N1: „Pressing“, 4. septembra
REPORTERSKO JAVLJANJE IZ NEW YORKA: Balkanizacija. Polarizacija. Mržnja. Ovako su stanje u američkom društvu tokom prebrojavanja glasova za izbor novog predsjednika SAD-a opisali voditelj Amir Zukić i reporter iz New Yorka Amir Krivošija. S ovom ocjenom kasnije su se složili i gosti emisije. Od Krivošije slušamo i o velikom siromaštvu na ulicama New Yorka zbog pandemije, što je, kaže, glavni razlog podrške nekih Afroamerikanaca Donaldu Trumpu uprkos njegovim rasističkim stavovima. Dopisnici iz inostranstva su gotovo iščezla kategorija novinara, pa je osvježenje čuti u emisiji javljanje reportera iz druge države. Za goste je Zukić izabrao bivše ministre spoljnih poslova BiH, Hrvatske i Srbije: Zlatka Lagumdžiju, Vesnu Pusić i Vuka Jeremića.
CIJENA JAVNOG FAVORIZOVANJA I ISHITRENOG ČESTITANJA: U fokusu emisije su bile refleksije izbora na Zapadni Balkan. Srbija je, uz Sloveniju i Mađarsku, među rijetkim evropskim državama koje podržavaju Trumpa. Jeremić je stava da takvo eksplicitno opredjeljenje Srbije nije bilo mudro jer je može koštati politički. Za razliku od Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i Milorada Dodika, bošnjački političari, podsjetio je Zukić, nisu javno podržali nijednog kandidata, ali je jasno da preferiraju Joea Bidena, dok se Hrvati nisu javno izjašnjavali. Pusić je govorila o tome da hrvatski državni vrh šuti, ali je mišljenja da je Hrvatska više na Bidenovoj strani. Pričala je i o bruci slovenskog premijera Janeza Janše zbog ishitrenog čestitanja Trumpu. Zukić je tražio od sagovornika da prognoziraju kako bi izgledale Sjedinjene Američke Države s Trumpom, a kako s Bidenom. Lagumdžija i Pusić saglasni su da će izgledati bolje s Bidenom, ali da ni njemu Balkan neće biti prioritet. Nije izostalo ni pitanje o budućnosti Vašingtonskog sporazuma i milijardama najavljenih investicija. Od tih investicija, prognozira Jeremić, ne bi bilo ništa ni s Trumpom, a neće ih biti ni s Bidenom. Ali, boji se da bi Biden mogao „raspakovati“ sporazum postignut s Trumpom, te ponovo otvoriti pitanje Kosova.
Al Jazeera Balkans: „Kontekst“, 6. novembra
OTKUD TOLIKA PODRŠKA TRUMPU? U „Kontekstu“ ista tema, drugačiji izbor gostiju. Harun Karačić je za sagovornike izabrao političke analitičare: Kurta Bassuenera, višeg saradnika američke organizacije Vijeće za demokratizaciju politike, Marka Dašića, urednika portala Američki izbori i asistenta na FPN-u u Beogradu, te Danijala Hadžovića, urednika portala Avaz.ba. Haračića je zanimalo može li Trump osporiti tranziciju vlasti. Bassuener ne vidi pravni osnov za to, ali je siguran da će Trump to pokušati. Na pitanje o razlozima podrške Trumpu u velikom broju država, sagovornici su odgovorili nešto drugačije. Hadžović ih vidi u ekonomskom napretku, posebno u povećanju plata najniže plaćenih radnika. Američkim biračima, pojašnjava, nije toliko bitna spoljna politika. Bassuener se ne slaže da je Trump dugoročno unaprijedio ekonomiju. Objasnio je zašto njegovu ekonomsku politiku smatra neodrživom. Prognoziraju da će Biden pokazati nešto više interesovanja za Balkan, kao i EU, ali da to ne zavisi samo od njega. Očekuju nešto kritičniji odnos prema antizapadnim, proruskim i prokineskim liderima.
RTRS: „Pečat“, 5. novembra
SPORNI REZULTATI AMERIČKIH IZBORA: Američki izbori su i prvorangirana tema „Pečata“. Sagovornici su Obrad Kisić, šef predstavništva RS-a u SAD-u, Bojan Klačar, analitičar beogradskog Centra za slobodne izbore i demokratiju, i Milan Krstić, asistent na FPN-u u Banjoj Luci. Veliki dio priloga posvećen je Trumpovom narativu o osporavanju legalnosti izbora. U fokusu su tužbe koje je Trump najavio i već se spekuliše i o konačnoj ocjeni koju bi Vrhovni sud SAD-a mogao donijeti. Za Kisića je utemeljenost Trumpovih optužbi neupitna. Novinar Vladimir Begić parafrazira Dodikovo nazivanje Bidena srbomrscem, a emituje i izjavu zabrinutog Vučića. Šta će biti s Vašingtonskim sporazumom – pitao je novinar. Krstić nema dileme da će opstati.
KAD EVROPA NE SLUŠA DOBRONAMJERNA UPOZORENJA: Džihadistička mreža već je metastazirala u Evropi. Sjeme džihada posijano je u Bosni početkom 1990-ih. Reporteri „Pečata“ odlazili su nakon rata u osinja gnijezda vehabija i dokumentovali prijetnje džihadista. Tek kad se desio terorizam u Evropi, Evropljani su ozbiljno shvatili dobronamjerne savjete Srba. Djelići su ovo opširnog, huškačkog i nesenzibilnog priloga Nade Veletić o terorističkim napadima u Francuskoj i Austriji. Fokus nije na žrtvama, niti na posljedicama terorizma po francuske i austrijske građane. On je na „džihadistima“ koji su, prema Nadi Veletić, harali Bosnom 1990-ih, a prilog je insertovan snimcima RTRS-a iz ratnih i postratnih godina. Podsjeća na odsječene srpske glave, na slijepu i gluhu Evropu. Zato se u propitivanju „pohoda džihadista“ na Evropu može čuti osvetnički prizvuk. Najglasnije u upozoravanju na džihad bile su, podsjeća Veletić, Republika Srpska, Srbija i Hrvatska, pitajući se zašto ih je Evropa ignorisala. Njeni sagovornici su Hassan Haidar Diab, novinar Jutarnjeg lista, Darko Obradović, iz Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost iz Beograda, i samoproglašeni stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević. Za njega nema nikakve dileme: generator terorizma je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Pričom o „snažnoj džihadističkoj simbolici“ napada na Beč, Obradović aludira na ratove između Austrije i Turske vođene od 16. do 18. vijeka! Koliko je Evropa pogriješila, podsjeća i Ivica Dačić izjavom da su se prijetnje o terorizmu obistinile.
RTRS: „Telering“, 4. septembra
ĐAKOVIĆ I GEOGRAFIJA: U „Teleringu“ nikakva dijaloška emisija, nego politička promocija SNSD-ovog kandidata za gradonačelnika Banje Luke. Mato Đaković ispričao je kakav student je bio Igor Radojičić, na čemu je i kada magistrirao, želeći mu da „ne stane na tome“. Onda slušamo koliko je teško biti gradonačelnik, a koliko je Radojičić u tome uspješan. Čim je počeo njegov prvi mandat, priča Đaković, počelo se govoriti da Radojičić radi dobro. Takođe, kada je počela epidemija, nastavlja, bio je prvi na udaru i odmah krenuo u borbu protiv njenih posljedica.
Đaković se nije izjašnjavao o vlastitim naučnim ambicijama. Ako se odluči na doktorski studij, nadati se da neće biti iz geografije. Naime, od njega smo čuli i to da je Banja Luka „najveći, glavni i najljepši grad u državi“.
BNTV: „Puls“, 5. novembra
DODIKOV KRITIČAR: U „Pulsu“ prostor za oštrog Dodikovog kritičara. Dragutin Ilić, bivši direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, priča kako je Dodik izgradio monstruozni sistem. „Imam utisak, čega god se dotakao da je uništio, da je napravio genocid nad vlastitim narodom. Sve što radi, radi za novac, da se što više otme od ovog naroda. Novac, banke, preduzeća, sve je uništeno.“ Nešto kasnije, spominje i otvorenu podršku kandidatu PDP-a za gradonačelnika Banje Luke Drašku Stanivukoviću. Hvali njegovu mladost i sposobnost.
BNTV: „Izazovi“, 6. novembra
OPELO ZA ELEKTROPRIVREDU: Tema emisije su problemi u Elektroprivredi RS-a i očekivana privatizacija preduzeća, ali jedini izvori su sindikalisti. Konkretno, Ljiljana Faladžić-Jekić ugostila je Zorana Mićanovića, predsjednika Odbora sindikata EP RS-a, i Milana Lukića, predsjednika sindikalne organizacije u „Elektro-Bijeljini“. „Elektroprivreda je u kolapsu, treba nam pop da služi opelo“, slikovito opisuje Mićanović. Glavnim razlogom takvog stanja Lukić smatra partijsku selekciju kadrova. Poslovanje je loše uprkos tome što je, objašnjava, proizvodnja električne energije za 30% veća od potrošnje. U emisiji nismo čuli mišljenje ni menadžmenta preduzeća, ni predstavnika Vlade, ni regulatora.
BNTV: „Crno na bijelo“, 8. novembra
IZBORNE PREVARE: Značajan dio emisije (urednica Suzana Rađen-Todorić) posvećen je mogućim izbornim prevarama. Prije svega, trgovini mjestima u biračkim odborima, te zloupotrebi javnih resursa u izbornim kampanjama. Izvori su predstavnici NVO-a, politički analitičari i predsjednik SDS-a. U emisiji je objavljen i kraći intervju s predsjednikom CIK-a BiH Željkom Bakalarom. Pitanja su se odnosila na kršenje Izbornog Zakona BiH, regularnost samog procesa glasanja i pritiske na CIK. Zbog najave da zbog poštovanja epidemioloških mjera neki posmatrači neće moći pristupiti izbornim mjestima, problematizovano je i ovo pitanje.
ZAKLJUČAK: U fokusu većine političkih emisija proteklih sedam dana bili su američki predsjednički izbori. Dok „Pressing“ i „Kontekst“ propituju refleksije izbora novog predsjednika na Zapadni Balkan, „Pečat“ slijedi Trumpov narativ osporavajući legalnost izbornog procesa. Jednostran izbor sagovornika u potpunoj je suprotnosti s profesionalnim standardima. Ipak, prilog o terorističkim napadima u Francuskoj i Austriji nije samo pristrasan nego je i nesenzibilan, degutantan i opasan.
