Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere o Covidu-19

Teorije zavjere često se pojavljuju nakon katastrofalnih ili neobičnih događaja i uspijevaju u okruženjima u kojima nedostaje pouzdanih informacija

Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere o Covidu-19

 

Istraživači su mapirali mrežu veza koje podržavaju teorije zavjere o koronavirusu, otvarajući novi način razumijevanja i dovodeći ih u pitanje. Koristeći dansko vjerovanje u vještice kao model, istraživači s UCLA-e i Berkeleyja analizirali su hiljade postova na društvenim mrežama pomoću alata umjetne inteligencije i izvukli brojne zaključke.

Alat im je omogućio da sastave temeljne priče u teorijama zavjere o koronavirusu iz fragmenata u internetskim objavama. Jedno otkriće iz istraživanja identificira Billa Gatesa kao razlog zašto teoretičari zavjere povezuju 5G s virusom.

S Gatesovim iskustvom u računarskoj tehnologiji i programima vakcinacije, poslužio je kao prečac za te pripovjedače da povežu njih dvoje.

Gates je uporna figura u pričama protiv vakcina. “On je veliki negativac”, kaže profesor Timothy Tangherlini, jedan od autora istraživanja. Gatesov svjetski utjecaj na tehnologiju, a potom i na zdravlje, stavlja ga u srce mnogih zavjera. Tangherlinija zanima kako folklor iz 16. i 17. stoljeća zadržao do danas i kakve pouke ima.

Dok su u prošlosti vještice bile optužene da koriste bilje za stvaranje napitaka koji su uzrokovali pobačaje, danas vidimo priče da Gates koristi vakcine protiv koronavirusa za sterilizaciju ljudi. Verziju ove priče koja izostavlja Gatesa, ali tvrdi da su vakcine uzrokovale neplodnost, ponovila je američka reperica Nicki Minaj.

Gates je postao simbol za najgore stvari iz tehnologije, kaže Tangherlini. On ima informacije, ima računsku snagu i ima više novca nego bilo ko drugi na cijelom svijetu i iz te perspektive, njegova filantropija se može promatrati kao sumnjiva.

I dok rezultati njegove filantropije mogu biti objektivno dobri, nedostatak transparentnosti finansiranja fondacije nešto je što zabrinjava ljude. Postoje nekonspirativne kritike njegove pozicije kao najmoćnijeg donositelja odluka u globalnom zdravstvu, što utječe na živote i zdravstvenu skrb miliona najsiromašnijih ljudi na svijetu. Iako ljudi znaju da ima puno novca, nisu sigurni gdje sve to ide i zašto.

Djelomično je Gatesov prodor u globalnu medicinu ono što mu je dalo status sveprisutnog negativca, da ne spominjemo njegov kontakt s osobama poput Jeffreyja Epsteina, ali postoje i drugi čimbenici koji znače da je to on, a ne Jeff Bezos ili Larry Page, na primjer. Možete imati samo jednu osobu koja dominira ovim pričama, kaže Tangherlini.

– U folkloru imamo taj zakon samoispravljanja. Možda kažem Jeff Bezos, ali ako još troje ljudi kaže Bill Gates, to će biti Bill Gates – dodaje istraživač.

Teorije zavjere često se pojavljuju nakon katastrofalnih ili neobičnih događaja i uspijevaju u okruženjima u kojima nedostaje pouzdanih informacija, kaže Tangherlini.

U Danskoj u 16. i 17. stoljeću, katastrofalni događaji od poplava do otrovnih algi pomiješani su s golemim promjenama koje je donijela industrijalizacija. Za one izolirane na malim farmama pristup pouzdanim, dosljednim informacijama bio je oskudan te su se priče o vješticama počele širiti.

Danas je jasno da je koronavirus bio katastrofalan događaj koji je utjecao na svačije živote. Na prvi pogled, nedostatak informacija nije problem u bogatim zemljama. Međutim, preopterećenost informacijama na internetu može proizvesti isti učinak s kojim su se danski farmeri suočili prije nekoliko stoljeća – nedostatakom pouzdanih informacija.

Ovdje dolazi na scenu konspirativno pripovijedanje i te priče počinju nastajati. Tada, kao i sada, priče su moćan način da govorimo o onome čega se bojimo. Tangherlini na primjeru objašnjava kako je danski farmer iz 18. stoljeća mogao početi s bolesnom kravom i završiti pričom o vještici.

Seljak je čuo priče o vješticama koje truju krave. Jedan komšija mu kaže da bi trebao promijeniti sijeno u svojoj štali, drugi mu savjetuje da posjeti iscjelitelja, ali svi se slažu da je krava bolesna.

U našem svijetu preopterećenom informacijama, malo je vjerojatno da će više informacija promijeniti nečije mišljenje. Ovaj projekt je više usmjeren na razumijevanje kako te priče funkcioniraju, a ne na promjenu mišljenja.

No, otvara jednu zadivljujuću mogućnost da možda ovo mapiranje – ono što jedan od autora, Pavan Holur, naziva “ogledalo umjetne inteligencije koje se drži za online razgovore” – omogućuje ljudima da vide cjelokupnost sistema uvjerenja. Iako neko može misliti da vakcine nisu sigurne, ne misli nužno da 5G uzrokuje koronavirus.

– Ako ljudi gledaju u to i pomisle ‘Čekaj malo, ja ne vjerujem barem ovom dijelu priče’ možda biste mogli razbiti te veze, a ako ih možete razbiti ili ispitati, dobit ćete potencijal za promjenu na nivou zajednice – kaže Tangherlini.

S obzirom da je 98,8 posto smrtnih slučajeva od koronavirusa u Engleskoj u prvoj polovini 2021. godini bili ljudi koji nisu bili u potpunosti vakcinisani, zavjere protiv vakcina imaju posljedice na život i smrt. Bilo kakve intervencije koje ih mogu umanjiti mogle bi spasiti živote.

Na kraju, značajna društvena promjena promijenila je vjerovanje ljudi o vješticama u Danskoj. Ljudi su još uvijek pričali priče o vještičarstvu u 1900-ima, stoljećima nakon što su se prvi put pojavile.

Vjera u priče o vještičarstvu u Danskoj stvarno je počela opadati početkom 20. stoljeća, kada se dogodilo više stvari – pristup zdravstvenoj skrbi, Prvi svjetski rat, više razumijevanja medicine i infekcija te utjecaj radija.

Izvor: The Guardian

About The Author