Novinari u Srbiji osećaju veliki strah i nepoverenje prema institucijama zbog čega veliki broj njih ne prijavljuje napade, prijetnje i zastrašivanja, pokazalo je istraživanje Fondacije Slavko Ćuruvija nazvano “Kritične tačke u sistemu zaštite novinara”.
Programski koordinator Fondacije Rade Đurić kazao je da su među kritičnim tačkama u sistemu zaštite novinara Krivični zakon, odnosno izostanak dijela koja su učinjena prema novinarima u vezi s poslovima koje obavljaju, rad tužilaštva i policije, brzina reakcije i trajanje postupka, što sve, kako je naveo, stvara nepovjerenje u sistem.
– Konstatiramo veliki politički pritisak i uticaj na rad policije i tužilaštva naročito u manjim lokalnim sredinama koje ostaju u zapećku, gdje novinari trpe ogromnu količinu viktimizacije, koja kasnije prerasta u sekundarnu viktimizaciju – dodao je Đurić.
Prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije, on januara 2018. do maja 2019. godine zabilježeno je 177 napada na novinare.
Đurić kaže da novinari ne znaju puno o načinima na koje mogu podnijeti krivične prijavu i da ne mogu uvijek zaključiti da li je došlo do napada koji se vezuje za krivično delo, “ili je to prosto samo pritisak”.
Također, napomenuo je da novinari Radnu grupu za sigurnost novinara ne vide kao nekoga ko treba da im pomogne. Stalna radna grupa osnovana je 2016. godine, a čine je predstavnici Republičkog javnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i devet novinarskih udruženja.
Zamjenik tužioca Drugog osnovnog javnog tužilaštva Predrag Milovanović, koji je i tužilac u slučaju paljenja kuće novinara Milana Jovanovića, rekao je da je tužilaštvu potrebna funkcionalna samostalnost.
– Mislim da ste jako dobro upoznati da tu zaista postoje određene tačke upliva politike, pogotovo kada se biraju javni tužioci – naveo je Milovanović.
Podsjećajući na rezultate anketa među sudijama, koje ukazuju na postojanje pritisaka, sudija krivičnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu Aleksandar Trešnjev kaže da su najteži oni koji stižu putem medija.
– Mnogo je manje pritisaka gdje se direktno okrene sudija. Česte su situacije gdje se preko medija najavljuju i traže presude. Svi smo svjedoci da nam preko medija neko saopćava kakvi su rezultati istrage, gdje je i malom djetetu jasno šta se očekuje i kakva se odluka očekuje – rekao je Trešnjev.
U odnosu na broj svih zabilježenih napada, gotovo 30 posto vrši se preko različitih društvenih mreža i medija koji funkcioniraju na internetu, pokazuje istraživanje.
Srbija je prema izvještaju Reportera bez granica za 2019. godinu pala za 14 mjesta na listi medijskih sloboda. Prema nalazima godišnjeg izvještaja Human Rights Watcha, položaj novinara u Srbiji i dalje je nesiguran, uz napade, prijetnje i tužbe zbog izvještavanja o osjetljivim pitanjima. I izvještaj Evropske komisije za 2018. godinu pokazuje da su podaci o ugroženosti novinara i dalje zabrinjavajući.
Izvor: Udruženje BH novinari
