BALKAN NAJOSJETLJIVIJI NA “LAŽNE VIJESTI”

Balkanske zemlje najpodložnije su „lažnim vijestima“ zbog kontrole nad medijima, niskog stepena obrazovanja i povjerenja u društvu. Indeks medijske pismenosti za 2018. godinu pokazao je kako su zemlje Balkana najranjivije u Evropi kada se radi o „lažnim vijestima“ i fenomenu post-istine, i to zbog snažne političko-ekonomske kontrole koja postoji nad medijima, nedovoljnog obrazovanja i niskog […]

BALKAN NAJOSJETLJIVIJI NA “LAŽNE VIJESTI”

Balkanske zemlje najpodložnije su „lažnim vijestima“ zbog kontrole nad medijima, niskog stepena obrazovanja i povjerenja u društvu.

Indeks medijske pismenosti za 2018. godinu pokazao je kako su zemlje Balkana najranjivije u Evropi kada se radi o „lažnim vijestima“ i fenomenu post-istine, i to zbog snažne političko-ekonomske kontrole koja postoji nad medijima, nedovoljnog obrazovanja i niskog nivoa povjerenja u društvu.

Izvještaj je izdao Institut Otvoreno društvo u Sofiji, a obuhvatio je 35 država Evrope. Najviši stepen medijske pismenosti je u Finskoj, a najniži u Makedoniji. Bosna i Hercegovina nalazi se na 32. mjestu.

“Različiti pristupi gradnji otpornosti fenomenu post-istine su vezani za to kako premostiti fragmentirane istine, smanjiti polarizaciju – i jednostavno vratiti se zdravom razumu. Još nešto što ne bi trebalo zaboraviti kada se posmatraju ovi, većinom “online problemi“ (što uključuje i TV i print), je da oni izazivaju “offline” reakcije. Rješenje: najbolje se ne odricati lične odgovornosti i educirati se o “vrijednostima uljudnosti” i opšte pristojnosti“, zaključuje izvještaj.

Cjelokupan dokument dostupan je na engleskom jeziku ovdje.

media.ba

About The Author