N1 radi bolje poveznice regije s vijestima iz svijeta, dok je Al Jazeera u stanju donijeti kvalitetnije reportažne priče iz bilo kojeg dijela planete. Sve u svemu, ova dva dnevnika, ako bi se njihove vrline spojile u jedan, činila bi idealnu informativnu emisiju
Al Jazeera: Da li nas se to tiče?
Prvi – sedmi decembar 2014.
KOLIKO KADMIJA IMA U KINESKOM TLU? Dnevnici Al Jazeere bili bi izuzetni kad bi naša situacija bila takva da smo u poziciji da razmišljamo globalno i da nas se tiče, naprimjer, količina kadmija u obradivom tlu u Kini. Tema može biti zanimljiva, ali ako baš s tog područja neka od zemalja regije uvozi rižu, no to nije slučaj.
ZAŠTO BI NAS SE TO TICALO? Međutim, to ne znači da su takvi prilozi loše urađeni, oni su visoko profesionalni, ali često ne znamo zašto bi nas se trebali ticati. Čak i tamo gdje imamo savršenu poveznicu s regijom, to ne bude iskorišteno. U vijestima koje je vodila Marina Riđić od decembra imali smo vijest o austrijskoj akciji razbijanja mreže za vrbovanje terorista, te tim povodom razgovor s muslimanima u Austriji. Međutim, tog dana Sud BiH objavljuje odluku o puštanju Bilala Bosnića iz pritvora, gdje je bio između ostalog i zbog sumnji za terorističko vrbovanje, što na Al Jazeeri nismo mogli vidjeti. Imali smo priloge o rasnim neredima u Americi, bez osvrta na bosansku zajednicu koja je također uznemirena zbog ubistva Zemira Begića, pa čak imamo i njihove rasističke ispade, verbalne, u bh. medijima protiv crnaca, o čemu nije bilo ni riječi.
BEZ NAJVAŽNIJE VIJESTI: Vidljiva je i disproporcija u praćenju jedne te iste teme. Kao primjer može poslužiti Socijaldemokratska partija BiH. U emisiji od šestog decembra koju je vodila Anne Marie Ćurčić imali smo prilog o Kongresu te partije. Prilog je bio dobro pozicioniran, s reporterom na licu mjesta, solidnog trajanja. Vrhunac tog Kongresa je izbor novog predsjednika partije, što će se desiti iza ponoći, dakle sedmog decembra. Mi tog dana, u vijestima u 18 s Mirjanom Hrgom, dobijamo samo vijest o izboru.
UTRKA ZA SENZACIJOM: Od vijesti iz regije, treba izdvojiti praćenje situacije na istoku Srbije, prvenstveno u Majdanpeku, gdje su građani bili nekoliko dana bez struje, a posljedično i bez vode. Vijest, svakako, vrijedna pažnje, ali se osjećala utrka za senzacijom jer iz Majdanpeka smo imali svaki dan javljanja uživo, tamo se bukvalno čekalo da se desi nešto veće od postojeće situacije, ali toga nije bilo i onda, izuzev jednog priloga, sve je ličilo na opširnu anketu građana Majdanpeka o tome kako žive, gdje idu po vodu i sl.
ODLIČNO O MOSTARU: Emitovana je i vrijedna pažnje priča iz kulture, trećeg decembra, u vijestima koje je vodio Saša Delić. Radilo se o projektu kazališta i pozorišta u Mostaru, što je njihov prvi zajednički projekt. Dvije teatarske kuće uvidjele su da od politike nema ništa i krenule u samoorganizaciju vlastitih života. Pozitivan ugao gledanja vrijedan medijske afirmacije.
IMIGRANTSKE PRIČE: Al Jazeera u svojim vijestima iz dana u dan donosi imigrantske priče. Da ta važna tema ne upadne u monotoniju, potrudili su se u prilogu o mašinovođama koji u Makedoniji, u blizini granice sa Srbijom, često dolaze u opasnost da pregaze imigrante koji se kreću prugom i zbog iznurenosti kao da ne primjećuju vozove.
PLUS SEDMICE
Inventivnost Al Jazeerinih novinara koja se ogleda u insceniranju pojedinih situacija. Naprimjer, trećeg decembra, reporter se penje na 16. sprat jedne zgrade u Majdanpeku, kraj njega protrčavaju volonteri crvenog križa, on tad koristi priliku da ih spomene, dok paralelno, na drugoj polovini ekrana, prolaze slike Majdanpeka bez struje, te nakon toga imamo i razgovor s volonterima u stanu u koji su došli da pomognu.
MINUS SEDMICE
Nedovoljan broj poveznica vijesti iz svijeta s regijom.
OCJENA: 7
N1 1: Tehnički nedostaci kvare utisak
Prvi – sedmi decembar 2014.
HRVATSKA, HRVATSKA, PA ONDA OPET HRVATSKA: Vijesti u N1 kraće su za pola sata od vijesti na Al Jazeeri te ih je neuporedivo lakše apsorbirati. Mnogo više su skoncentrisane na regiju, ali ponekad s pretjeranom koncentracijom na jednu zemlju regije. Tako smo, recimo, trećeg decembra (voditelj Zoran Šprajc) imali osjećaj da gledamo HRT. Prvih sedam udarnih vijesti bile su iz Hrvatske i samo jedna vijest iz regije – struja u Majdanpeku.
BiH je bila više nego dobro propraćena: objava Suda da je pušten Bilal Bosnić, zločin u Štrpcima koji se tiče također BiH, formiranje kabineta Željke Cvijanović, izabran Predstavnički dom Federacije BiH…
LAGUMDŽIJA I SAMOPROMOCIJA: Posebno treba izdvojiti praćenje Kongresa SDP-a kojem je dat veliki značaj, koji taj događaj, uistinu, i ima jer prema mišljenju relevantnih političkih analitičara tu nije riječ samo o partiji, već je Kongres bio zadnja prilika da se ideja socijaldemokratije u smislu njenog političkog organizovanja uopšte održi. Oba dana vikenda imali smo dvodijelni intervju sa Zlatkom Lagumdžijom, snimljen prije Kongresa. Osim što je predsjednik SDP-a tada još bio, on je još uvijek aktuelni ministar vanjskih poslova BiH. S obzirom na trenutno stanje u SDP-u te aktuelna zbivanja na vanjskopolitičkoj sceni u vezi s BiH, s obzirom na terorizam, put ka EU, te BiH u UN-u, boljeg i aktuelnijeg sagovornika nisu mogli naći, s tim što su svakako mogli postavljati teža pitanja jer je u nekoliko navrata Lagumdžija skrenuo u samopromociju.
SVIJET I REGIJA: Kad su u pitanju vijesti iz svijeta zastupljeno je sve što je globalno relevantno, a tamo gdje je to moguće ne propušta se prilika da se to poveže sa BiH ili nekom zemljom regije i to maksimalno. Tako, naprimjer, rasni neredi u Americi uključuju i priču o ubistvu Bosanca Zemira Begića, a storija o prekidu projekta Južni tok, osim negativnih posljedica po Srbiju, donosi i pozitivnu priču. Tako smo sedmog decembra imali priliku vidjeti i prilog o aktueliziranju priče o izgradnji LNG terminala na Krku koji bi Hrvatskoj mogao donijeti nekoliko milijardi kuna godišnje.
TEHNIČKI NEDOSTACI: N1, međutim, ima nekih mana više tehničke prirode. U njihovom pregledu programa možete vidjeti i subotom i nedjeljom da u 19 sati emituju svoju polusatnu centralnu informativnu emisiju. Međutim, nje nema vikendom, radi se o petominutnom pregledu vijesti. Također, ako ste pratili njihov dnevnik četvrtog decembra uživo preko interneta, to nije bio dnevnik od tog datuma. Na televiziji je išao sasvim drugi dnevnik. Lako bi gledalac bio spašen da praktikuju držati datum emitovanja, ali meni je trebao prekid interneta da upalim TV i da se uvjerim da sam gledao pogrešan dnevnik. Tu je, također, i korištenje slike koja ne odgovara sadržaju. Trećeg decembra u prilogu o predgrađima Budimpešte bez struje korištena je ista slika koja je na Al Jazeeri korištena u vezi s Majdanpekom.
PLUS SEDMICE
Kompetentno, iscrpno i relevantno povezivanje značajnih događaja na svjetskom nivou s regijom.
MINUS SEDMICE
Greške tehničke prirode, gore opisane, koje se mogu pripisati nedavnom početku emitovanja programa ove televizije.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
I jedna i druga televizija ne osjećaju potrebu da nam predstave urednike svojih vijesti na bilo koji način. To je loše jer nedostatak bilo kakve odgovornosti bilo koga može dovesti i do bilo kakvih manipulacija medijskim sadržajem, što se ovog puta nije desilo, barem ne u značajnijoj mjeri. Al Jazeera i i N1 imaju različit pristup vijestima iz svijeta. Na Al Jazeeri one su nerijetko prioritet, iako govorimo o televiziji na našem jeziku, dok na N1 to nije slučaj. N1 radi bolje poveznice regije s vijestima iz svijeta, dok je Al Jazeera u stanju donijeti kvalitetnije reportažne priče iz bilo kojeg dijela svijeta. Sve u svemu, ova dva dnevnika, ako bi se njihove vrline spojile u jedan, činile bi idealan dnevnik.
( U srijedu, 10. decembra čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: Hayat TV i BHT1)
