Vlada Srpske i dalje krije kako je kupovala medije

Prošla je skoro decenija otkako je Vlada Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom milionima maraka pokupovala medije u Srpskoj, ali i dalje pokušavaju da sakriju činjenice i tragove koji vode do ovih kontroverznih Vladinih aktivnosti.

Vlada Srpske i dalje krije kako je kupovala medije
Foto: Moja Hercegovina

Da je u pitanju ništa drugo nego kupovina naklonosti medija pred opšte izbore 2010. i za naredne godine, potvrđeno je i, indirektno, navodima u izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o nizu nepravilnosti tokom procesa „dodjele pomoći medijima“.

Cijeli proces je pod znak pitanja stavio i OEBS u tadašnjem predizbornom izvještaju, a i novinari i analitičari sa kojima smo razgovarali deset godina kasnije kažu da je i više nego očigledno da je bila u pitanju kupovina medija državnim parama za jednu političku partiju.

Pogotovo kad se ima i vidu da je rebalansom za 2009. godinu budžet u ukupnom iznosu smanjen za dva odsto, a da je najznačajnija promjena upravo stavka finansiranja medija sa povećanjem za 204 %. Iz ovoga je potpuno jasno šta je Milorad Dodik, kao predsjednik Vlade, imao u planu. A istraživanje o izvještavanju medija tokom kampanje 2010. koje je uradio Media Plan Institut iz Sarajeva pokazuje upravo to – da su se mediji koji su dobili najviše novca iz budžeta Republike Srpske otvoreno stavili na stranu Dodikove partije – SNSD.

Šta Vlada krije?

Vlada Republike Srpske ni danas ne želi otvoreno da kaže zašto su odluke o pomoći skinuli sa svog veb-sajta. Ne odgovaraju ni na pitanje – da li je Vlada u međuvremenu provjeravala koliko je novinara i radnika zaposlenih u medijima dobilo otkaz, s obzirom na to da je objašnjenje u javnosti za dodjelu novca bilo upravo to – sačuvati novinare i zaposlene u medijima od svjetske ekonomske krize.

Kriju i da li je i ko u ime Vlade pratio sprovođenje ovih odluka, kao i na koji način su riješili situaciju u vezi sa medijskim kućama „Fokus“ i „Reporter“, koje su se ugasile uprkos pomoći Vlade. Nisu nam rekli jesu li ove kuće vratile novac koje su dobile iz budžeta i ako nisu – je li Vlada podnijela tužbu protiv ovih kuća za nadoknadu novca.

Sva ova pitanja poslali smo šefu Vladinog Biroa za odnose s javnošću Veri Sajić, a umjesto odgovora dobili smo uputstvo da odluke tražimo u službenim glasnicima. Zanimljivo je da je dopis bez odgovora umjesto Sajićeve potpisao Siniša Karan, generalni sekretar Vlade RS i Dodikov blizak saradnik.

Na opširan spisak pitanja koje smo nabrojali dobili smo odgovor:

„Sve odluke Vlade Republike Srpske objavljuju se u „Službenom glasniku RS“ i dostupne su javnosti, te ih možete pronaći u izdanjima „Službenog glasnika“ iz traženih godina. U vezi sa pitanjima oko kriterijuma za dodjelu pomoći medijima, napominjemo da su i oni sadržani u dvjema odlukama“.

Ostala pitanja koja smo im uputili su ignorisali, kao i našu molbu da nam ljubazno odgovore u kojim su tačno brojevima službenih glasnika odluke objavljene. Naravno, mi smo odluke već imali, ali nas je zanimalo koliko je Vlada cijelu deceniju kasnije istinski otvorena za razgovor o ovoj temi. Odgovor na pitanje je i više nego jasan – Vlada bi to da sakrije.

Prvih pet miliona

Prvu Odluku o dodjeli pomoći medijima u Republici Srpskoj Vlada je donijela godinu dana pred izbore, 17. septembra 2009. Odluka se pojavila najednom, niotkud, a pet miliona je opravdano kroz rebalans.

Iako iz Vlade i danas tvrde da su kriterijumi sastavni dio odluke, stvarna istina je da je Vlada sasvim proizvoljno, na lijepe oči, šakom i kapom, ne pitajući medije podijelila državni novac.

Tako su TV stanice ukupno dobile 2.245.000 KM, radio stanice 983.502,01 KM, dok su pisanim medijima ukupno dodijelili 1.771.494,80 KM. Privatne televizije – Alternativna i BN dobile su najviše – po 400.000 KM. Od štampanih medija „Glas Srpske“ i „Nezavisne novine“, oboje u vlasništvu pokojnog Željka Kopanje, dobili su po 300.000 KM.

Revizori su utvrdili da je finansiranje medija tri puta veće u odnosu na prethodnu godinu. Iako je u javnosti bilo negodovanja i najava da se radi o kupovini medija mimo svih pravila, revizori su se time bavili tek poslije izbora.

Kriterijumi po kojima su pare baš ovako dodjeljivane i objašnjenje zašto nekome 400.000 KM, zašto nekome 16.000 KM, a nekome ništa – javnost nikad nije saznala, bar ne zvanično. Odlukom koja je osvanula iz čista mira navedeno je samo da će se sa svakim korisnikom sredstava zaključiti ugovor, da su ovi mediji dužni da u roku od devet mjeseci zadrže postojeći broj radnika i da će Vlada svaka tri mjeseca pratiti izvršenje odluke.

Međutim, kasnije se ispostavilo da je ova odluka, iako loša i moralno i zakonski upitna, i bolja i transparentnija u odnosu na ono što je tek uslijedilo.

Izborna godina, budžet i kršenje pravila

Neobična pomoć iz 2009. bila je, kasnije se ispostavilo, samo uvod u trošenje budžetskog novca na medije nemilice i mimo svih pravila.

U „Službenom glasniku“ od 30. juna 2010. godine, tri mjeseca pred izbore, objavljena je Odluka o rasporedu novčanih sredstava medijima u Republici Srpskoj po kojoj će Vlada dodijeliti ukupno 2.250.000 KM TV stanicama, 2.200.000 pisanim medijima i 550.000 KM radio-stanicama. U Odluci je navedeno da će Vlada raspisati Javni poziv za prikupljanje projekata koji će se finansirati ovim novcem i da je rok za podnošenje prijava 90 dana.

Međutim, samo devet dana kasnije u „Službenom glasniku“ osvanula je Odluka o odobrenju sredstava u iznosu od 2.360.000 KM – JP RTRS milion maraka, „Fokus“ 360.000 KM, „Nezavisne novine“ 400.000 KM, „Glas Srpske“ 400.000 KM i „Press“ 200.000 KM. Nakon 20 dana objavljena je nova odluka, kojom se isplaćuje ukupno 1.650.000 KM za devet medija – OG Press NIGD Reporter 200.000 KM, Ekstra magazin 150.000 KM, Novinska agencija Republike Srpske – Srna 400.000 KM, BN televizija 400.000 KM, RTV Slobomir 100.000 KM, Kanal 3 Prnjavor 150.000 KM, TV Bel kanal 150.000 KM, JP Informativni centar Rudo – Televizija Rudo 50.000 KM i TV Arena iz Bijeljine 50.000 KM, s kojom nikad nije sklopljen ugovor, pa im novac nije ni isplaćen.

Iako je Srna dobila novac u julu, poslije izbora, 25. novembra isplaćeno joj je, po osnovu iste budžetske stavke, još 400.000 KM za projekat „Lična karta Republike Srpske“

Revizori su, ali kad su izbori već prošli, imali brojne primjedbe, uz jasan zaključak da je trošenje novca netransparentno i bez stvarne konkurencije po osnovu kvaliteta projekata. U revizorskom izvještaju se navodi da je do datuma isteka javnog poziva (30.9.) 80 % novca već bilo raspoređeno, a da medijima koji su dostavljali projekte nije bila javno dostupna informacija da će se sredstva dodjeljivati sukcesivno prema diskrecionoj odluci Vlade.

Takođe, revizori navode da su iz RTRS za svoj milion maraka umjesto projekta dostavili zahtjev za otplatu revolving kredita, i novac su dobili. Navodi se i da nije poštovana inicijalna Odluka od 30. juna, jer je pisanim medijima isplaćeno više novca, a radio-stanicama ništa. Navode i da za raspodjelu pet miliona maraka nisu postavljeni jasni kriterijumi, kroz posebne uslove u javnom pozivu, da su pojedine kuće navodile da će umjesto projekata većinu novca potrošiti na plate…

 

About The Author