ATV I HAYAT: PREDIZBORNE TEME ZANEMARENE

IZDVAJAMO

Osim toga, nekritički je pušteno u eter ni na čemu utemeljeno raspirivanje straha. Sejfudin Tokić, koordinator te koalicije, rekao je da se OHR ponaša kao holandski bataljon u Srebrenici te da priča o referendumu liči na pokušaj reprize genocida. Kakvog genocida, koja vojska ima moć da ga počini, gdje, koja je uloga OHR-a, a koja holandskog bataljona − sve su to pitanja koja su mu mogla biti postavljena, a nisu. Još je rekao da referendum neće biti održan, a nije objasnio kako će to njegova koalicija spriječiti ako se, ipak, krene u njegovo održavanje. Dakle, imali smo strah u službi nacionalne homogenizacije Bošnjaka pred opštinske izbore. Koncentrisanje pažnje gledalaca na problem koji ne mogu riješiti.

ATV I HAYAT: PREDIZBORNE TEME ZANEMARENE

ATV: Izbori svedeni na bilbord u Gacku

3. – 6. septembar 2016.

ŠTA JE PRAVA TEMA: Po centralnoj informativnoj emisiji ATV-a u navedenom periodu praćenja jedva se da primijetiti da je predizborna kampanja u BiH počela. U vezi s kampanjom tek dva priloga, i to oba iz iste općine – Gacko. Problem je što je uništen bilbord kandidata Socijalističke partije za načelnika Gacka. To nije tema za centralnu informativnu emisiju, baš kao što nije tema ni uništen bilbord nekog benda pred koncert u Gacku ili bilo gdje drugo. Takvo nešto može biti povod za temu, recimo, o cijeni kampanje u Gacku, što bi se onda moglo porediti s cijenom rješenja nekog od krucijalnih problema te lokalne zajednice. Ili, ako baš žele, da se šire pozabave nekorektnostima u kampanji generalno.

Pored ta dva priloga, emitovana su još dva o izborima, ali u Hrvatskoj. S obzirom na tu činjenicu, nejasno je ko je uopšte ciljana publika ATV-a kad je u pitanju njihov informativni program.

PRIČA O KONSTANTINU: S druge strane, prešućen je Konstantin Savić, nezavisni kandidat za načelnika opštine Teslić. Dvije minute njegovog televizijskog samopredstavljanja na javnom servisu u kratkom roku postale su viralne. Izazvao je kod velikog broja ljudi različite, čak i suprotstavljene emocije. S jedne strane smijeh zbog njegove treme, dikcije, nedovoljne upućenosti u ovlasti načelnika opštine, a s druge strane poštovanje. Poštovanje je uslovljeno činjenicom da je to mlad čovjek koji sam finansira kampanju. On važi za autsajdera, ali kroz svoj nastup odaje vjeru i duboko ubjeđenje u mogućnost vlastite pobjede i provedbe svog programa. Otvara to cijeli niz tema. O samoj kampanji i tome šta je potrebno za njenu efikasnost, preko kvaliteta kandidata pa do mogućnosti povratka vjere mladih ljudi u politiku.

REFERENDUM I OKO NJEGA: Međutim, ipak su emitovani prilozi koji idu u prilog pojedinim strankama. Takav je svaki prilog o referendumu o Danu RS-a. A emitovani su svaki dan, nekad i po više njih. Nema sumnje, referendum jest tema za centralnu informativnu emisiju, ali radi se o fenomenu čiji je utjecaj na egzistenciju građana nepostojeći. Bez tog ugla gledanja, pogotovo pred opštinske izbore, kad političke teme trebaju biti lokalne, upada se u stranačku propagandu.

Bilo je i priloga koji se tiču lokalnih zajednica i u vezi su s izborima, ali novinari su tu povezanost, htijući ili nesvjesno, prešutjeli. Takav je prilog od 3. septembra o rekonstrukciji ulice Vuka Karadžića u Prijedoru. Novinaru nije palo na um da upita zašto rekonstrukcija baš pred izbore i da li njome više profitira vlast ili građani? Razgovarano je i s građanima, ali nijedan nije upitan gdje je rekonstrukcija ulice na listi njegovih prioriteta.

Osim izbora, odnosno tema koje su u vezi s njima, ali nisu u tom svjetlu sagledane, drugim temama je teško naći zamjerku. Njihova aktuelnost, važnost, zanimljivost, pokrivenost s više strana, raspored u većini slučajeva nisu upitni.

MINISTAR I ŠARANI: Izuzetak predstavlja prilog od 4. septembra o gastro festu na Bardači, u kojem se ministra turizma RS-a pušta da priča o tome kako voli šarana. Zašto bi ikome ta informacija mogla biti bitna? Isti ministar je u jednom od prethodnih priloga u istom dnevniku novinarku uzeo za ruku i grubo sklonio mikrofon kad je upitan o robnim rezervama, temi koja bi ga mogla kompromitovati. Do javnog izvinjenja on zaslužuje bojkot, a ne da ga se promoviše u gurmana i kulinara.

KORUPCIJA I APLIKACIJA: Loše je obrađena i korupcija, iako je jedan gledatelj uputio novinare da se bave tom temom, skrenuvši im pažnju na neregularnosti na aplikaciji za prijavu korupcije na stranici Vlade RS-a. U dnevniku je na to samo skrenuta pažnja bez istraživanja da li se radi o softverskoj grešci ili nemaru nadležnih, možda i svjesnom.

Generalna zamjerka je što se prilozi najčešće ne potpisuju, a špica s imenima urednika i voditelja, ako se pojavi, traje prekratko tako da je tokom emisije gotovo nemoguće saznati ko je odgovoran i za dobre i za loše stvari u dnevniku.

HAYAT: Referendum važniji od izbora

3. – 6. septembar 2016.

BEZ INTERESA ZA LOKALNE IZBORE: Vijesti u 7 na Hayatu također nisu pokazale nikakav interes za lokalne probleme u svjetlu opštinskih izbora. Međutim, učešće u kampanji kroz priču o referendumu je evidentno. Čak su 4. septembra imali prilog o koaliciji „Stop podjeli BiH“, koja je tek formirana, a nismo upoznati ni s njenom platformom ni načinom djelovanja ni ciljevima ni ulogama pojedinih sastavnica te koalicije. Rečeno nam je da se radi o intelektualcima, kulturnim i vjerskim radnicima. Nije jasno kakvu im snagu daje koalicija naspram snage koju svaka od tih osoba ima kao pojedinac kad radi, ako radi, protiv podjele BiH.

RASPIRIVANJE STRAHA: Osim toga, nekritički je pušteno u eter ni na čemu utemeljeno raspirivanje straha. Sejfudin Tokić, koordinator te koalicije, rekao je da se OHR ponaša kao holandski bataljon u Srebrenici te da priča o referendumu liči na pokušaj reprize genocida. Kakvog genocida, koja vojska ima moć da ga počini, gdje, koja je uloga OHR-a, a koja holandskog bataljona − sve su to pitanja koja su mu mogla biti postavljena, a nisu. Još je rekao da referendum neće biti održan, a nije objasnio kako će to njegova koalicija spriječiti ako se, ipak, krene u njegovo održavanje. Dakle, imali smo strah u službi nacionalne homogenizacije Bošnjaka pred opštinske izbore. Koncentrisanje pažnje gledalaca na problem koji ne mogu riješiti. Dan prije su također imali, kao kratku vijest, još jednu militantnu, nacionalnu temu, a to je da su branitelji iz domovinskog rata, po nacionalnosti Bošnjaci, posjetili mezar Alije Izetbegovića. Zašto je to važno? Tačnije, zašto je gledaocima važno da je Alija Izetbegović važan Bošnjacima braniteljima Hrvatske? Osim u funkciji jačanja nacionalne svijesti i nekog svebošnjaštva, ta informacija nema vrijednost, a onda se postavlja pitanje da li je Hayatov informativni program usko nacionalni.

GDJE SU ANALITIČARI: Istog dana su nas informisali da su Fahrudinu Radončiću ukinute mjere zabrane. To je tema kojoj kontekst zadaje tumačenje u svjetlu izbora, ali na Hayatu se nisu upuštali u to. Naime, zašto se to dešava na početku predizborne kampanje te da li se to može tumačiti u svjetlu koaliranja njegove stranke sa SDA? Pitanja su to za političke analitičare koja nisu postavljena.

GDJE JE TAJ RESTORAN: Emitiran je 5. septembra i prilog o putu BiH ka EU. Data je tu i retrospektiva najbitnijih skorih događaja u vezi s tim pa je spomenuto usvajanje mehanizma koordinacije. Novinar se dotakao lokalnog na jedan način koji može biti provokativan, ali je prije svega netačan, što je najgore − i nebitan. Nebitno je danas da je on usvojen u restoranu, a pogotovo je nebitna lokacija restorana koji novinar naziva sarajevskim. Međutim, ako mu je već stalo do lokacije, restoran je bio istočnosarajevski.

Ipak, kad su izbori u pitanju, Hayat se za svoj nemar može donekle opravdati činjenicom da su pokrenuli emisiju Lokalno je bitno, koju su i najavili u Vijestima. Cilj im je, kako kažu, građane upoznati sa svrhom lokalnih izbora.

About The Author