranje vlasti? Zašto se sastaju predsjednici HDZ-a, SNSD-a i SDA? Interesuju li vas odgovori na ova pitanja, nemojte ih tražiti u Dnevniku 2, jer tamo je politika dosadna rabota

BHT1 I FTV: Dejton i prasići
Foto: Internet

BHT1: I dalje čekamo prave političke priloge

  1. – 18. novembar 2019.

OPTIMIZAM ILI ŠTA JE IZA KULISE? „Idemo u dobrom pravcu“, ponavljali su Dragan Čović i Bakir Izetbegović poslije novog sastanka dok se i dalje ne nazire kraj sage o formiranju vlasti. Optimizam je riječ koju su najčešće koristili, a urednica Adisa Dedić-Kološ nije se trudila otkriti stvarnu pozadinu. Gledatelji koji prate ovu političku sapunicu vjerovatno su potpuno izgubljeni, i tu više malo ko zna šta je uopšte predmet razgovora, a kamoli šta je sporno. Tu su zato urednici i novinari da nas podsjete, ili da pretpostave šta se zbiva iza kulise. Umjesto toga, oni nam uglavnom prenose atmosferu i vrli optimizam političara.

DEJTON I PRASIĆI: Maratonska sjednica Narodne skupštine RS završila je izglasavanjem zaključaka čiji sadržaj i smisao malo ko može ponoviti. Otprilike, pililo se o (anti)dejtonskoj strukturi. Urednica Željana Mehmedika usmjerila je fokus na sukobe vlasti i opozicije, ali i na izjavu Milorada Dodika o prasićima, šatorima i pedeset hiljada sigurnih glasova. Izjava koja je postala viralna na društvenim mrežama, i koja se upisuje u istoriju političke nekulture i primitivizma, data je u cijelosti. U maniru, bez komentara. Drugačije nije ni moglo.

NIŠTA NE FUNKCIONIRA, OSIM KRIZE: Direktor SIPA-e ne može biti izabran zbog političke blokade, kao i novi članovi CIK-a. Elektroprenos bez novih investicija zbog političkih razmirica, a dok to sve traje, u Semberiji se gasi na hiljade poljoprivrednih gazdinstava. To je sadržaj nedjeljnog Dnevnika 2 u kojem je urednik Dejan Petrović svojim izborom (ne)svjesno ocrtao dubinu provalije u kojoj se nalazimo zbog političke krize. Možda je nedostajalo još malo uredničkih intervencija da se gledateljima pojasni koliko je stvar ozbiljna, ali i ovako je TV publika mogla sama donijeti razumne zaključke.

OCJENA: 4

FTV: Bakir Izetbegović i ekonomija Republike Srpske

  1. – 18. novembar 2019.

EKONOMSKO-POLITIČKI ANALITIČAR IZETBEGOVIĆ: FTV je posvetio više od petnaest minuta zaključcima entitetskog parlamenta o dejtonskoj strukturi koji se čitaju kao još jedan jeftini igrokaz Milorada Dodika. Voditeljica Edina Šečerović vodila je i studijski razgovor tim povodom sa Bakirom Izetbegovićem, koji je i sam istakao da se time skrivaju stvarni problemi, poput onih ekonomskih. Predsjednik SDA je onda naredao nekoliko činjenica kao što je ona da su građani Republike Srpske u prosjeku zaduženiji, da je BDP po glavi stanovnika manji, itd. Ostaje gorak utisak da je Izetbegović ugošćen kao analitičar koji lagodno sumira sumornu ekonomsku svakodnevnicu dijela zemlje, a da ga se istovremeno ne pita o njegovoj političkoj odgovornosti, iako su politički procesi nemogući bez njegove stranke i njega.

DATE OBJE STRANE U PRIČI O NAPADU NA LJEKARE: Napad na ljekara u Sarajevu ponukao je medicinske radnike na štrajk upozorenja i javnu osudu svih napadača na njihove kolege. Nezadovoljni roditelj je ljekaru prislonio pištolj na vrat, a vijest se proširila društvenim mrežama, na kojima su se mogli čitati i mnogobrojni komentari podrške napadaču. Direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović izjavila je zatim da niko više neće liječiti to dijete jer se njene kolege plaše, a onda ju je jedan od njih demantovao kritikujući njenu izjavu. Reklo bi se, vrag je odnio šalu. Javnost je do te mjere ogorčena da se s lakoćom pronalazi opravdanje za one koji se odlučuju uzeti stvar u svoje ruke, dok oni od kojih se očekuju bezrezervna humanost i odmjerenost pokazuju se kao osioni i najneodmjereniji među nama. Urednica Azra Pašukan je u prilogu koji je ispratio ovu priču dala pravo izričaja i jednoj i drugoj strani, pa smo čuli i uplašene ljekare i ogorčenog roditelja. Uloga javne televizije je upravo u tome da profesionalnim izvještavanjem smiri strasti.

TZV. HERCEG-BOSNA: FTV je izvještavajući o godišnjici osnivanja Herceg-Bosne dodao i prefiks „takozvana“ ispred sada već istorijskog toponima (urednica Azra Pašukan). Sličan pristup su imali i neki drugi mediji, ali ne i BHT1, koji je slažući istorijske datume činio to bez ograde „tzv“. Mediji se nerijetko kod nas odlučuju na ovaj mali dodatak koji bi trebao naglasiti nečiju neautentičnost, umanjujući proklamaciju o kojoj se izvještava. U Republici Srpskoj mediji često govore o tzv. Armiji BiH. Ili o takozvanom, pa još samoproglašenom Kosovu. Ostavimo po strani tzv. ili ne-tzv., ono što je mnogo bitnije od jezičke igre jeste to da su obje televizije spomenule hašku presudu šestorki ne negirajući istorijski kontekst i bitnu činjenicu o paradržavi koje se sjećamo. To jest, ne negirajući „teret paratvorevine i zločina“, kako je to bez uvijanja rečeno na FTV-u.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: Šta se zaista dešava na političkoj sceni? Ko to više koči formiranje vlasti? Hoćemo li se sutra probuditi i saznati da je Savjet ministara ipak formiran? Zašto se svako malo sastaju predsjednici HDZ-a, SNSD-a i SDA? Ako vas interesuju odgovori i nagađanja na ova pitanja, nemojte ih tražiti u Dnevniku 2, jer tamo je politika smrtno dosadna rabota u kojoj se urednici drže stegnuto kao da izvještavaju o religijskim kanonima. Ili kao da prenose izjave aktera naučnih skupova, pa se vodi računa da se sudionike tačno citira. Obje televizije politici i političarima pristupaju sa pažnjom i obazrivošću kakvu oni ne zaslužuju. Dnevna politika uvijek u sebi sadrži dozu žutila, pa i najbolji mediji mogu da požute ili pobudale kada je prate. Dok čekamo na to ludilo, Čović, Dodik i Izetbegović su u Dnevniku 2 nasmijani, optimistični i samouvjereni. Jer svaka njihova izjava odjekuje baš onako kako bi oni htjeli. U formi dobro ispraćenog i ponovljenog citata.

About The Author

Plus sedmice

BHT1
Nedjeljni urednički izbor jer nam je približio kako izgledaju posljedice političke krize koju živimo.
FTV
FTV je u prilogu o napadu na ljekare dao obje strane, pokazujući nam koliko su bitni neutralni i profesionalni mediji.

Minus sedmice

BHT1
Političkim prilozima stalno nedostaje autorski pečat jer se u konačnici uvijek svode na puko prenošenje izjava i poruka glavnih aktera.
FTV
Gostovanje Bakira Izetbegovića jer svaki razgovor s političarem u kojem se on tretira kao analitičar/promatrač sa strane zaslužuje veliki minus.

VIJESTI

Vijesti

Latest