Assangu dozvoljeno podnošenje nove žalbe na zahtjev za izručenje SAD-u

Advokati Assangea tvrde da garancije SAD-a nisu konkretne

Assangu dozvoljeno podnošenje nove žalbe na zahtjev za izručenje SAD-u
LONDON, ENGLAND - MAY 19: Julian Assange speaks to the media from the balcony of the Embassy Of Ecuador on May 19, 2017 in London, England. Julian Assange, founder of the Wikileaks website that published US Government secrets, has been wanted in Sweden on charges of rape since 2012. He sought asylum in the Ecuadorian Embassy in London and today police have said he will still face arrest if he leaves. (Photo by Jack Taylor/Getty Images)

Osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu dopušteno je da podnese novu žalbu na njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog optužbi za odavanje vojnih tajni i moći će osporiti uvjeravanja američkih dužnosnika o tome kako će se tamo voditi suđenje.

Dva su suca u martu su odgodila odluku o tome može li Assange, koji pokušava izbjeći krivično gonjenje u SAD-u zbog optužbi za špijunažu u vezi s objavljivanjem hiljada povjerljivih i diplomatskih dokumenata, iznijeti svoj slučaj na drugo žalbeno ročište.

Tom su prilikom Victoria Sharp i Justice Johnson odlučili da će on moći uložiti žalbu na izručenje po tri temelja, osim ako SAD ne daju “zadovoljavajuće” garancije.

Zatražene garancije bile su da će mu biti dopušteno osloniti se na prvi amandman američkog Ustava, koji štiti slobodu govora, da suđenje neće biti s predrasudama zbog njegove nacionalnosti te da smrtna kazna ne bi bila izrečena.

Na saslušanju na Visokom sudu u Londonu u ponedjeljak, Assangeov tim nije osporio garancije SAD-a oko smrtne kazne, prihvativši da je to “nedvosmisleno obećanje izvršne vlasti”. No, tvrdili su da je situacija drugačija u odnosu na bilo kakvu garanciju da Assange rođen u Australiji može tražiti istu zaštitu slobode govora prvim amandmanom kao i građanin SAD-a.

Edward Fitzgerald, koji zastupa Assangea, rekao je da su problemi oko garancija SAD-a “višestruki” i da ne isključuju mogućnost da američki sud presudi da osnivač WikiLeaksa, kao stranac, nema pravo na pravo prvog amandmana. Uvjeravanje nije bilo da se Assange može “osloniti” na prava prvog amandmana, već “samo da ih može tražiti”.

Assangeov advokat također je ukazao na ono što je opisao kao “zaglušujuću šutnju” američkih tužitelja, uključujući Gordona Kromberga, pomoćnika američkog tužitelja u istočnom okrugu Virginije, gdje će se Assangeu suditi.

– Konkretna obećanja tužitelja prilično su uobičajena. Nećemo se protiviti kauciji. Nećemo tražiti smrtnu kaznu, ali u ovom slučaju nije ponuđena takva konkretna garancija – rekao je Fitzgerald.

James Lewis, predstavnik SAD-a, rekao je da suci “ne bi trebali biti zavedeni atraktivnim i jednostavnim pristupom” Assangeova pravnog tima. Assangeovo državljanstvo ne bi ugrozilo pošteno suđenje u SAD-u, rekao je, ali ponašanje za koje je optužen nije zaštićeno prvim amandmanom.

– Stav američkog tužitelja je da se niko, ni građani SAD-a ni strani državljani, nemaju pravo oslanjati na prvi amandman u vezi s objavljivanjem nezakonito dobivenih informacija koje se tiču nacionalne sigurnosti – dodao je u pisanim podnescima.

– Ovo načelo jednako se primjenjuje na građane SAD-a i neameričke državljane, bez obzira na njihovu nacionalnost ili mjesto rođenja, i bez obzira na to gdje se ponašanje dogodilo. Ponašanje o kojem je riječ jednostavno nije zaštićeno prvim amandmanom – naveo je.

Assange nije bio na sudu zbog “zdravstvenih razloga”, ali prisutni su bili njegova supruga Stella i njegov otac John Shipton.

Kristinn Hrafnsson, glavni urednik WikiLeaksa, rekao je nakon presude da postoji “konačno tračak nade” za Assangea i da će njegovi advokati odlučiti žele li također vršiti pritisak da on bude pušten uz kauciju.

Assange je optužen za 17 optužbi za špijunažu i jednu optužbu za zlouporabu računara, što ga izlaže maksimalnim 175 godina zatvora, zbog objavljivanja niza povjerljivih američkih dokumenata na njegovoj web stranici prije gotovo 15 godina.

Američki tužitelji tvrde da je Assange (52) potaknuo i pomogao obavještajnoj analitičarki američke vojske Chelsea Manning u krađi diplomatskih depeša i vojnih dosjea koje je objavio WikiLeaks, dovodeći živote u opasnost.

Izvor: The Guardian

About The Author