Većina građana Bosne i Hercegovine smatra da sloboda medija nije, ili je samo djelomično prisutna, a svaki deseti ispitanik smatra da napadi na novinare u nekim slučajevima mogu biti opravdani, rezultati su istraživanja Medijske slobode u BiH u 2022. godini koje su u Sarajevu predstavili Fondacija Friedrich Ebert Stiftung u BiH i Udruženje BH novinari.
Rezultati istraživanja pokazuju da građani BiH najviše vjeruju medijima (80 posto) i vjerskim institucijama (70 posto ispitanika), dok skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije i medijske slobode.
Kako je naglasio direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH Peter Hurrelbrink ovo istraživanje se radi na godišnjem nivou od 2009. godine i od posebne je važnosti za slobodu medija.
– Bez slobodnih medija nema ni slobodne demokratije. Širom svijeta autoritarne vlade poduzimaju sve oštrije mjere protiv nezavisnih medija, stotine novinara su uhapšeni i osuđeni, a više od 40 novinara širom svijeta u proteklih godinu dana su živote zbog svog rada – upozorava Hurrelbrink.
Istraživanje Medijske slobode u BiH u 2022. godini je provedeno CATI metodom na uzorku od 500 građana iz cijele BiH, u periodu od 20. marta do 5. aprila 2022.
Glavna istraživačka pitanja su se odnosila na mišljenje građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, prepoznavanje političkih uticaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodnom novinarstvu, te na povjerenje građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su mediji ključni izvori informacija za građane i koliko javni medijski servisi ispunjavaju informativne potrebe građana i druge obaveze prema bh. javnosti.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković smatra da se u BiH kada je riječ o medijskim slobodama već godinama ništa ne mijenja nabolje.
– Nemoguće je očekivati da se bilo šta poboljša u uvjetima rada novinara u BiH jer se ni u državi ne poboljšava ništa. Ekonomski faktori su poražavajući, oko polovine novinara radi za ispodprosječne plaće, oko 40 posto ih nema riješen radno-pravni status – podvukao je.
Sigurnosni uvjeti, kaže, također su sve gori. Sedmično se bilježi najmanje jedan nasrtaj na novinare, bilo verbalni ili fizički napad. Sve dok predstavnici najviših političkih i pravosudnih institucija u zemlji generiraju napade na novinare, stanje se neće promijeniti, smatra Divković.
Profesor sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević stanje u medijima pronalazi u slaboj medijskoj, ali i političkoj pismenosti i prosvjećenosti. Kako je pojasnio, konfuzija u kojoj građani svjedoče i nekritičnost, najbolje pokazuju teško prihvatanje promjena u društvu, pa i kada je riječ o medijskim slobodama.
– To govori apsolutno o nezrelosti društva i tu je jedan veliki nivo političke podijeljenosti i ostrašćenosti – rekao je Osmančević.
Govoreći o opstanku slobodnih medija i profesionalnog novinarstva u BiH, novinar i urednik Berislav Jurič iz Mostara kazao je da su se bh. mediji suočili sa finansijskom krizom te da je sve manje oglašivača.
– To ugrožava posebno manje medijske kuće, koje opstaju od projekata za koje im niko ne garantira da će ih dobiti. Međutim, druga i puno opasnija stvar je ta izloženost nevjerovatnom političkom pritisku pred kojim se mediji nalaze – kaže Jurič.
Pored rezultata istraživanja, prezentirani su i rezultati istraživanja o medijskom izvještavanju o ratu u Ukrajini, u okviru kojeg je primijećena velika polarizacija medija.
Istraživač Mladen Bubonjić, sa portala Gerila.info, pojasnio je da su se u tim izvještajima generalizacija i relativizacija jako istaknuti, ali i da ovi izvještaji odlično ilustriraju kako diskurs u medijima prati podijeljenost u društvu, te cjelokupnu situaciju u medijima.
Izvor: Udruženje BH novinari
