Iako je u prilozima o Nerdinu Ibriću, ubici zvorničkog policajca, bilo povremenih, manjih izleta u patetiku, obje televizijske kuće pokazale su visok profesionalni nivo izvještavanja o vijesti koja je obilježila protekli tjedan

AL JAZEERA: Društveno odgovoran medij

26. april – 2. maj 2015.

AL JAZEERA UMIRUJE SITUACIJU: U utorak, 28. travnja, u dnevnicima ove televizije, kao i svim drugim medijima, napad na policijsku stanicu u Zvorniku bila je udarna vijest. I Al Jazeera je imala svoje reportere u Zvorniku. Pored prenošenja bitnih informacija oko ovog događaja, ono što upada u oči je način na koji su Al Jazeerini reporteri izvještavali o ovoj temi. Iz Sarajeva se javio reporter Stefan Goranović, koji izvještava o reakcijama zvaničnih institucija u Sarajevu povodom napada u Zvorniku. Novinar Goranović je iz svih tih priopćenja izdvojio zaključke oko poruka mržnje na društvenim mrežama i naglasio potrebu “da se obrati pažnja na društvene mreže i da se obuzdaju strasti u tom dijelu javnog djelovanja kako bi se situacija mogla što prije vratiti u normalu”. Istog dana iz Zvornika se javlja reporterka Nataša Krstin, koja prenosi da je situacija u Zvorniku mirna, a kruna njenog javljanja iz Zvornika je razgovor s načelnikom općine Zoranom Stevanovićem, koji je, također, poslao veoma umirujuće i tolerantne poruke. Al Jazeera se, dakle, nije prepustila niskim strastima senzacionalizma i pred svoje kamere dovodila kojekakve radikale ili sama dizala napetost. U ovoj situaciji visoke napetosti, Al Jazeera se pokazala kao društveno odgovoran medij.

PROPAGANDA NA NEOLIBERALNI NAČIN: Prilog novinara Jakova Avrama o španjolskom ekonomskom oporavku (utorak, 28. travnja) po svemu podsjeća na predizborni promidžbeni spot španjolskog premijera Rajoya, njegove stranke i osporavanih politikâ mjera štednje. Priča je to o velikom gospodarskom oporavku španjolske ekonomije, te se, baš zgodno, napominje da su ovo “uoči izbora, veoma dobre vijesti za Vladu”. Daje se poduži vremenski prostor španjolskom premijeru za promociju navodno velikog gospodarskog uspjeha njegove Vlade, a onda se, opet baš zgodno, naglašava da je “uspon novih partija razdrmao politički poredak slično kao u Grčkoj”, insinuirajući na lijevo-radikalnu stranku Podemos. “U potpunosti sam uvjeren da je najbolja stvar za Grke, Europljane, Španjolce, za sve, da Grčka nastavi slijediti postojeći put, da ispuni svoje obveze”, zaključuje šef španjolske Vlade.
Bilo bi dobro da smo o ovoj temi mogli čuti i nekoga s druge strane političkog spektra, jer valjda postoji neki razlog zbog kojeg nove partije bilježe neviđeni porast podrške u zemlji u kojoj se ekonomija oporavlja? Od priloga koji traje dvije minute i tri sekunde, tek zadnjih 18 sekundi dodijeljeno je drugoj strani priče, odnosno svega tri rečenice kojim novinar zaključuje svoj prilog: “Četvrta najveća ekonomija eurozone i dalje ima mnogo problema. Svaki četvrti Španac je nezaposlen, plate su smanjene, a nejednakost je u porastu. No, predizborne ankete ukazuju na premoć opozicije, pa sve to možda neće više biti Rajoyev problem.“ A možda bi ipak trebalo dati priliku Rajoyevoj Vladi?

IZDVOJENO:

U ovom tjednu Al Jazeera se bavila razlozima zbog kojih se ljudi iz Somalije (ponedjeljak, 27. travnja), Etiopije (srijeda, 29. travnja) i drugih zemalja odluče ilegalno emigrirati u Europu, te smo imali priliku pogledati i nekoliko priloga o migrantima smještenim u azilima raznih država (Italija, 30. travnja; Libija, drugog svibnja). Osobne priče migranata su najbolji način da se senzibilizira i osvijesti javnost za probleme ovih ljudi, te da ta javnost izvrši pritisak na trome i nezainteresirane političke strukture svojih zemalja da se aktivnije angažiraju u potrazi za rješenjem ovog problema.

PLUS SEDMICE:

Niz priloga koji senzibiliziraju javnost za probleme migranata putem osobnih priča.

MINUS SEDMICE:

Prilog o španjolskom ekonomskom oporavku.

OCJENA: 9

N1: 23 minute o napadu u Zvorniku

26. april – 2. maj 2015.

DOBAR I INFORMATIVAN DNEVNIK: U utorak, 28. travnja, dnevnik u 22 sata posvetio je čak 23 od 30 raspoloživih minuta napadu u Zvorniku. Mogli smo tako čuti komentare Zvorničana, razgovor s načelnikom Zvornika Zoranom Stevanovićem, pogledati prilog novinarke Tine Jelin-Dizdar iz rodnog sela i roditeljske kuće napadača Nerdina Ibrića, reporterka Senka Hadžović izvještavala je ispred Parlamentarne Skupštine BiH u Sarajevu, gdje smo čuli izjave vodećih državnih političkih zvaničnika, obratio se videolinkom javnosti i Vlado Azinović, stručnjak za terorizam, a izvještavanje o ovoj temi završava se kratkim vijestima o vanrednom zasjedanju Stranke demokratske akcije povodom ovog incidenta i priopćenjem Ambasade SAD-a u Sarajevu. S obzirom da se napad desio u ponedjeljak navečer, u utorak je ovo bila vijest dana, zaslužila je da joj se pristupi ovako detaljno. Dobar i informativan dnevnik televizije N1.

GDJE JE PRIČA O OBITELJI UBIJENOG POLICAJCA? Tina Jelin-Dizdar bila je jedna od novinara koji su dan nakon tragedije (utorak, 28. travnja) otišli u Kučić Kulu snimiti priču s Nerdinovom majkom Halimom Ibrić. Mnogi novinari su se iz Kučić Kule vratili s pričom “bio je dobar i povučen mladić”, svojevrsnim senzibiliziranjem javnosti za težak životni put mladića od kojeg se pravi tragičnu dramsku ličnost koja nije mogla pobjeći od svog usuda. Novinarka Jelin-Dizdar nije upala u tu zamku. Razgovarala je s njegovom majkom Halimom o Nerdinovim kontaktima s pripadnicima vehabijskog pokreta koji su ga, kako majka kaže, zaveli. Fokusiranost na bitno i umijeće novinarke da razgovara s običnim ljudima koji joj se otvore ono je što prilog čini dobrim i profesionalnim. Međutim, ne može se ne spomenuti da taj dan nitko nije napravio prilog sa članovima obitelji ubijenog policajca.

OPET O “TRGOVINI LJUDIMA”: U četvrtak, 30. travnja, N1 dnevnik je pustio, kako je najavljeno, ekskluzivan prilog CNN-a o putevima krijumčara. Opet je iskorišten krivi termin i krijumčarenje ljudima je nazvano “trgovinom ljudima”. Podsjećam, trgovina ljudima podrazumijeva prodaju i kupovinu, odnosno držanje neke osobe u cilju njene eksploatacije. Eksploatacija se uvijek održava upotrebom sile, prijetnje, prevarom, otmicom ili na neki drugi način. U ovom slučaju toga nije bilo jer migranti su na ovaj put krenuli dobrovoljno, plativši, za njihove standarde, visoke svote novca da ih se prevede na europsko tlo, a potom su slobodni raditi što im volja. Ovdje nije riječ o trgovini ljudima, već o krijumčarenju migranata. Moguće je da ovo kaotično stanje pogoduje i trgovini ljudima, ali potrebno je razdvojiti pojmove krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima jer se, da li ciljano ili u nedostatku znanja, stvara kriva slika o uzrocima koji su doveli da se ti ljudi nađu otisnuti u Sredozemnom moru.

20 GODINA OD PROGONA SRBA IZ ZAPADNE SLAVONIJE: U prilogu novinarke Snežane Mitrović (petak, prvi svibanj) o godišnjici vojne akcije “Bljesak”, trebalo je ispoštovati novinarsko pravilo druge strane i upotpuniti prilog o protjerivanju i stradanju slavonskih Srba komentarom nekoga s hrvatske strane. Progon desetaka tisuća Srba iz Zapadne Slavonije je činjenica koju se ne može poreći, ali problem nastaje kad u prilogu interpretaciju tog događaja možemo čuti samo od srpskih političara (Mladen Ivanić i Milorad Dodik), koji nisu povjesničari i koji daju interpretacije koje su u skladu s njihovim političkim djelovanjem.

PLUS SEDMICE:

Dobar i informativan dnevnik u utorak, 28. travnja, u 22h.

MINUS SEDMICE:

Jednostran prilog novinarke Snežane Mitrović o 20. godišnjici vojne akcije “Bljesak” i progona Srba iz Zapadne Slavonije.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Iako je bilo povremenih, manjih izleta u patetiku oko stradanja Nerdina Ibrića, obje televizijske kuće pokazale su visok profesionalni nivo izvještavanja o ovoj vijesti koja je obilježila protekli tjedan. Al Jazeera i dalje ima daleko bogatije i bolje priloge iz oblasti vijesti iz svijeta. N1 se tu “pokriva” prilozima matične kuće CNN koji su često tako plitki, stereotipni i senzacionalistički.

(U utorak, petog maja čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)