Vlada Republike Hrvatske u Sabor je uputila izmjene Krivičnog zakona kojima se uvodi novo krivično djelo – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se “adresira problem curenja informacija u nejavnoj fazi krivičnog postupka”.
Premijer Andrej Plenković pojasnio je da je taj prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost učesnika krivičnog postupka te prava na pravični postupak.
– Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog krivičnog djela ograničavanje medijskih sloboda, da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana – poručio je premijer.
Naime, tvrdi da počinitelji tog krivičnog djela mogu biti isključivo učesnici postupka, a to nikako nisu novinari, nego, primjera radi pravosudni dužnosnici, okrivljenici, advokati, svjedoci ili vještaci.
– Kako bismo u potpunosti uklonili pogrešne interpretacije kojih je mnogo u javnom prostoru proteklih mjeseci sada se jasno propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog krivičnog djela ne mogu biti novinari – istaknuo je Plenković.
Govoreći o tvrdnjama da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, rekao je kako je to netačno jer se odredba odnosi na nejavnu fazu krivičnog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
Podsjetio je da krivični postupak postaje javan potvrđivanjem optužnice.
– Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje krivično djelo se toj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, a o svemu treba biti informirana od strane tijela koje provode krivični progon -naglasio je Plenković.
Dodao je i kako propisivanjem tog krivičnog dijela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja evropskih država, uključujući i najrazvijenije zemlje u demokratskom smislu, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga.
– U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama. To je garancija i preduvjet pravičnosti postupka i nezavisnosti pravosuđa – zaključio je Plenković.
Postupak Vlade Republike Hrvatske osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) navodeći da je u pitanju zakon opasnih namjera i da je to najveći čin agresije na novinarsku profesiju i javni interes.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko navodi da rješenje nije donošenje izuzetka, kazavši da ako žele nekoga sankcionirati zbog curenja informacija, mogu i po postojećim pravilima, propisima i zakonima to učiniti.
– Na raspolaganju im je metoda poput disciplinskog postupka u okviru pravosudnog ili policijskog sistema. Pri tome, ako pronađu osobu koja je neovlašteno davala informacije, protiv te osobe mogu pokrenuti disciplinski postupak – poručio je.
U ovom slučaju novinare će se kao izuzeti od krivične odgovornosti, ali će se istovremeno sankcionirati svi oni koji bi dali informaciju od javnog interesa jer postoji opravdan razlog da neka informacija bude objavljena.
– Ovim će se zakonskim rješenjem kontaminirati područje oko naših i kolega i neće se više niko osuditi obratiti medijima kako bi javnost mogla doći do informacija od javnog interesa – kazao je Zovko, dodajući da je to poruka i svim zviždačima da budu tihi, kao u neka stara olovna vremena.
Pozvao je i građane da ozbiljno shvate ovaj problem i apel jer svako se može u određenoj situaciji naći na meti represivnog aparata, najavivši da će se HND nastaviti sa aktivnostima o ovom pitanju uz mogućnost protesta, te će o svemu obavijestiti i relevantne međunarodne institucije.
Potpredsjednik HND-a Drago Hedl istaknuo je da se ovim zakonom nastoji što više suziti mogućnost novinarima da u svojim istraživanjima koriste podatke koje dobivaju od onih koji bi sada bili sankcionirani ako ti podaci cure.
Iz HND-a upozoravaju da je premijer Plenković, nakon što su se njegovi inicijali pojavili u porukama USKOK-ovih optuženica, odlučio da, kako je sam rekao, “zbog političke štete izmijeni Krivični zakon i uvede novo krivično djelo za curenje informacija”.
Kazne za to djelo, prema ovome prijedlogu, su do tri godine zatvora za odavanje sadržaja dokaznih i izvidnih radnji iz faze postupka koja je nejavna.
Hrvatsko novinarsko društvo nedavno je uputilo Vladi peticiju s više od 2.000 prikupljenih potpisa protiv uvođenja novog krivičnog djela “Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”.
