Prvog dana predsjednika Donalda Trumpa na dužnosti, on je potpisao izvršnu uredbu koja je u biti ponovno potvrdila slobodu govora, koja je već ugrađena u Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država.

U nalogu se navodi da je prethodna administracija predsjednika Joea Bidena “gazila slobodu govora” cenzuriranjem “govora Amerikanaca na internetskim platformama” i prisilila društvene mreže da se toga pridržavaju pod krinkom borbe protiv “dezinformacija” i “malinformacija”.

Ono što je nalog previdio je da su članovi obiju stranaka rutinski tražili od društvenih medija – uključujući X (bivši Twitter), sada u vlasništvu Trumpovog saveznika Elona Muska – da uklone nepovoljan sadržaj.

U isto vrijeme, Trump redovno cilja na platforme i ljude koji kritiziraju njega, njegove saveznike i njegovu agendu. Njegovi napadi na tradicionalnije institucije medija – poput TV/radio informativnih mreža i novina – eskalirali su nakon pobjede na izborima.

– Vidimo višestruki napad na slobodu govora, ali ne bilo koju slobodu govora. Konkretno, mislim da vidimo višestruki napad na sposobnost novinara, kao i pojedinaca, da dovedu u pitanje sve što Donald Trump ili Trumpova administracija učini – rekla je za Al Jazeeru Heidi Kitrosser, profesorica ustavnog prava koja se fokusira na pitanja slobode govora na Univerzitetu Northwestern.

– Vidimo pokušaje da se novinari pokore, ne samo kako bi izbjegli kritiku Donalda Trumpa i ljudi koji rade pod njim, već kako bi izbjegli izvještavanje o vijestima na bilo koji način koji se njemu ne sviđa – dodala je.

Nakon što je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima, bacio se na nekoliko medijskih kuća. Podnio je dvije tužbe protiv The Des Moines Registera i njegove novinarke, J Ann Selzer, nakon što je provela anketu koja je pokazala da Trump zaostaje za potpredsjednikom Harrisom.

Ankete su od samog početka predviđali tijesnu utrku, a novine nisu bile iznimka. Imali su pravo. Trump je pobijedio, ali ne s velikom ubjedljivom pobjedom koju su on i njegovi saveznici tvrdili. Utrka je zapravo bila jedna od najtješnijih u američkoj izbornoj historiji i najmanja od 1968. godine. Trump je na kraju završio s manje od polovine glasova.

Trump je tužio ABC News 2024. godine nakon što je njihov dugogodišnji voditelj George Stephanopoulos u eteru komentirao da je Trump “proglašen odgovornim za silovanje” spisateljice E Jean Carroll. Godine 2023. sud je utvrdio da je Trump seksualno zlostavljao Carroll, ali to je drugačiji prijestup od silovanja prema zakonu New Yorka. ABC je pristao platiti 15 miliona dolara Trumpovoj predsjedničkoj fondaciji za namirenje tužbe.

Trump također napada CBS-ov program informativnog magazina 60 Minuta. Predsjednik je sugerirao da je program lažno uredio intervju s tadašnjom demokratskom predsjedničkom kandidatkinjom Kamalom Harris kako bi bivša potpredsjednica izgledala dobro te da je izrezao dijelove koji nisu u pokušaju da pokolebaju volju birača u njezinu korist. CBS je odbacio optužbe.

Trump je također zatražio da emiter izgubi svoju licencu. Federalna komisija za komunikacije (FCC) lokalnim televizijskim i radijskim stanicama daje osmogodišnje dozvole za korištenje javnih signala. Postoje ograničena vremena kada FCC može opozvati licence, na primjer ako stanica potpuno prestane emitirati. Sljedeći skup obnavljanje licence je tek u jesen 2028. godine.

Uoči izbora, Trump je također zaprijetio da će istražiti MSNBC i NBC zbog izvještavanja o njemu. Trumpovi saveznici tvrdili su da su NBC i Comcast počinili uplitanje u izbore dopustivši Harrisu da se pojavi u Saturday Night Liveu 90 sekundi, iako je Trump dobio istu količinu vremena na istoj mreži manje od 24 sata kasnije tokom NASCAR utrke.

Trump je dugo prijetio da će promijeniti zakone o kleveti kako bi se lakše tužilo protiv medijskih organizacija, ali budući da su zakoni o kleveti u nadležnosti država i nisu federalni, on ih zapravo ne može promijeniti.

FCC je od tada otvorio istrage protiv javnih emitera NPR i PBS zbog optužbi da su javni emiteri prikazivali reklame, što su obje opovrgle.

Na primjer, u septembru je Trump pozvao FCC da otkaže licence za ABC nakon što je mreža moderirala predsjedničku debatu. Agencija je nedavno vratila tu žalbu, iako nema ovlasti opozvati nijednu od tih dozvola.

Zatim je, u zavjereničkom govoru na Truth Socialu, Trump sugerirao da je američka vlada nezakonito plaćala novinskim kućama, uključujući Politico, za izvještavanje. U stvarnosti je, međutim, savezna vlada plaćala pretplatu na novinske publikacije, što nije neobično.

FCC je tražio od CBS-a da preda transkripte i neobrađeni video intervjua s Harris za koji je Trumpova kampanja navodno lažirana. CBS je udovoljio zahtjevu agencije. FCC je objavio transkript i cijeli video intervjua, što je CBS također učinio na svojoj web stranici.

– Ovo me smeta kada CBS tvrdi da je zakonski prisiljen predati te dokumente kao da nema izbora. Naravno, ima izbora. Postoji pravni sistem u kojem se možete oduprijeti neustavnim zahtjevima vlade, a oni mogu slobodno tražiti svoja prava kao što to čine mnoge novinske kuće – rekao je za Al Jazeeru Seth Stern, direktor zagovaranja u Freedom of the Press Foundation.

Matična kompanija CBS Newsa, Paramount, navodno se priprema nagoditi tužbu zbog intervjua, što je izazvalo internu reakciju, prema biltenu Puck, uključujući i neke od najviših dopisnika CBS-a.

Novinari mreže zaprijetili su ostavkom ili javno progovorili. Anderson Cooper, koji je, uz svoju ulogu voditelja na CNN-u, dopisnik za 60 Minuta, navodno je pozvao osoblje da ne daju otkaz u znak protesta.

– Kad imate ovakav politički trik za intervju koji je samo montiran radi dužine, bilo bi tako lako cijelu stvar učiniti javnom i raspravljati o problemu. Razlog zašto 60 Minuta ne emitira intervjue u cijelosti je taj što emisija traje 60 minuta. Internet sada postoji. Postoji beskonačan prostor za objavljivanje intervjua u cijelosti. Zašto uopće čekati pravni spor – dodao je Stern.

Jedna od pet povjerenica FCC-a, Anna Gomez, koju je imenovao predsjednik Biden, oštro je osudila ovaj potez, rekavši da je potez da se napadne CBS pokušaj zastrašivanja medija.

– Osmišljen je kako bi utjerao strah u televizijske stanice i utjecao na uredničke odluke mreže. Zakon o komunikacijama jasno zabranjuje Komisiji da cenzurira televizijske kuće, a Prvi amandman štiti novinarske odluke od zastrašivanja vlade – kazala je Gomez u izjavi za javnost.

Stern vjeruje da je potez ABC-jeve matične kompanije Disney i Paramount do nagodbe rezultat poslovnih interesa izvan njihovih novinskih operacija. Na primjer, spajanje između Paramounta i Skydancea je trenutno na čekanju.

– Mislim da to govori o široj klimi straha i govori o tome što bi budućnost mogla nositi, je li bolje nagoditi se ili ne, znate, pustiti da se stvari odvijaju na sudu – rekla je za Al Jazeeru Katherine Jacobsen, programska koordinatorica za Kanadu, SAD i Karibe pri Odboru za zaštitu novinara.

U međuvremenu, Ministarstvo odbrane također je preuredilo radni prostor za novinare u Pentagonu. Agencija, koju sada vodi bivši voditelj Fox Newsa, zamijenila je svoja prethodna mjesta za mainstream medije i zamijenila ih izdavačima krajnje desnice, s izuzetkom HuffPost-a.

Umjesto NBC Newsa, doveo je One America News Network – ekstremno desničarsku mrežu koja sada ima emisiju koju vodi Matt Gaetz, bivši kongresmen s Floride koji je, prema istrazi Etičkog odbora Predstavničkog doma, plaćao ženama za seks, uključujući maloljetnicu, i nakratko je bio Trumpov kandidat za glavnog državnog tužioca.

Poznata novinarka Katie Couric napisala je na X-u da bi ovaj potez spriječio novinare koji prate Pentagon da rade svoj posao.

Povrh svega, Trumpov kandidat za ravnatelja FBI-a Kash Patel prijetio je u podcastima krajnje desnice da će krenuti na novinare.

U sobi za brifing u Bijeloj kući, tajnica za tisak Karoline Leavitt najavila je novu medijsku stolicu za podcastere i kreatore sadržaja. Bijela kuća je saopćila da se prijavilo više od 7.000, ali nije rekla na temelju kojih će kriterija administracija izabrati kome će pripasti stolica.

Uz napade na slobodu medija, Trumpov tim i njegovi saveznici na federalnoj, državnoj i lokalnoj razini u proteklih su nekoliko godina progurali niz mjera koje ometaju slobodu izražavanja.

Ove mjere uključuju zabrane poučavanja knjiga o određenim temama kao što je kritička rasna teorija, ograničavanje pristupa istraživačkim resursima, prijetnje deportacijom učesnika protesta koji nisu državljani, nametanje određenih vjerskih sistema vjerovanja u vladinim postavkama nad ostalima i potiskivanje zabrane pristupa seksualnom materijalu.

Trumpova administracija nije prva koja ima neprijateljski odnos s medijima. Postojale su ozbiljne zabrinutosti na tom planu čak i tokom administracije predsjednika Baracka Obame.

Trump je eskalirao neprijateljstvo prema medijima i novinare nazvao “neprijateljima naroda”. Redovno prijeti medijskim kućama i agresivno je napadao zviždače.

Prva Trumpova administracija natjerala je Ministarstvo pravosuđa da istraži osam novinara u okviru istrage o 334 curenja informacija tokom njegova mandata. Ministarstvo pravosuđa također je zaplijenilo telefonske zapise novinara The Washington Posta, The New York Timesa i CNN-a.

– Obamina administracija je na neki način stvorila ovo vrlo problematično oružje i upotrijebila ga na neke problematične načine. Ali u Trumpovoj administraciji, to je sada u rukama vrlo osvetoljubivog predsjednika bez zakona koji je jasno dao do znanja svoju želju da napada svakoga koga doživljava kao ličnog neprijatelja – dodala je Kitrosser.

Izvor: Al Jazeera