Kupovina respiratora samo je nastavak uhodane prakse u FBiH

IN MEDIA PRESS: Kako je nabavljana medicinska oprema u većem entitetu? Je li tehnologija praćenja dovedena do savršenstva? Zašto je Europa žrtvovala stare ljude?

Kupovina respiratora samo je nastavak uhodane prakse u FBiH

Sporne nabavke

Još uvijek se ne stišava bura zbog spornih nabavki respiratora i testova na koronavirus. Vlada Federacije BiH i premijer Fadil Novalić, te Federalni štab civilne zaštite na čelu s Jelkom Milićević, poslove nabavki medicinske opreme povjerili su Federalnoj upravi civilne zaštite i direktoru Fahrudinu Solaku.

Rezultat?

Dvadeset hiljada testova je isporučio proizvođač namještaja, odnosno kompanija Cubicus, dok je ugovor u vezi s nabavkom respiratora potpisan s firmom “F.H. Srebrena malina” koja se bavi uzgojem i preradom voća i povrća.

Koliko god apsurdno zvučala prethodna rečenica, navedene činjenice ne iznenađuju mnogo one koji su prethodnih godina pratili šta, kako, od koga i za koliko novca FUCZ i Fahrudin Solak nabavljaju. Žurnal je objavio na desetine tekstova u kojima su navedene mnoge sporne nabavke ove javne ustanove, te dokumentarni film “Nedodirljivi” koji možete pogledati na klikom na OVAJ LINK.

I pored svega toga, Novalić i Milićević odlučili su posao nabavke medicinske opreme povjeriti FUCZ-u i Fahrudinu Solaku. (Dino Cviko, Žurnal)

Tehnologija u službi praćenja

Danas, po prvi put u ljudskoj povijesti, tehnologija omogućuje stalno praćenje ukupnog stanovništva. U borbi protiv epidemije koronavirusa nekoliko je država uspješno primijenilo nove mogućnosti nadzora. Vjerojatno najistaknutiji primjer je Kina gdje se pomnim praćenjem pametnih telefona i pomoću milijuna kamera za prepoznavanje lica lako prati kretanja građana. Zahvaljujući obvezi provjeravanja i prijave tjelesne temperature i zdravstvenog stanja vlasti mogu ne samo brzo identificirati sumnjive nositelje korona virusa, već i stalno pratiti njihova kretanja i utvrditi s kim su sve došli u kontakt. Više mobilnih aplikacija upozorava građane da su u blizini zaraženih osoba.

Usprkos svim prednostima napredne tehnologije, Zhong i Mazur (2020) ipak ističu kako se vlast najviše oslanja na klasične maoističke metode u kojima susjedi i prijatelji prijavljuju one za koje sumnjaju kako su zaraženi ili neku novo pridošlu osobu kao mogućeg nositelja virusa. Vlasti također naširoko primjenjuju umjetnu inteligenciju i algoritme za prepoznavanje lica kako bi se prepoznalo građane koji ne smiju putovati, odnosno nemaju masku ili je nepravilno nose. Pritom Kina nije jedina u (zlo)upotrebi suvremene tehnologije, pa je izraelski premijer Benjamin Netanyahu ovlastio Izraelsku agenciju za sigurnost da može za praćenje osoba zaraženih korona virusom koristiti nadzornu tehnologiju koja se uobičajeno koristi samo u borbi protiv terorista. Kad je nadležni parlamentarni odbor odbio odobriti mjeru, Netanyahu je to ostvario svojom uredbom. (Predrag Bejaković, Ekonomski lab)

Tihi pokolj europskih djedova i baka

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge izjavio je da pedeset posto žrtava koronavirusa u Europi otpada na populaciju domova za starije i nemoćne osobe. “Suočeni smo s tragedijom ogromnih i nesagledivih razmjera”, dodao je Kluge. Situacija nije ništa bolja ni u SAD-u: procjena žrtava je u tijeku. U jednom domu u državi New Jersey sa 700 raspoloživih kreveta, otkrivena je mrtvačnica puna tijela umrlih. U jednom domu u Kataloniji zdravstvene su službe pronašle tijela umrlih štićenika još u krevetima. Već smo pisali o stravičnoj situaciji u Italiji gdje je u tijeku “tihi pokolj talijanskih djedova”. Orkan pandemije stresao je jesenska stabla zapadne civilizacije koja kreće neminovno na strmi put obračuna s vlastitom savjest.

Neće biti lako, već sada na europskim sudovima gomilaju se tužbe na sustav koji je očito radio ispod, daleko ispod, zajamčenih standarda zaštite. Rezultati istraga prelit će se i u političku arenu i, ako Bog da, mnoge će političke garniture diljem Europe i svijeta biti izbrisane s političke karte. Kad govorimo o 80 i 90-godišnjacima mislimo na generaciju Europljana koja je podigla kontinent iz pepela Drugog svjetskog rata. (Glas Istre)

Najbrži šok u historiji

Po pesimizmu zbog globalne ekonomske budućnosti prednjači Nouriel Roubini. Porijeklom Iranac, Roubini je rođen u Turskoj, a diplomu iz političke ekonomije zaradio je na sveučilištu posljednjih godina popularnom i među hrvatskim ekonomistima, Bocconi u Milanu. Doktorirao je na Harvardu, danas predaje na Sveučilištu New York, a međunarodnu slavu duguje tome što je bio jedan od rijetkih ekonomista koji je pravilno predvidio krah na američkom tržištu nekretnina koji je nakon toga doveo do financijske i ekonomske globalne krize 2008. i 2009. godine.

U komentaru objavljenom prije desetak dana na portalu Project Syndicate Roubini piše da je šok za globalnu ekonomiju od Covida-19 ‘brži i jači nego od globalne financijske krize 2008., pa čak i od Velike depresije’ s kraja dvadesetih i početka tridesetih godina prošlog stoljeća. U ta dva prošla događaja ‘burze su se stropoštale za više od 50 posto, tržište kredita se smrznulo, došlo je do masivnih bankrota, stopa nezaposlenosti skočila je iznad 10 posto, a bruto domaći proizvod (BDP) se smanjivao po godišnjoj stopi od 10 posto i više’.

No za sve to trebalo je više od tri godine, objašnjava Roubini. ‘U ovoj krizi slični nepovoljni makroekonomski i financijski događaji materijalizirali su se u tri tjedna’, dodaje. Roubini u svojem komentaru podsjeća i na crne prognoze nekih velikih banaka o padu američkog BDP-a po godišnjoj stopi od šest posto u prvom tromjesečju te na procjenu američkog ministra financija Stevea Mnuchina da bi stopa nezaposlenosti mogla skočiti i iznad 20 posto, dvostruko višu razinu od nezaposlenosti kojom je rezultirala financijska kriza 2008. (t.portal.hr)

 Arhitektura poslije korone

Višespratnice su projektovane da organizuju što više ljudi na jednom mestu. Zdravlje i higijena nisu bili u razmatranju. U vreme pandemije potrebno je smanjiti kontakt sa svime što se koristi u višespratnicama: liftovi, dugmići lifta, ručke na vratima, površine i iznad svega komšije. Nakon prinudne samoizolacije u našim stanovima, često bez balkona ili terase, svi ćemo očajnički želeti da imamo kuću. Može biti mala, ali sa dvorištem i terasom na kojoj možete ujutro popiti kafu. Kroz vreme, glavna funkcija kuće bila je sigurnost. U početku je služla kao skrovište od loših vremenskih prilika i životinja.

Tada su građene visoke kamene tvrđave kako bi se sprečilo da neprijatelj uđe. Danas ljudima treba kuća koja efikasno može da obezbedi socijalnu izolaciju? Više kao bekstvo od rutinskog i urbanog haosa, kuća sada nudi povlačenje od virusa i infekcija. Urbanizacija nas vraća korak unazad, dok se selimo u mala sela i gradska predgrađa. (Arhitekton)

About The Author