Osamdeset šest novinara i medijskih radnika ubijeno je širom svijeta 2022. godine, odnosno jedan svaka četiri dana, što je 50 posto više u odnosu na godinu ranije, podaci su UNESCO-a.
Organizacija UNESCO ima mandat da osigura slobodu izražavanja i sigurnost novinara na globalnom nivou, a agencija Ujedinjenih nacija navela je da njeni podaci ističu ozbiljne rizike i ranjivosti s kojima se novinari suočavaju u svom radu.
No, podaci UNESCO-a pokazuju kako je prošle godine ubijeno 86 novinara što je manje od broja koji je 14. decembra objavila ženevska Press Emblem Campaign (PEC). Oni su objavili da je ubijeno 115 novinara.
– Nakon nekoliko godina uzastopnog pada, nagli porast broja ubijenih novinara 2022. godine je alarmantan – kazala je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay koja smatra da vlasti moraju pojačati napore da zaustave ove zločine i osiguraju da njihovi počinioci budu kažnjeni.
Porast broja ubistava u 2022. godini označava dramatičan preokret pozitivnog trenda posljednjih godina: s 99 ubistava u 2018. godini, broj je pao na prosječno 58 ubistava godišnje od 2019. do 2021. godine, saopćila je UNESCO-ova opservacija ubijenih novinara.
Brojke naglašavaju probleme u sistemima vladavine prava širom svijeta, ukazujući na neuspjeh država da ispune svoje obaveze zaštite novinara i sprečavanja i krivičnog gonjenja odgovornih za zločine nad njima, kaže UNESCO.
Latinska Amerika i Karibi bili su najsmrtonosniji za novinare 2022. godine, sa 44 ubistva, što je više od polovine žrtava širom svijeta. U Aziji i Pacifiku registrirano je 16 ubistava, dok je 11 ubijeno u istočnoj Evropi. Najsmrtonosnije pojedinačne zemlje bile su Meksiko (19 ubistava), Ukrajina (10) i Haiti (devet).
Otprilike polovina ubijenih novinara nije bila na dužnosti u vrijeme smrti, dok su putovali, u svojim kućama ili na parkiralištima i drugim javnim mjestima gdje nisu bili na zadatku. Tendencija ukazuje na trend posljednjih godina i podrazumijeva da nema sigurnih mjesta za novinare, čak ni u slobodno vrijeme.
Dok je broj ubijenih novinara u zemljama vezanim za sukobe porastao na 23 u 2022. godini, u poređenju sa 20 u prethodnoj godini, globalni porast je prvenstveno uzrokovan ubistvima u nekonfliktnim zemljama. Ovaj broj se skoro udvostručio sa 35 slučajeva u 2021. godini na 61 u 2022. godini, što predstavlja tri četvrtine svih ubistava prošle godine.
Novinari su ubijeni iz različitih razloga, uključujući odmazdu zbog izvještavanja o organiziranom kriminalu, oružanom sukobu ili porastu ekstremizma i izvještavanja o osjetljivim temama kao što su korupcija, ekološki zločini, zloupotreba položaja i protesti.
Osim ubistava, novinari se i dalje suočavaju s prijetnjama sa višestrukim oblicima nasilja u rasponu od prisilnog nestanka, otmice, proizvoljnog pritvaranja, pravnog uznemiravanja i digitalnog nasilja, posebno nad ženama novinarima, saopćio je UNESCO.
Izvor: Agencija Anadolija
