Globalna mreža istraživača i novinara koji obuhvata 40 zemalja provjerila je više od 800 objava povezanih s virusom Covid-19 tokom samo jedne sedmice, a širenje dezinformacija sve se više pogoršava od kako se epidemija širi.
Saradnica direktorice Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) odjela neprofitne novinarske organizacije Poynter Institute Cristina Tardáguila podsjeća da je mreža osnovana 2015. godine kako bi radila na uspostavljanju najboljih praksi u području provjere činjenica.
Tardáguila je govoreći o međunarodnim naporima u borbi protiv dezinformacija o koranavirusu podsjetila da su se u prvim danima epidemije pojavile teorije zavjere o njegovoj genezi te lažne tvrdnje da ga je stvorio čovjek.
Od tada postoje dezinformacije o navodnim izlječenjima, broju smrtnih slučajeva, pa čak i lažnim tvrdnjama da su ljudi iz određenih religija manje podložni bolesti.
Glavni urednik časopisa Lead Stories Alan Duke također radi na provjeri činjenica s Facebookom, a on je istaknuo da su dezinformacije o virusu “sve lošije, ali i kreativnije”.
IFCN dio je širih napora u suočavanju s onim što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nazvala “infodemijom”, koja se definira kao prekomjerna količina informacija od kojih su neke tačne, a neke ne što ljudima otežava pronalazak pouzdanih izvora i pouzdanih smjernica kad im je to potrebno.
Facebook, Twitter i Google prezentirali su korake koje poduzimaju kao odgovor na dezinformacije o koronavirusu. WHO također radi na pružanju tačnih informacija na različitim jezicima dok se epidemija širi svijetom.
I dok su liječnici i drugi zdravstveni radnici na prvoj liniji odbrane od virusa, ljudi poput Tardáguile i njezine organizacije nalaze se na frontovima koji se bore protiv različitih vrsta javnozdravstvene krize zbog dezinformacija.
Tardáguile kaže da su viđeni različiti oblici dezinformacija. Prvo smo vidjeli dezinformacije o izvoru virusa, a zatim su plasirani videozapisi izvan konteksta i fotografije ljudi koji su navodno imali virus, a potom su se pojavile vijesti o lažnim lijekovima i lažnim preventivnim mjerama.
– Tada smo vidjeli vrlo neobičnu ludost povezanu s rasizmom i religijom, kako se određena rasa ili religija navodno može zaštititi, a sada su prisutne vijesti o različitim ispitivanjima virusa – navodi Tardáguile.
Zanimljivo je da, kako provjera činjenica funkcionira, više nema videa o zaraženim ljudima, što znači da kada se jednom utvrde činjenice takve lažne vijesti prestanu da se dijele.
Izvor: CNN