FTV: SLIČNI PROBLEMI SA SNIJEGOM, RAZLIČITI PRISTUPI IZVJEŠTAVANJU

7. januar 2026. – 13. januar 2026.

DVA PRISTUPA IZVJEŠTAVANJU O ISTOM PROBLEMU U SARAJEVU I JABLANICI: Snijeg i ledena kiša koji su protekle sedmice padali u cijeloj Bosni i Hercegovini prouzrokovali su probleme građanima u mnogim mjestima širom zemlje. U nekim dijelovima zemlje rijeke su se izlile i poplavile dijelove naselja, u drugim je snijeg izazvao prekide u snabdjevanju električnom energijom. O ovim problemima gledaoci su se mogli djelimično informisati u Dnevniku FTV. Primjerice, u subotu je emitiran prilog o problemima osam porodica koje su, nakon poplava i odrona u Donjoj Jablanici u kojima je poginulo 19 osoba, smještene u privremenom, kontejnerskom naselju. Kontejneri u kojima su smješteni prokišnjavaju što je, kako kažu mještani s kojima je razgovarala novinarska ekipa FTV, dodatno otežalo život u ovom privremenom smještaju. U prilogu smo mogli čuti da ove porodice imaju problem s prokišnjavanjem te grijanjem kontejnera ali i da, kako je rečeno, imaju lošu komunikaciju s općinskim vlastima. Ono što nismo mogli čuti u ovom prilogu jeste ko je izgradio ovo kontejnersko naselje, ko je dužan da ga održava i zašto ljudi koji su preživjeli užasnu traumu tokom poplava i odrona u njihovom naselju moraju živjeti u ovakvim uslovima. U prilogu nismo čuli predstavnike lokalnog, kantonalnog ili entitetskog nivoa vlasti, a neko od njih sigurno je odgovoran za ovu situaciju. Također, ovlaš je navedeno da se za dio stanovnika Donje Jablanice prave nove kuće, dok će ih dio, kako reče jedna od mještanki, dobiti stanove u zgradama čija je gradnja u planu. Ko gradi ove kuće i ko će finansirati izgradnju zgrada nismo uspjeli saznati, kao ni da li su ovi objekti već trebali biti završeni pa građani ne bi živjeli u kontejnerima. Istog dana emitiran je prilog o (ne)čišćenju snijega u Sarajevu zbog čega su mnoge ulice danima nakon prestanka padavina i dalje teško prohodne. Građani glavnog grada BiH zbog toga negoduju i u prilogu emitiranom u Dnevniku FTV, kao i u prilogu iz Jablanice, vidjeli smo anketu u kojoj građani uglavnom izražavaju nezadovoljstvo reakcijom nadležnih. Za razliku od priloga iz Jablanice, u ovom smo čuli stavove premijera Kantona Sarajevo Nihada Uka, ministra komunalne privrede Mladena Pandurevića i glasnogovornika KJKP “Rad” Mirze Ramića koji su, svako u svom domenu, pokušali objasniti zašto je 40-ak cm snijega izazvalo ogromne probleme u Sarajevu.

RAST PLATA U BIH: Dnevnik FTV-a, centralna informativna emisija javnog emitera entiteta Federacija BiH, u petak je otvoren informacijom da je BiH prva na listi zemalja po rastu prosječne plaće. U ovoj vijesti, između ostalog stoji, …sagledaju li se podaci iz prethodnih decenija, vijest zvuči nestvarno. Novi izvještaj organizacije koja se bavi ekonomskim izvještajima i finansijskim statistikama “Trading Economics” pokazuje da je BiH na prvom mjestu u svijetu po rastu plata. Podaci se odnose na oktobar 2025. kada je plata porasla za 16.2 posto u odnosu na isti period prethodne godine… Dalje je navedeno u kojim je još zemljama zabilježen rast plata, pa je u tom kontekstu pomenuta i Rusija te nekoliko općih informacija o ovoj organizaciji. I to je to.Zašto su podaci neke organizacije, za koju ne znamo ko joj je osnivač, kako prikuplja podatke (osim da sama kaže da su iz vladinih izvora) te koju metodologiju koristi za njihovu obradu, uopće vijest, potpuno je nejasno. Postoji nekoliko međunarodno relevantnih organizacija, poput Svjetske banke, MMF-a ili Eurostata, čiji podaci služe za praćenje svih ekonomskih trendova i spomenuta organizacija nije među njima, a relevantnost i pouzdanost izvora su ili bi morali biti temelj svakog novinarskog rada. Uz to, objaviti ovu vijest bez bilo kakvog konteksta i usporedbe s ostalim ekonomskim pokazateljima ne pomaže u kvalitetnijem informisanju građana. U samoj vijesti se navodi “rast plata” što je termin koji se u ekonomskim analizama uopće ne koristi. Analiziraju se podaci o prosječnoj plaći ili, što je mnogo relevantnije, kretanje medijalne plaće. I za kraj, ako su već podaci ove organizacije poslužili kao izvor vijesti, a njihova relevantnost bi trebala biti dodatno provjerena jer sama organizacija ne daje dovoljno podataka o sebi, onda je zanimljivo da, primjerice, nije objavljen podatak ove organizacije da je BiH među nekoliko evropskih zemalja koje bilježe rast inflacije. Zanimljiva bi bila i usporedba rasta plata i inflacije, kako bi se vidjelo da li je inflacija pojela nominalni rast.

OBILJEŽAVANJE NEUSTAVNOG DANA RS: U nekoliko dnevnika protekle sedmice FTV je emitirala priče o obilježavanju neustavnog dana bh. entiteta RS. U svakom od tih priloga činjenice su jasno istaknute, precizno je naglašeno da je obilježavanje 9. januara kao dana manjeg bh. entiteta suprotno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Izvještavajući o aktivnostima vlasti tog entiteta naglašeno je da neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo, a gledaocima su prezentirani stavovi ključnih političkih faktora o ovom problemu. Također, veoma dobro su urađeni i segmenti koji se odnose na presude političkim, vojnim i policijskim dužnosnicima RS-a koji su osuđeni na najstrožije kazne zbog genocida, etničkog čišćenja, ratnih zločina… Način na koji je izvještavano o obilježavanju dana kad je donesena odluka, čija je realizacija značila genocid, kako je to rekao osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, dobar je primjer novinarskog rada. Gledaoci su dobili sve potrebne informacije u veoma jasnom kontekstu.

Ocjena: 6

BHT1: SVE O ZADUŽENJIMA RS, NIŠTA O KREDITIMA FBIH

7. januar 2026. – 13. januar 2026.

REKORDNI PRIHODI I REKORDNA PLANIRANA ZADUŽENJA: Uprava za indirektno oporezivanje BiH saopćila je da je u prošloj godini prikupila 12 milijardi i 177 miliona KM od PDV-a, akciza i carina. S obzirom da je iznos sredstava koja se uplaćuju u državni budžet limitiran, entiteti i Distrikt Brčko prošle godine dobili su oko pola milijarde KM više od planiranih. U prilogu emitiranom u nedjeljnom dnevniku BHT1 navodi se da, unatoč značajnom rastu prihoda od indirektnih poreza, vlasti oba bh. entiteta u ovoj godini planiraju zaduženja od oko četiri i pol milijarde KM. Iako bi se iz najave priloga moglo zaključiti da će gledaocima biti prezentirani podaci o planiranim zaduženjima obje entitetske vlade kao i razlozi za nove kredite, fokus priloga je bio na bh. entitetu RS. Saznali smo da su planirana zaduženja u ovoj godini oko 2.1 milijardu KM, te da će biti otplaćeno oko 1.5 milijardi KM ranijeg duga. Uz resornu ministricu, u prilogu su emitirane izjave opozicionih zastupnika i ekonomskog stručnjaka koji se slažu da zaduženja sama po sebi nisu problem, ali je problem što ranije kao i nove kredite entitetske vlasti planiraju potrošiti za, kako navode sagovornici, krpljenje budžetskih rupa. Priča se ovim završava, a gledaoci nisu uspjeli saznati ništa o planiranim zaduženjima u drugom bh. entitetu, razlozima za uzimanje novih kredita te njihovoj namjeni.

SARAJEVSKE NEDAĆE SA SNIJEGOM: Sniježne padavine, svjedočili smo tome proteklih dana, prouzrokovale su brojne probleme širom zemlje. U Sarajevu, danima nakon prestanka padavina, značajan broj ulica bio je neprohodan ili teško prohodan. Pješačke staze skoro u pravilu su bile neočišćene, kao i tramvajska i trolejbuska stajališta. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 u srijedu, a koji se trebao baviti problemima s kojima se suočavaju građani Sarajeva zbog neočišćenog snijega, vidjeli smo kako izgleda čišćenje snijega iz kabine specijalnog vozila, te čuli stavove kantonalnog ministra saobraćaja Adnana Štete. Prilog je izgledao kao da je napravljen s ciljem da prezentira rezultate rada ovog ministra i ministarstva. Dan kasnije u centralnoj informativnoj emisiji emitiran je prilog o istoj temi, ali potpuno drugačijeg pristupa. U ovom prilogu mogli smo čuti građane koji su izuzetno nezadovoljni radom službi zaduženih za čišćenje snijega, ali i vidjeti da snijeg, četiri dana nakon početka padavina, nije očišćen ni u samom centru grada i u blizini, primjerice, Predsjedništva BiH. O dijelovima grada koji su udaljeni od centra nije potrebno ni govoriti. U ovom prilogu mogli smo čuti stavove stručnjaka, ali recimo i novinara koji su kritički govorili o angažmanu kantonalnih vlasti i službi. Ova dva dana izvještavanja o istom problemu pokazuju da je ujednačen pristup izuzetno važan, ali i da, čak i ako u jednom trenutku to izvještavanje nije najkvalitetnije, poboljšanim pristupom ukupni dojam može biti popravljen.

NEJASNO O FISKALNOM VIJEĆU: Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto protekle sedmice optužila je premijera bh. entiteta Federacija BiH da je nedolaskom na sjednicu blokirao rad Fiskalnog vijeća BiH. U njenom saopštenju se navodi da zbog toga nije usvojen fiskalni okvir koji je preduslov za usvajanje državnog budžeta. U Dnevniku BHT1 tog dana objavljena je samo vijest u kojoj su preneseni dijelovi saopštenja državne premijerke i kratka reakcija federalnog premijera. Problem s objavljivanjem vijesti baziranih samo na saopštenjima dužnosnika ili institucija jeste što one mogu stvoriti konfuziju i podići tenzije u javnosti. Novinari i mediji imaju obavezu da objavljuju jasne, precizne informacije koje imaju jasan kontekst, a sve s ciljem da građani budu kvalitetno informisani. Saopštenja mogu biti osnov za pripremu vijesti, ali se i navedeno u saopštenjima treba provjeriti. Posebice je to važno u Bosni i Hercegovini jer skoro svakodnevno, a i saopštenje Borjane Krišto je primjer toga, svjedočimo o, blago rečeno, manipulaciji činjenicama i otvorenom iznošenju neistina. Zato bi novinari i mediji trebali dodatnu pažnju posvetiti provjeri informacija kako bi građani dobili kvalitetnu informaciju.

Ocjena: 7  

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dnevnici BHT1 i FTV protekle sedmice izgledali su veoma slično. U ovim informativnim emisijama dominiralo je par tema, među kojima se ističu problemi prouzrokovani sniježnim padavinama, obilježavanje neustavnog dana bh. entiteta RS te protesti u Iranu. Kad govorimo o pričama posvećenim problemima građana sa sniježnim padavinama, onda su oba emitera emitirala niz kvalitetnih, ali i nekoliko priloga koji su mogli biti urađeni bolje, a koje smo posebno analizirali. Ono što je bitno istaći jeste da su reporteri BHT1 proteklih dana bili u skoro svakom mjestu čiji su stanovnici imali probleme prouzrokovane snijegom. Vidjeli smo priče iz Zvornika i naselja u tom gradu koja su poplavljena, zatim priče iz Hercegovine, istočne Bosne, Sarajeva, Tuzle… I u dnevnicima FTV mogli smo vidjeti slične priče, ali u manjem obimu. Zanimljivo je da je BHT1, primjerice, u srijedu svoju centralnu emisiju počeo pričama o problemima izazvanim snijegom te tome posvetio značajan dio dnevnika. S druge strane, FTV je tog dana prvih 16 minuta dnevnika posvetio obilježavanju Božića, dok je tek u drugom dijelu centralne informativne emisije objavljeno nekoliko vijesti o posljedicama sniježnih padavina. U tom bloku emitiran je i prilog o (ne)čišćenju snijega u Sarajevu u kojem je, između ostalog, navedeno da se građani pitaju šta se radilo u proteklih 14 godina. Ostalo je potpuno nejasno zašto je kao referentni period izabrano 14 godina, a ni sagovornici poput predstavnika civilne zaštite, KJKP “Rad” ili komunalne firme Općine Stari Grad nisu ponudili odgovore na ovo pitanje.

Aktivnosti vlasti bh. entiteta RS na obilježavanju neustavnog dana tog entiteta državni i javni emiter entiteta FBiH pokrili su veoma korektno i profesionalno. Gledaocima su prezentirali dovoljno informacija o svim aktivnostima, ali i dali jasan kontekst u smislu nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH, historijskog aspekta 9. januara te krivične odgovornosti zbog neprovođenja odluka državnog ustavnog suda. Oba emitera emitirala su i slične priloge u kojima je analizirana, kako navode sagovornici, smanjena aktivnost entitetskih vlasti u obilježavanju ovog neustavnog praznika. U ovim prilozima navedeno je, između ostalog, i da je mnogo manje građana prisustvovalo defileu u Banjaluci, ali i da su reakcije ostalih političkih dužnosnika bile blaže. Neki od sagovornika povezuju to s odlukom vlasti SAD da ukinu sankcije Miloradu Dodiku, smijenjenom predsjedniku ovog entiteta, koji se navodno obavezao na postupno povlačenje iz politike i odustajanje od neustavnih aktivnosti. Ali da Dodik nije prestao biti Dodik kakvog javnost pamti, vidjeli smo u Dnevniku FTV gdje je na pitanje novinara ove TV kuće o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH opsovao Ustavni sud.

Odluku predsjednika SAD o povlačenju iz velikog broja međunarodnih organizacija BHT1 i FTV tretirali su u svojim informativnim emisijama, ali je pristup bio drugačiji. FTV je u četvrtak donio sve detalje ove odluke, stavove predstavnika organizacija iz čijeg rada se povlače SAD, a cijeli blok je završen analizom dopisnika ove TV kuće iz Washingtona. BHT1 je o ovoj odluci izvještavao na sličan način, ali dan kasnije, koristeći iste izjave kao i FTV dan ranije.

Plus sedmice

FTV

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, nasljednik Haškog tribunala, jedna je od organizacija iz koje su se povukle SAD. U prilogu koji je emitiran u Dnevniku FTV veoma dobro je pojašnjeno da ova odluka neće imati nikakve pravne posljedice na ranije izrečene presude. Pojednostavljeno rečeno, presude ratnim zločincima poput prvog predsjednika RS Radovana Karadžića ili komandanta Vojske RS Ratka Mladića trajna su činjenica i historijski fakt.

BHT1

Grupa studenata pokrenula je inicijativu promocije ideje uspostave inkluzivnog centra u Jablanici. S obzirom da ovakav centar ne postoji u ovom gradu, roditelji su djecu prisiljeni voziti u Mostar ili Sarajevo. Studenti, navodi se u prilogu, žele svoje znanje i prisustvo na društvenim mrežama iskoristiti za povećanje vidljivosti ove ideje izvan Jablanice, što je lijep primjer društvenog angažmana mladih.

Minus sedmice

FTV

U prilogu emitiranom o osnivanju i radu posebnog odjela federalnog tužilaštva tzv. POSKOK-a navedeno je niz informacija i opštih ocjena na osnovu čega je teško dokučiti šta je uopće bila ideja ovog priloga. Primjerice, naveden je broj od kantonalnih tužilaštava preuzetih predmeta, ali ne i koliko je njih završeno podizanjem optužnice ili donošenjem neke druge tužilačke odluke. Zatim dio sagovornika navodi niz okolnosti koje onemogućavaju efikasan rad ove pravosudne institucije jer, kako je rečeno, šest tužilaca je zatrpano sa oko 700 predmeta. Iako se pominje da je BiH loše rangirana po procesuiranju sistemske i visoke korupcije, ostaje nejasno da li osnivanje ovog odjela federalnog tužilaštva pomaže u poboljšanju ili pogoršanju ove slike.

BHT1

U prilogu o navodnim smanjenim aktivnostima vlasti RS na obilježavanju neustavnog dana tog entiteta emitirane su izjave dvoje analitičara iz Sarajeva koji, prema njihovim višegodišnjim javnim istupima, imaju podudarajuće stavove o većini pitanja. Uz to, oboje su trenutni ili bivši članovi nadzornih tijela javnih institucija u koje su ih imenovale vlasti, pa bi, uz njihove stavove i analize, bilo korisno čuti i mišljenja stručnjaka koji se možda i ne slažu s ocjenom da vlasti RS smanjuju intenzitet prkošenja odlukama državnih organa.