Venecijanska komisija je na sesiji održanoj od 14. do 15. marta 2025. godine usvojila hitni izvještaj posvećen poništavanju izbornih rezultata od strane ustavnih sudova. Izvještaj je sačinjen na zahtjev predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, a nakon što je rumunski ustavni sud odlučio da poništi rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora. Poništenje izbora je uslijedilo poslije objavljivanja obavještajnih podataka o manipulaciji biračima i narušavanju jednakih mogućnosti izbornih konkurenata, kroz netransparentno korištenje digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u predizbornoj kampanji, kršenjem izbornog zakonodavstva, kao i kroz finansiranje izborne kampanje iz neprijavljenih izvora, a sve u korist desničarskog i proruskog kandidata Kalina Georgescu.

Preciznije rečeno, obavještajni podaci su ukazivali na sljedeće: 1) preko 25.000 pro-Georgescu TikTok profila je postalo izrazito aktivno dvije sedmice prije prvog predsjedničkog kruga. Od tog broja, 800 profila je kreirano 2016. godine i ostalo je uspavano sve do izbora 2024. godine. Sadržaj koji je objavljivan na ovim profilima je koordiniran putem Telegram kanala. 2) Rumunski influenseri su bili plaćeni da promovišu kandidata Georgescua. Oni su to činili na suptilan način, naizgled neutralnim haštagovima, povezanim sa nezavisnim kandidatom. Kako bi izbjegli povezivanje objave s izbornom kampanjom, neki influenseri su izbjegli da označe neke svoje objave kao sponzorirane. 3) Georgescuova kampanja je imala povlašten tretman na TikToku na način da platforma nije označavala promotivni sadržaj kao dio njegove predizborne kampanje. To je rezultiralo široko rasprostranjenim sadržajem koji je promovisao Georguscua, dok je sadržaj koji je promovisao druge kandidate bio vidljivo smanjen na internetu. Zbog toga je i Evropska komisija pokrenula monitoring i istragu protiv TikToka. 4) Rumunija je bila meta više od 85.000 cyber napada prije i tokom izbornog dana, koji su ciljali IT i komunikacijsku infrastrukturu koja je podržavala izborni proces. Organizacija i provođenje napada su podsjećali na slične ruske akcije u Ukrajini i Moldaviji.

Odluka Ustavnog suda Rumunije je opisana kao militantna, ali je ocijenjeno da ozbiljnost miješanja u izbore ukazuje na potrebu da se brzo interveniše i da se učini nešto kako bi se zaštitila demokratija.

O čemu govori Venecijanska komisija?

Venecijanska komisija je bila pozvana da objasni standard i okolnosti pod kojima ustavni sudovi mogu poništiti izbore. U tom smislu, opseg ovog teksta će se fokusirati isključivo na one dijelove mišljenja koji se tiču uloge online medija u izbornoj kampanji. Ovaj tekst ne samo da prenosi stavove Venecijanske komisije, već ih kritički sagledava u odnosu na bosanskohercegovačko zakonodavstvo i praksu, ukazujući na pravne i institucionalne praznine u zaštiti izbornog integriteta. Treba napomenuti da ovo mišljenje Venecijanske komisije nadopunjuje Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima kao i Interpretativnu deklaraciju Kodeksa u pogledu digitalne tehnologije i umjetne inteligencije.

Venecijanska komisija je u svom izvještaju istakla sljedeće:

• Države bi trebale regulisati posljedice informacionih poremećaja, kibernetičkih napada i drugih digitalnih prijetnji po izborni integritet.

Tadašnji predsjednik CIK BiH je u 2022. godini informisao javnost o cyber napadima na servere Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), dok epilog tih napada još uvijek  nije poznat. Pored toga, prema istraživanju iz februara 2025. godine, BiH je najranjivija na cyber napade i ima najniži nivo spremnosti za cyber sigurnost. U tom kontekstu, izostale su reference Izbornog zakona BiH na podrivanje izbornog procesa digitalnim alatima i u digitalnom svijetu. Pored toga, ne postoje zakonske naznake o djelovanju i ovlaštenjima CIK BiH u slučaju da dođe do digitalnog podrivanja izbora u BiH. Zakon govori o mogućnosti CIK BiH da poništi izbore u izbornoj jedinici i na biračkom mjestu, ali to je pravo vezano za nepravilnost koja se desi isključivo u vrijeme glasanja ili ručnog/elektronskog brojanja glasačkih listića (dakle, ne tokom vođenja predizborne kampanje), dok takva nepravilnost mora biti takva da može, između ostalog, i utjecati na rezultate izbora.

• Kandidatima i strankama mora se omogućiti pravičan i jednak pristup online medijima, dok sistemi umjetne inteligencije internet posrednika ne trebaju favorizirati određene stranke ili kandidate u odnosu na druge.

Zabrana preuranjene izborne kampanje se jednako odnosi na online medije, kao i elektronske i štampane. Izbornim zakonom je određeno kako online mediji koji odluče izvještavati o izbornoj kampanji, dužni su osigurati javne i transparentne informacije o njihovom vlasništvu, dok se u izvještavanju moraju pridržavati sljedećih principa: uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ukoliko politički subjekti imaju primjedbe na sadržaj kojim se prati predizborna kampanja u online medijima kao i ukoliko online mediji ne objave informacije o svom vlasništvu, oni ili građani se mogu obratiti Vijeću za štampu i online medije u BiH. Međutim, prethodno smo ustanovili da je zaštita pred Vijećem za štampu i online medije u BiH, odnosno njenim tijelom za samoregulaciju – Žalbenom komisijom – neefikasna i manjkava.

• Online kampanja na platformama društvenih medija treba da bude podložna općim pravilima o finansiranju kampanje i njenoj transparentnosti. Kao minimum, ta transparentnost mora uključivati označavanje online izbornog oglašavanja, a platforme društvenih medija moraju otkriti podatke o političkom oglašavanju i njihovim sponzorima.

Izbornim zakonom BiH je propisana mogućnost da politički subjekti svoju kampanju vode i na internetu. Izričito je zabranjeno voditi preuranjenu izbornu kampanju na društvenim mrežama. Uprkos takvoj zabrani, preuranjena kampanja na društvenim mrežama ostaje dominantna pojava,  između ostalog i zbog neadekvatne kaznene politike CIK BiH. Treba primijetiti da je Sud BiH generirao različitu sudsku praksu u primjeni spomenute zakonske zabrane, u kontekstu pitanja da li društvene mreže predstavljaju medije ili ne, pa je u jednoj sudskoj odluci prihvaćeno stajalište da se sponzorirane objave na društvenim mrežama – nesporan dokaz vođenja plaćene izborne kampanje – mogu sankcionisati na osnovu toga što se društvene mreže smatraju medijima, dok je u drugom predmetu Sud BiH zahtijevao od CIK BiH detaljnu elaboraciju zašto se društvene mreže smatraju medijima i kako se posljedično može sankcionisati preuranjena kampanja na njima.

Izborni zakon i Pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu CIK BiH govore o plaćenom političkom oglašavanju u elektronskim medijima, dok je kampanja na društvenim mrežama ostala neregulirana. Prema Pravilniku CIK BiH plaćeno oglašavanje u elektronskim medijima mora biti označeno kao takvo.

Izborni zakon propisuje da sastavni dio finansijskog izvještaja političkih stranaka i nezavisnih kandidata, čini i ukupan iznos svih dospjelih dugovanja i ukupan iznos isplata po osnovu troškova oglasa, saopštenja i slično i u online glasilima. Pravilnici CIK BiH koji se tiču finansiranja izborne kampanje nezavisnog kandidata i političkog subjekta preciziraju da jedna od vrsti troškova propagande jesu i troškovi internet oglašavanja, putem internet portala i društvenih mreža.  Međutim, CIK BiH usljed nedostatka resursa nije u mogućnosti provesti adekvatnu reviziju takvih izvještaja. Prema izvještaju CIK BiH, udio troškova internet oglašavanja političkih subjekata je bio preko 5%, dok je procenat u slučaju nezavisnih kandidata preko 12%. U novčanom iznosu, to je oko 570.000 KM. Međutim, istraživanje Transparency International u BiH ukazuje kako tačnost ovih podataka nije moguće precizno provjeriti, s obzirom na to da su značajni iznosi uloženi u Google oglase, uključujući reklame na YouTubeu, za koje nema dostupnih podataka o troškovima, dok, pak, META putem Ads Library omogućuje pristup podacima za platforme Facebook i Instagram. Dodatno, određeni oglasi finansirani od strane trećih lica – nalozima na platformama Facebook i Instagram – plaćali su promociju različitih kandidata, pa nije moguće precizno utvrditi ukupan iznos ovih troškova.

• U sudskom postupku koji se tiče izbornih pitanja, na sudu je da odluči da li je online kampanja kandidata – i primanje podrške u kampanji od trećih strana, bilo online ili ne – prekršilo izborna pravila, i da li je kršenje toliko značajno da je moglo utjecati na ishod izbora.

Izbornim zakonom i Pravilnikom o medijskom predstavljanju je zabranjeno političkim subjektima da putem medija (koji uključuju online medije i društvene mreže) šire lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače. U slučaju da ovakvu zabranu politički subjekti prekrše, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 3.000 KM do 30.000 KM. Sudsku kontrolu takve odluke CIK-a BiH vrši Sud BiH. Pored toga, ponovo ukazujemo na pravo CIK BiH da poništi izbore u slučaju nepravilnosti koje se mogu desiti i u online sferi, tokom glasanja ili brojanja listića, a koji mogu utjecati i na rezultate izbora. Teret je na CIK BiH i Sudu BiH da na odgovarajući način odvagaju težinu kršenja izbornih pravila online, koja mogu utjecati na ishod izbora.

Izvještaj Venecijanske komisije zajedno s njenim Kodeksom i Interpretativnom deklaracijom čine temelj evropskih standarda u oblasti izbora. Ovi standardi, autoritetom njihovog donosioca odnosno kodifikatora, trebaju djelovati na javnu vlast u BiH, uključujući Parlamentarnu skupštinu BiH i CIK BiH, da ih uzme u obzir prilikom donošenja zakonskih i podzakonskih rješenja. U oblasti online sfere, a naročito društvenih mreža, ovi standardi čine se značajnijima nego ikada, ako uzmemo u obzir rastući značaj i ulogu digitalnog okruženja za predizbornu kampanju kao i manipulacije kojima je podložna, posebno od strane vanjskih faktora i sve izraženije nedostatke u oblasti cyber sigurnosti.