“LEŽI NA INTENZIVNOJ: Otac mladića napadnutog u Sarajevu: Migranti su mu razbili lobanju, operacija je trajala 3 i po sata.”
“Migranti mladiću u Sarajevu razbili lobanju.”
“PRESRELI GA KOD ŽELJEZNIČKE STANICE, SUMNJA SE NA MIGRANTE.”
“TRI SATA OPERISAN U BOLNICI: Migranti zvjerski pretukli maloljetnika u Sarajevu.”
Ovo su samo neki od naslova objavljenih u bosanskohercegovačkim medijima četvrtog maja ove godine. Ispod prijetećih, senzacionalističkih naslova objavljivani su dramatični tekstovi s malo argumenata, ali mnogo bombastičnih tvrdnji i izjava.
Sve je počelo kada je jedan od najposjećenijih portala u BiH – Klix – ispod fotografije na kojoj jedna osoba tuče drugu u tamom prolazu objavio vijest o navodnom napadu migranata na mladića od 17 godina u Sarajevu.
U tekstu se pozivaju na oca napadnutog momka koji im je “potvrdio” da su mu sina napali “migranti koji su ga pokušali i opljačkati”.
“Kako saznajemo, migranti su nasrnuli na 17-godišnjeg H. A. u ulici Halida Kajtaza gdje su mu nanijeli teške povrede glave”, stoji u ovom tekstu, uz citat oca: “Krenuo je prema kući oko 19 sati od Željezničke stanice prema tunelu Ciglane. Tu su mu sprijeda prišla dva migranta i uhvatila ga za bubreg torbicu koju je nosio. Tražili su mu pare, a onda su mu s leđa prišla još dvojica i počela mu roviti džepove. Udarili su ga šipkom u glavu. Jedan čovjek se zaustavio s automobilom, pomogao mu i odvezao ga u Hitnu pomoć. Ja sad tragam za tim humanistom da mu se zahvalim.”
Detaljan opis
Otac je navodno rekao i da je mladić odvezen u bolnicu gdje je operisan “gotovo tri i po sata”, te da je dao detaljan opis migranata koji su ga napali.
Nije jasno kako je Klix došao do oca i do same informacije o napadu, nema potvrde iz bolnice, niti bilo čega što bi ukazalo na to da je otac bio na licu mjesta. Također nema nagovještaja da su novinari portala bili na licu mjesta nakon nesreće i vidjeli tragove koji bi ukazali na napad.
Tekst objavljen u Nezavisnim nije bio ništa manje dramatičan, no u uvodu ipak stoji da su mladića napale “nepoznate osobe”, za koje njegov otac tvrdi da su migranti. Nezavisne se pozivaju na Klix.ba.
Depo.ba u naslovu kaže da se “sumnja” na migrante, te u tekstu piše da je riječ o “više nepoznatih osoba tamnije puti”, te ponavljaju izjavu koju je otac dao za Klix.
Portal Slobodna Bosna, pak, napad opisuje kao “zvjerski”, te se i oni pozivaju na Klix.
Al Jazeera Balkans četvrtog maja ide korak dalje (što su uradili i mnogi drugi mediji) te tvrdi da su “u posljednja tri dana” u Sarajevu prijavljena dva razbojništva “koja su prema izjavama žrtava počinili miganti i izbjeglice”, te vrlo jasno kaže da počinioci napada nisu pronađeni. Ipak, oni težište u svom izvještaju stavljaju na to da “kada je riječ o krivičnim djelima za koja se sumnja da su ih izvršili migranti ili izbjeglice, niz je prepreka za otkrivanje i procesuiranje počinilaca. Al Jazeera u ovom izvještaju donosi i izjavu starije osobe koja tvrdi da je napadnuta u drugom dijelu grada tih dana.
Oslobođenje objavljuje kolumnu u kojoj ne samo da se ponavljaju navodi o napadu na dječaka nego se i čitaoce podsjeća na navodna druga krivična djela koja su počinili migranti u BiH: Autor podsjeća na slučaj silovanja “djevojčice s posebnim potrebama”, uz tvrdnju da je osoba koja je to počinila bila zaražena i virusom HIV, i navode da je napustila BiH.
Autor tvrdi da su krivična djela koja počine migranti i izbjeglice u BiH “nekažnjiva” i da su vlasti nemoćne, te negira da su ovakve tvrdnje proizvod ksenofobije riječima da dolaze iz potrebe da se “osigura poštivanje zakona ove zemlje, baš kao što bi se morao znati kućni red u migracionim centrima”.
Autor se poziva na izjave zvaničnika koji kažu da nemaju mogućnost da utvrde identitet osoba koje ulaze u BiH, te dodaje: “Važno je i da se zna koliko migranata zaista dolazi iz zemalja pogođenih ratom, a koliko i zašto bježi iz 30-ak drugih”. Također, izražava sumnju da među onima koji su registrovani ima veliki broj maloljetnika, kako su mnogi registrovani.
Bez policijske potvrde
Slične tekstove i naslove objavio je tih dana niz domaćih medija, ali i medija u regiji. Niti u jednom tekstu nije bilo potvrde iz policije o tome šta se desilo. Štaviše, u svakom se tekstu, uglavnom na kraju, kaže kako MUP Kantona Sarajevo ima informacije i kako “rade na dokumentovanju krivičnog djela i pronalasku napadača”.
Istraga koju je MUP KS proveo uskoro je dala rezultate. Osmog maja Klix objavljuje tekst pod naslovom: “Obrat u slučaju: Policija tvrdi da su mladića u centru Sarajeva napali navijači, a ne migranti.”
U tekstu se navodi kako je policija došla do saznanja da napad ne samo da nisu izvršili “migranti” nego i da se on nije desio tamo gdje je ovaj portal tvrdio prvobitno – u blizini Željezničke stanice, gdje nerijetko ima veći broj ljudi koji čekaju prevoz ka sjeveru ili zapadu zemlje kako bi krenuli u još jedan očajnički pokušaj da napuste BiH i uđu u EU gdje će im biti omogućeno (nadaju se) da traže azil.
Klix i u ovom tekstu podsjeća na izjavu oca dječaka, te zaključuju rečenicom da policija još istražuje i tako ostavljaju otvorenu mogućnost da ipak njihova verzija može biti istinita, umjesto da objave ispravku krivih navoda, što bi bio profesionalan čin.
Slobodna Bosna sada naglašava da je policija utvrdila da nisu krivi migranti nego navijači, ali i ona ponovo prenosi ono što je otac rekao, te da se istraga nastavlja (donoseći i potpuno nebitnu informaciju u istom tekstu koja se tiče rezultata odigrane utakmice tog dana).
U Oslobođenju stoji da je, nakon što je otac rekao da su mu sina napali migranti, “slučaj dobio epilog”. Oslobođenje ovaj put piše kako je “hajka” na migrante pokrenuta na društvenim mrežama, iako su sam slučaj “od početka pratile nelogičnosti”.
“Prva nelogičnost je što policija na terenu nije pronašla tragove krvi, te što nije poznat identitet čovjeka koji je momka navodno spasio od migranata. Nije logično ni to što je njegov otac, iako nije bio tu, do detalja opisao, ispostaviće se, netačan napad”, navodi se u ovom tekstu, koji kao izvor nelogičnih navoda proziva portal Klix.
Mediji osmog maja objavljuju “nezvanično” da je mladić priznao da je povrede zadobio od navijača, te da su prisutni bili i drugi momci koji su mogli svjedočiti o tome da je bilo riječi o tuči između navijača. Autor teksta u Oslobođenju zaključuje: “Ovo bi mogla biti dobra lekcija medijima i građanima, da ne donose zaključke prije okončanja istrage, a ovo je još jedan primjer širenja ksenofobije i huškanja, a svakako i davanja lažnih informacija”.
Nijedan od medija koji su objavili da su momka napali migranti nije objavio ni demanti ni izvinjenje, a reakcije (za sada) nije bilo ni od medijskih udruženja i organizacija koje rade sa medijima. Također, čak i kada je stigao demanti žrtve i policije, senzacionalistički tekstovi o napadu nisu uklonjeni s portala, kao ni komentari koji su puni govora mržnje.
Nije poznato da li će nadležne institucije pokrenuti istragu zbog širenja panike i straha među građanima i građankama na osnovu neprovjerenih informacija.
Većina od preko 27.000 registrovanih osoba koje su ušle u BiH od januara 2018. godine prošle su kroz Sarajevo.
Također je važno podsjetiti na činjenice da se antiimigrantski stavovi u BiH, kao i u mnogim drugim zemljama, baziraju na nekoliko tvrdnji, među kojima je i ona da niko ne zna ko su ljudi koji ulaze u BiH bez dokumenata, te ih se zbog toga često opisuje kao bjegunce od zakona, čak i teroriste. Novinari koji vode blog Izbjeglice u Velikoj Kladuši nedavno su objavili važan tekst koji razbija te predrasude, te pored ostalog podsjećaju da je većina osoba koje su ušle u BiH registrovana neposredno nakon prelaska granice.
