VRAĆA LI SE DIMITRIJE LJOTIĆ U SRBIJU?

IZDVAJAMO

Izgleda da je fascinacija nacionalističkog uma kostima, moštima i leševima toliko velika da prosto ne može da odoli ovakvoj temi. Nacionalističko mahnitanje je i počelo s kostima, odnosno turnejom mošti kneza Lazara koje su od juna 1988. do septembra 1989. godine gostovale po srpskim gradovima. Kao i iskopavanjem kostiju iz ustaških jama kojima su prisustvovali srpski pisci, deleći usput publikumu autograme nad posmrtnim ostacima žrtava.

VRAĆA LI SE DIMITRIJE LJOTIĆ U SRBIJU?

Ako Španija vrati Hrvatskoj posmrtne ostatke Ante Pavelića, znači li to da bi i Slovenija automatski Srbiji vratila Dimitrija Ljotića?

 

Piše: Tomislav Marković

Najava španske vlade da će u sklopu obračuna s frankističkom prošlošću otkopati posmrtne ostatke Ante Pavelića i Vjekoslava Maksa Luburića i deportovati ih u Hrvatsku, probudilo je nade srpske javnosti da bi nešto slično mogle da učine i ostale članice Evropske unije.

Konkretno, Večernje novosti spekulišu da bi španski primer mogao da otvori sezonu otkopavanja kostiju, pa bi “ukoliko serija ekshumacija počne” – Slovenija mogla da sledi španski primer i da vrati Srbiji posmrtne ostatke nacističkog saradnika Dimitrija Ljotića koji već 70 i kusur godina izbivaju iz otadžbine.

Lider fašističke stranke Zbor i idejni vođa Srpskog dobrovoljačkog korpusa, vojne formacije koja je usko sarađivala s nacističkim okupatorom, zbrisao je iz oslobođene Srbije u Sloveniju gde je poginuo u aprilu 1945. godine. Opelo su mu služili tadašnji patrijarh Gavrilo Dožić i episkop Nikolaj Velimirović, svetitelj ovdašnji.

Nada Večernjih novosti za povratak Dimitrija Ljotića u domaju osenčena je izvesnom strepnjom. Naime, posmrtni ostaci ovog fašiste ne nalaze se na groblju u Gorici, gde je sahranjen. Postoje dve verzije posthumne Ljotićeve sudbine. Prema jednoj, ljotićevci su raskopali grob i odneli kosti svog vođe u nepoznatom pravcu još 1947. godine. Prema drugoj, Ljotićevi kvislinzi raskopali su grob 1977. godine i odneli ono što je ostalo od Dimitrija u malopre pomenutom pravcu.

Koja god verzija bila ispravna, izlazi na isto – neizvesno je gde se nalaze posmrtni ostaci Dimitrija Ljotića. Tako da je radost Večernjih novosti pomalo preuranjena, a kao što smo videli i bespredmetna. Slovenija verovatno nije prava adresa za ekshumaciju posmrtnih restlova srpskog kvislinga. Jedini ko zna gde su Ljotićevi ostaci su ljotićevci koji su ih iskopali, ukoliko su još u životu, ili oni kojima su u amanet predali adresu na koju su premestili Ljotićeve mošti.

Čemu onda uopšte priča o tome da će Slovenija vratiti Ljotićeve kosti u Srbiju iako se one najverovatnije uopšte i ne nalaze u Sloveniji? Izgleda da je fascinacija nacionalističkog uma kostima, moštima i leševima toliko velika da prosto ne može da odoli ovakvoj temi. Nacionalističko mahnitanje je i počelo s kostima, odnosno turnejom mošti kneza Lazara koje su od juna 1988. do septembra 1989. godine gostovale po srpskim gradovima. Kao i iskopavanjem kostiju iz ustaških jama kojima su prisustvovali srpski pisci, deleći usput publikumu autograme nad posmrtnim ostacima žrtava.

Jedan od prvoboraca te nacionalističke kontrarevolucije bio je i Miloševićev Milorad Vučelić, koji trenutno obavlja dužnost glodura Večernjih novosti. Kult mrtvih i smrti predstavlja moštanu srž njegovog svetonazora. Na tom kultu su Vučelić i njegovi saborci unesrećili milione ljudi i usrećili sopstveni budžet, pa je logično da koriste svaku priliku da nekrofiliju osveže friškim kostima.

About The Author