U Banjoj Luci protest zbog zakona o ‘stranim agentima’

Predložena rješenja u zakonu imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru

U Banjoj Luci protest zbog zakona o ‘stranim agentima’
Foto: narodnaskupstinars.net

Predstavnici nevladinog sektora i građani organizirali su okupljanje na Trgu Krajine, u centru Banje Luke kako bi izrazili nezadovoljstvo usvajanjem Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”, kojeg je Skupština Republike Srpske usvojila 28. septembra.

U Skupštini RS-a organizirana je za to vrijeme javna rasprava o Nacrtu zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja. Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Nacrt zakona je još prošle godine najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, tvrdeći da će biti baziran na američkim zakonskim rješenjima. Ipak, prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), Nacrt je mnogo sličniji zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine.

Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS.

Ističu da predložena “rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija”.

Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, nakon čega, ako ovo zakonodavno tijelo tako odluči, kreće javna rasprava. Sljedeći korak je usvajanje zakona u formi prijedloga, također u parlamentu.

Pretposljednji korak je potpis entitetskog predsjednika, nakon čega slijedi objavljivanje u Službenom glasniku RS, čime bi zakon stupio na snagu.

Ruski zakon, između ostalog, definira neprofitne organizacije kao agente stranog uticaja, uvodi obavezu podnošenja finansijskih izvještaja, traži da materijali koje organizacije plasiraju u javnost budu označeni, te regulira mogućnost njihovog gašenja ukoliko rade u suprotnosti sa zakonom.

Ruski servis RSE je 2017. godine završio na listi “stranih agenata” tamošnjih vlasti, a ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i EU i SAD, optužile su rusku vladu da zakon koristi za suzbijanje drugačijih mišljenja.

Zakon je 2022. godine izmijenjen, te po ocjenama Human Rights Watch-a predstavlja novi napad na slobodno izražavanje i građanski aktivizam u toj zemlji.

Zakonski Nacrt se našao na udaru kritika Delegacije Evropske unije u BiH, Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini, dok su Venecijanska komisija Vijeća Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (ODIHR) objavile zajedničko saopćenje.

U saopćenju objavljenom na platformi X, iz Ambasade SAD-a su naveli da zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade uime stranog upravitelja kako bi uticale na donošenje odluka vlade.

– FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registriraju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informirana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama – istakli su iz Ambasade.

Napominju da FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na većinu organizacija civilnog društva. To nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.

“Nasuprot tome, ‘Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija’ koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija”, upozorili su iz Ambasade SAD-a.

Formulacije i definicije iz zakona nazvali su “nejasnima i dvosmislenim”, što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao “strane agente” i zabrane im određene aktivnosti.

– Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu – dodaje se u saopćenju.

Izvor: RSE

About The Author