Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojkama 25. novembra Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Vijeće za ravnopravnost spolova pozivali su svjetske vlade da djeluju odgovorno na iskorjenjivanje nasilja nad ženama ratifikacijom Konvencije MOR-a 190 o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu, a platforme društvenih medija pozvali su da uvedu obavezujuće korake protiv online nasilja.
Prema istraživanju IFJ-a objavljenom 2017. godine, 48 posto novinarki tvrdi da su se u svom radu suočavale s rodno zasnovanim nasiljem, a 44 posto suočavalo se s internetskim zlostavljanjem.
Istraživanje je otkrilo da dvije trećine onih koji su pretrpjeli rodno zasnovano nasilje nisu podnijeli žalbu. Od onih koji su se žalili 85 posto nije vjerovalo da su poduzete odgovarajuće mjere protiv počinitelja. Rezultati ankete također su pokazali da je samo svako peto radno mjesto usvojilo politiku koja nema toleranciju na rodno zasnovano nasilje i seksualno uznemiravanje.
– Borba protiv rodno zasnovanog nasilja na poslu mora biti poduprta čvrstim politikama i postupcima koji kažnjavaju počinioce nasilja i poslati jasnu poruku da u redakcijama postoji nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje – kazala je predsjednica IFJ-ovog Vijeća za ravnopravnost Maria Angeles Samperio.
Ona dodaje da je za postizanje tog cilja ključno da vlade masovno ratificiraju Konvenciju MOR-a 190 o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu. Konvencija zabranjuje nasilje nad ženama na radnom mjestu, uključujući online zlostavljanje i to postavlja kao pitanje zdravlja i sigurnosti.
Jednom kada je država ratificira, ona obvezuje poslodavce u medijima da garantiraju sigurno radno mjesto i pruže solidan mehanizam za novinarke da ulože žalbe i budu zaštićene kada budu izložene zlostavljanju.
IFJ je izrazio žaljenje što su dosad Konvenciju ratificirali samo Urugvaj, Fidži i Argentina te su pozvali svoje članice da udruže snage s sindikalnim pokretom kako bi prisilile vlade da poduzmu konkretne korake u cilju ratifikacije.
Upozorili su i na sveprožimajući učinak internetskog nasilja nad slobodom govora i dobrobiti novinarki kao i pluralizma medija.
Internetsko zlostavljanje može imati različite oblike, od lažnog predstavljanja do vrijeđanja, dijeljenja ličnih podataka, pornografije bez pristanka, govora mržnje i mizoginih komentara na društvenim mrežama.
Savez je pozvao platforme društvenih medija da poduzmu hitne korake za zabranu seksista, rasista i uvredljivih komentara na njihovim platformama.
– Zabrinuti smo niskim nivoom odgovora društvenih medija na žalbe žena na internetsko zlostavljanje i njihovim takozvanim politikama za iskorjenjivanje ciljanog zlostavljanja koji nije učinkovit niti se istinski provodi – ocijenio je glavni tajnik IFJ-a Anthony Bellanger.
Vijeće za ravnopravnost spolova sastavilo je popis osam savjeta koje platforme društvenih medija mogu slijediti kako bi napravile promjenu. Vijeće posebno preporučuje da platforme društvenih medija razviju alate za sigurnost i privatnost poput blokiranja, isključivanja zvuka i filtriranja sadržaja.
Kompanije društvenih medija također moraju obučiti osoblje o tome kako najbolje identificirati ženomrzačke i uvredljive komentare te ih odmah primijeniti i poduzeti mjere.
– Ženama se mora omogućiti da slobodno izražavaju svoje mišljenje bez straha od odmazde, a društveni mediji to moraju podržati. Vrijeme je da pošaljemo jasnu poruku da uznemiravanje putem interneta nije dio posla – zaključila je Samperio.
