BNTV I RTRS: NATO i veleizdaja

Forsiranje tema kojima opozicija nastoji od vladajućih stranaka preuzeti dio glasačkog tijela, a koje nisu od ključnog interesa za građane, donosi više štete nego koristi

BNTV I RTRS: NATO i veleizdaja
Foto: Banjaluka.net

RTRS: Dodik protiv Đukanovića

  1. – 9. februar 2020.

SAVČIĆEVE ZASLUGE: Mjere zabrane koje je Sud BiH izrekao generalu Vojske RS Milomiru Savčiću, optuženom za ratne zločine na području Srebrenice, a koje uključuju i zabranu obavljanja funkcije predsjednika Boračke organizacije, bile su novi povod da se javnost RS-a obruši na Sud BiH.

U dnevnicima su bilježene sve reakcije lokalnih organizacija BORS-a, političara te direktora  Centra za istraživanje ratnih zločina u ovom bh. entitetu. „Sud BiH želi da kriminalizuje BORS“; „Ovo je još jedan dokaz da je Sud BiH protiv srpskog naroda“; „Cilj je optužnice da se kriminalizuje cijeli vrh RS-a“, sažetak je poruka plasiranih gledateljima.

Podsjetit ćemo ovom prilikom na način na koji novinari Dnevnika 2 izvještavaju o suđenjima za ratne zločine pripadnicima Armije BiH. Odnosno, na detaljne izjave svjedoka srpskih žrtava i brojne video materijale, ne poštujući pri tom princip presumpcije nevinosti, na koji su se u izvještavanju o Savčiću pozivali.

MOŠTI ILI KOSTI: Protesti  koje u Crnoj Gori organizira Srpska pravoslavna crkva zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dalje su jedna od ključnih tema kojom se bave novinari Dnevnika 2. U fokusu se našlo i otkazivanje posjete crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića BiH, jer se njegovom dolasku usprotivio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Dodikova odluka nije iznenađenje ima li se u vidu činjenica da se od početka, kada je u pitanju ovaj zakon, svrstao uz SPC, a  istovjetan stav zauzelo je i uredništvo Dnevnika 2. Otuda i izostanak propitivanja šta ta odluka da se Đukanoviću uskrati gostoprimstvo u našoj zemlji znači za odnose BiH i Crne Gore.

Gledateljima nisu prezentirani stavovi druga dva člana državnog Predsjedništva. Jedino što im je ponuđeno jeste sažetak komentara Đukanovića. I nakon njega nizanje komentara predstavnika SPC-a, koji su reagirali i na odluku Vlade Crne Gore u vezi s policijskim osiguranjem protestnih okupljanja. U tom dijelu i taj se podatak vadi iz konteksta, a gledateljima uskraćuje mogućnost cjelovitog informisanja, tj. da će policija osiguravati skupove oko vjerskih objekata, ali ne i povorke koje se budu kretale saobraćajnicama (Dnevnik 2, 5. februar).

Ovom dodajemo i vijest iz Dnevnika 4. februara: „Đukanović mošti svetog Vasilija nazvao kostima“, te dio izjave crnogorskog predsjednika iz koje ostaje nejasno kada ju je, u kojem kontekstu i kojim povodom dao.

KRIZA NA POMOLU: Dnevnik 2 emitovan 7. februara otvoren je najavom da će odluka Ustavnog suda BiH kojom su osporeni pojedini članovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS uvesti BiH u novu krizu. Sadržaj obrazloženja odluke nije prezentiran gledateljima, ali im je ponuđena reakcija Milorada Dodika. Koji nije kazao ništa novo kada je u pitanju bilo koja odluka  državnog Ustavnog suda, a koju je smatrao nepovoljnom po RS. Dodik je naveo da istu „neće ispoštovati“, ali i da će „tražiti arbitražu“. Od političara u BiH već smo navikli da daju obećanja za koja je jasno da ih je nemoguće realizirati. Ali novinare to ne bi smjelo spriječiti da propituju može li se obećano/najavljeno provesti u djelo.

POLITIČKA PREPUCAVANJA: BiH i NATO integracije jedna su od tema koje se već nekoliko mjeseci otvaraju u dnevnicima s različitim povodima. U ovoj nedjelji to je bio zahtjev SDS-a za novo održavanje sjednice Narodne skupštine RS uz tvrdnju da je Dodik svojim potpisom na Program reformi u BiH aktivirao put u članstvo u taj vojni savez.

Kako na ovu temu ni vlast ni opozicija nemaju ništa novo reći, gledateljima su na uvid dati vrlo šturi argumenti opozicionih lidera u RS-u i opširna obrazloženja ključnih ljudi SNSD-a i lidera stranaka koji su dio entitetske vladajuće koalicije.

Ocjena: 1

BNTV: Kovanje veleizdaje

  1. – 9. februar 2020.

DOSLJEDNI I NEDOSLJEDNI: Ako je suditi prema sadržaju izvještaja prezentiranih u udarnim terminima dnevnika emitovanih u nedjelji iza nas, ulazak BiH u NATO pitanje je svih pitanja za Republiku Srpsku. I onima koji krajnje površno prate politička zbivanja u ovom entitetu, jasno je da opozicija (SDS i PDP) želi na ovoj temi prikupiti političke poene, odnosno diskreditovati Milorada Dodika ukazujući na njegovu nedosljednost u pogledu NATO integracija.

Uredništvo Dnevnika od svesrdne je  pomoći opoziciji na tom poslu. Što se tiče samih građana/gledatelja, njima se, osim recikliranja Dodikovih izjava, na jednoj strani, i konstantnih tvrdnji opozicionara da je na djelu „veleizdaja srpskog naroda i RS-a“, na drugoj, ne nudi ništa novo. Pri tom, način prilaska ovoj temi, zbog predugih izvještaja, priličniji je političkom magazinu nego centralnoj informativnoj emisiji koja zahtijeva dinamičniji pristup u prezentiranju ponuđenih sadržaja.

OPOZICIJA U FOKUSU: Predug izvještaj zabilježili smo i 7. februara s opozicionog skupa u Foči. Uz lidera SDS-a, ključni govornici bili su poslanici PDP-a Jelena Trivić i Draško Stanivuković sa svojim, od prekomjerne upotrebe izlizanim, kritikama vlasti  bez nuđenja konkretnih prijedloga ili akcija kojima bi problematizirana pitanja rješavali.

DUGOVI U ZDRAVSTVU: Teme bazirane na pitanjima koja su od većeg interesa za život građana sadržajno su daleko kvalitetniji dio dnevnika. Kao primjer navest ćemo izvještaj o odluci Vlade da do 2022. godine sve javne zdravstvene ustanove u RS-u pređu na trezorski sistem finansiranja, odnosno da njihov rad plaćaju lokalne zajednice. Gledateljima su predočene i pozitivne i negativne strane ove odluke iz aspekta ogromnih dugovanja zdravstvenog sektora koji Ministarstvo zdravlja namjerava prebaciti na teret opština i gradova u RS-u.

DRŽAVNA IMOVINA: U Dnevniku 8. februara gledatelji su detaljno informisani o tome šta u praksi znači odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj entiteti ne mogu biti vlasnici javnih dobara, u RS-u konkretno − poljoprivrednog zemljišta.

Izdvojeno

Da li je novinarska zajednica do te mjere oguglala na način na koji se Milorad Dodik odnosi prema pojedinim njenim članovima, pitanje je koje se otvara nakon posljednjeg Dodikovog istupa. Na pres-konferenciji (7. februar), umjesto odgovora na pitanje novinara BNTV-a, Dodik je tek kazao: „Ti nećeš dobiti prvi informaciju zato što nisi lojalan medij“!?

Umjesto reakcije i otvaranja pitanja šta je to lojalan medij i ko utvrđuje standard lojalnosti, uredništvo Dnevnika BNTV-a, ali i ostale medijske kuće ili pak udruženja koja zastupaju novinare, ovu je izjavu izignorisalo.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Iako je do lokalnih izbora ostalo još osam mjeseci, stranke u RS-u vode kampanju u punom zamahu. Mada je malo vjerovatno da uredništva RTRS-a i BNTV-a to ne prepoznaju, načinom na koji favorizuju SNSD odnosno SDS i PDP već su se stavili u funkciju njihovih glasnogovornika i time svakim danom gube na vlastitom profesionalizmu.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Prilog novinarke Tijane Milinović „Zašto BiH šuti o problemu odlagališta na Trgovskoj gori?“ Novinarka je iz više aspekata osvijetlila (ne)odnos BiH prema sve većoj mogućnosti da Hrvatska na samoj granici s našom državom u slijevu rijeke Une izgradi odlagalište radioaktivnog otpada.

Minus sedmice

Ubrzavanje procesa suđenja za ratne zločine je u interesu svih građana BiH. Stoga je i važno otvaranje pitanja zašto je provođenje državne strategije za procesuiranje ratnih zločina već dvije godine na čekanju. Ali zbog načina na koji je ovaj slučaj prezentirala Branka Kusmuk, javnost je ostala uskraćena upravo za taj odgovor. U nizu izjava njenih sugovornika, potom komentara same Branke Kusmuk koja je kao glavnog krivca navela SDA, izostavljeni su upravo članovi te stranke. Odnosno, jedino od njih nije tražen odgovor zašto je navedena strategija skinuta sa rasprave u Vijeću ministara BiH.
BNTV
Uredništvo BNTV-a nikada se nije ni trudilo da prikrije svoju naklonjenost opozicionim strankama u RS-u. No, medijskim forsiranjem tema kojima opozicija nastoji od vladajućih stranaka preuzeti dio glasačkog tijela, a koje pri tom za same građane nisu od ključnog interesa, uredništvo Dnevnika sebi nanosi više štete nego koristi.