Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava upozorilo je na “neviđenu eskalaciju” kršenja prava u Bjelorusiji. Mandat specijalne izvjestiteljice UN-a Anais Marin, zadužene za praćenje stanja ljudskih prava u Bjelorusiji, produžen je na još godinu dana.

U rezoluciji UN-a, za koju je glasao 21 član vijeća od ukupno 47 članova, Bjelorusija se poziva da sarađuje sa specijalnom izvestiteljicom Marin. Bjelorusija je do sada zabranjivala da Marin uđe u zemlju.

U rezoluciji se naglašava potreba da se pažljivo prati situacija u Bjelorusiji i izražava se duboka zabrinutost zbog nezapamćene eskalacije kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u zemlji. Protiv rezolucije je glasalo sedam članova veća UN-a, a 19 je bilo uzdržano.

Masovni višemjesečni protesti u Bjelorusiji izbili su nakon što je Lukašenko 9. augusta proglasio pobjedu na izborima, za koje se smatra da su bili namješteni. Građani su na ulicama tražili njegovu ostavku, a sigurnosne snage pod kontrolom Lukašenkovog režima pokušavale su da uguše demonstracije.

Zbog učešća na demonstracijama uhapšeno je više od 34.000 ljudi, od kojih je policija hiljade brutalno pretukla. Na meti vlasti našli su i nezavisni mediji, a hapšeni su i novinari koji su izvještavali s protesta. Opozicija u Bjelorusiji, kao i zapadne države, ne priznaju rezultate tih izbora.

Dok su demonstracije jenjavale, Lukašenkov režim je nastavio da zatvara nezavisne novinare i aktiviste.

Rezolucija UN-a, izglasana u utorak, 13. jula, ukazala je na “sve veća nesrazmjerna i diskriminatorna ograničenja sloboda izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja, što je rezultiralo sistematskim uznemiravanjem, zastrašivanjem i represijom nad civilnim društvom i nezavisnim medijima”.

Također se osuđuje masovno zadržavanje i hapšenje novinara i drugih medijskih radnika, branitelja ljudskih prava i drugih građana.

U rezoluciji se izražava i ozbiljna zabrinutost zbog navoda o sistematskom i široko rasprostranjenom mučenju i seksualnom nasilju nad ljudima u pritvoru.

Uoči glasanja, bjeloruski ambasador Jurij Ambraževič osudio je tekst zbog “miješanja” u unutrašnja pitanja Bjelorusije.

– Želio bih da se obratim svojim zapadnim kolegama i podstaknem vas da se brinete o svom poslu”, rekao je Vijeću.

Nekoliko zemalja je stalo je u odbranu Bjelorusije, pri čemu je predstavnik glavnog bjeloruskog saveznika Rusije negodovao zbog “neujednačene, neuravnotežene i pristrane inicijative”.

Rezolucija UN-a se posebno osvrnula na prinudno slijetanje putničkog aviona kompanije Ryanair u Minsk. Let na relaciji Grčka-Litvanija preusmjeren je u Minsk, što je bjeloruskim vlastima omogućilo da uhapse kritičara vlasti Romana Protaševiča i njegovu djevojku Sofiju Sapegu koji su bili putnici na tom letu.

Kritizira se “iznuđivanje priznanja” Romana Protaševiča od strane bjeloruskih vlasti i zahtijeva hitno i bezuvjetno puštanje para koji se trenutno nalazi u kućnom pritvoru.

U obraćanju pred Vijećem UN-a prošle sedmice, izvjestiteljica Marin je upozorila da je slučaj Protaseviča pokazao da se Bjelorusija suočava sa “oblicima čišćenja koja podsećaju na prakse totalitarnih režima”.

– Ovaj incident … ilustrira spremnost vlasti da okončaju sve oblike neslaganja, čišćenjem društva od elemenata koje smatraju nepoželjnim – kazala je, dodajući da Bjelorusi koji ne dijele režimske stavove trenutno moraju da biraju između autocenzure, otpora koji će ih izlagati hapšenju ili bjekstva.

Roman Protaševič i njegova djevojka Sofija Sapega uhapšeni su 23. maja, nakon što su bjeloruske vlasti prinudno spustile u Minsk putnički avion kompanije Ryanair u kojem su se njih dvoje nalazili.

Evropska unija (EU), Sjedinjene Države, Kanada i Velika Britanija najavile su 21. juna novu rundu sankcija Bjelorusiji, s cijem da obuzdaju Lukašenka.

– Ujedinjeni smo u dubokoj zabrinutosti u pogledu kontinuiranih napada režima [Lukašenka] na ljudska prava, slobode i međunarodno pravo – navodi se u zajedničkoj izjavi.

Kao odgovor na preusmjeravanje leta Ryanaira i prisilno slijetanje u Minsk koje se dogodilo na ruti između dvije evropske prijestolnice, EU je već ranije reagirala – blokadom evropskog zračnog prostora i aerodroma za letove bjeloruskog avioprijevoznika.

Evropski avio regulator također je pozvao i druge kompanije da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor.

Izvor: Radio Slobodna Evropa