Unaprijediti ekonomski položaj novinara u regionu

U Bosni i Hercegovini više od 88 posto medija pogođeno je negativnim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa čime je ugrožen položaj novinara u redakcijama

Unaprijediti ekonomski položaj novinara u regionu

Novinari su prošle godine radili u otežanim uvjetima, njihova sigurnost je ugrožena, a ključni slučajevi napada na novinare i dalje nisu riješeni, ocijenjeno je na konferenciji „Sloboda medija: juče, danas, sjutra“.

Skup je organizirao Sindikat medija Crne Gore u partnerstvu s Građanskom alijansom, uz finansijsku podršku Evropske komisije, Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.

Ministrica javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da su finansijski problemi, neadekvatna i nedovoljna regulacija, nepoštovanje profesionalnih i etičkih standarda, medijski zakoni koji zahtijevaju hitne izmjene, samo neki od problema medijskog sektora na čijim rješenjima će, kako je poručila, svi zajedno raditi u narednom periodu.

– Opterećuju vas loši socio-ekonomski uslovi, zarade zaposlenih u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, Covid kriza i vama je promijenila granice radnog vremena, prekovremeni rad je uglavnom neplaćen, veliki broj novinara nemaju ugovore na neodređeno vrijeme – dodala je.

Pozvala je da se kroz Sindikat za medije i drugih udruženja koja se bave medijima artikuliraju problemi i izazove s kojima se svakodnevno susreće novinarska profesija.

Istakla je da je stav Vlade da nijedan slučaj napada na novinare, njihovu sigurnost i imovinu medija ne smije biti arhiviran bez konkretnog policijskog, tužilačkog i sudskog razrješenja.

Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Norveške, Stefan Almehagen Sandstad, smatra da je sloboda medija veoma važna, da je civilno društvo veoma aktivno i da se nada da će tako ostati.

– Uloga medija je snažnija nego ranije. Oni moraju omogućiti građanima da prepoznaju kredibilne informacije. Mnogi izazovi su slični preko granica. Svi novinari u svim zemljama su u riziku. Veoma je važno da širimo demokratiju i nastavimo borbu za slobodu medija – stava je.

Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tamara Filipović Stevanović kazala je da je Srbija pokazala da je po gušenju sloboda medija lider u regionu.

– Naša Vlada je pokazala snažnu namjeru da kontrolira protok informacija i iskoristila vanredno stanje za napad na profesionalne medije – dodala je Filipović Stevanović i ukazala da se javni tužioci i dalje suzdržavaju od podizanja optužnica u slučajevima prijetnji novinarima.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković kazala je da zaposleni u crnogorskim medijima nisu osjetili obilnu pomoć od države, a da su milioni eura koji su se unazad godinu slili na račune medija prošli pored njih.

Od početka godine u Crnoj Gori je registrirano je 12 napada, prijetnji, uvreda prema novinarima i drugim medijskim radnicima, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova tokom prošle godine je bilo 18 slučajeva napada na novinare.

Istraživačica Udruženja BH novinari Maja Radević kazala je da je u Bosni i Hercegovini više od 88 posto medija pogođeno negativnim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa i samim tim i položaj novinara u redakcijama je ugrožen.

– Političari su veoma aktivni, posebno posljednjih godina u pokušajima kontrole uređivačkih politika i kreiranja medijskih sadržaja. Posebno zabrinjavajuće je da se sve rjeđe govori o javnom ugledu medija i stiče se utisak kao da su se i brojni novinari, urednici, vlasnici medija pomirili s političkim uticajima i pritiscima. Osjećaj ekonomske nesigurnosti i brige za egzistenciju direktno vodi do cenzure, autocenzure i selektivnih objava informacija – kazala je Radević.

Tokom prošle godine zabilježeno je, kako je navela, 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, a samo 30 posto slučajeva pred sudovima se završe u korist novinara u BiH.

Istraživačica Hrvatskog novinarskog društva Monika Kutri rekla je da je prošle godine bilo 12 napada na novinare, a ono što je posebno zabrinjavajuće je da ima jako puno tužbi protiv novinara i medija. Zabilježene su najmanje 924 tužbe protiv novinara i medija čije potražnje iznose oko 10,5 miliona eura.

Programski direktor NVO Građanska alijansa Milan Radović smatra da se izvodi zaključak da pravosudne institucije ohrabruju napade i prijetnje na novinare i da je pravi trenutak kojim će se mjeriti napredak da se prijave na drugačiji način procesuiraju.

Izvor: Udruženje BH novinari

About The Author