Broj ubistava novinara širom svijeta porastao je za 38 posto u periodu od 2022. do 2023. godine u poređenju s dvije prethodne godine, sa 162 potvrđena smrtna slučaja, prema novom izvještaju UNESCO-a objavljenom u subotu.
– U 2022. i 2023. godini svaka četiri dana ubijen je novinar samo zato što su obavljali svoj vitalni posao traženja istine – kazala je glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay.
Više od polovine ubistava u ove dvije godine dogodilo se u zemljama u kojima se vodio oružani sukob, a većina novinara ubijena je u svojim matičnim zemljama.
Drugi novinari ubijeni su tokom rada na organiziranom kriminalu ili korupciji ili dok su izvještavali o protestima, navodi se u izvještaju.
Godine 2022. u Meksiku je bilo najviše ubistava novinara, 19 slučajeva, dok je 2023. godine najviše ubistava bilo na palestinskom teritoriju.
Općenito, izvještaj navodi da su najopasnija područja za novinare Latinska Amerika i Karibi, kao i arapske zemlje. Sjeverna Amerika i Zapadna Evropa bile su najmanje opasne regije za novinare, sa šest ubistava. Sveukupno 14 novinara ubijenih bile su žene što je devet posto od ukupnog broja.
Izvještaj pokazuje i da većina slučajeva prolazi nekažnjeno, a 85 posto slučajeva koje je UNESCO identificirao od 2006. godine još uvijek nije riješeno ili se odustalo od istrage.
To je blagi pad u odnosu na 2018. godinu, kada je ostalo neriješeno 89 posto slučajeva, te na 2012. godinu, kada je stopa nekažnjivosti iznosila cijelih 95 posto.
– Ovi zločini ne smiju i ne mogu ostati nekažnjeni. Ipak, to je još uvijek slučaj za gotovo 85 posto njih – kazala je Azoulay.
Polugodišnji izvještaj te naučne i kulturne organizacije sa sjedištem u Parizu analizira stanje sigurnosti novinara u svijetu.
Izvor: DW
