Namjera Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine da novim izmjenama Krivičnog zakona sankcionira novčanom i zatvorskom kaznom objavljivanje ličnih fotografija, snimaka i drugih sadržaja bez pristanka, otvara prostor za zloupotrebe i nametanje cenzure u javnom prostoru, upozorava Transparency International u BiH.
Predloženi član 193.a Zakona je represivniji čak i od odredbe koja se nalazi u kontroverznim izmjenama Krivičnog zakonika u Republici Srpskoj, kojima je 2023. godine kriminalizirala kleveta i stvoren osnov za suzbijanje javne kritike.
Dok je u RS neovlašteno objavljivanje tuđeg snimka kažnjivo samo ako je izazvalo štetne posljedice prema prikazanoj osobi ili članovima njegove porodice, u FBiH se predlaže da svako objavljivanje tuđeg snimka bez pristanka bude krivično djelo, što otvara veći prostor za zloupotrebe.
Dodatno, nisu jasno predviđeni ni izuzeci kada se radi o javnom interesu, odnosno objavljivanju sadržaja kojima se dokumentira na primjer, kršenje zakona, nanošenje štete drugim licima i sl.
Sporno je i što je ovo krivično djelo koncipirano da praktično može biti kažnjivo objavljivanje bilo kakvog sadržaja “ličnog karaktera” bez pristanka treće osobe, a nije definirano šta se tačno podrazumijeva pod sadržajem ličnog karaktera, što ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim tim i kažnjavanje.
U obrazloženju Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH navodi se da je ovo krivično djelo novina u odnosu na Nacrt, i da je uvedeno na zahtjev “društvene zajednice” kako bi se zaštitila privatnost sadržaja ličnog karaktera.
– Indikativno je da je novo krivično djelo izostavljeno iz Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu i gdje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge na sadržaj koji je tada bio dostupan. Naknadnim predlaganjem novog krivičnog djela javnosti je uskraćena mogućnost da ukaže na štetnost ovakve odredbe – navodi TI u saopćenju.
Podsjećamo da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još 2022. godine prihvatio Nacrt ovog zakona, te zadužio predlagača da obavi javnu raspravu i uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije.
Međutim, kako se krivično djelo Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka nije nalazilo u Nacrtu zakona, to je zainteresirana javnost ostala uskraćena za mogućnost ostavljanja komentara, prijedloga i sugestija.
Transparency International u BiH se stoga obratio Federalnom ministarstvu pravde i tražio informacije kada je konkretno krivično djelo uneseno u Prijedlog zakona i na čiju inicijativu.
TI BiH podsjeća da je uključivanje javnosti u donošenje propisa ključno da bi se osigurala identifikacija potencijalnih problema, nejasnoća u propisima i opasnosti od zloupotrebe, te da iako je nesporna potreba zaštite privatnosti, izmjene Zakona koje su trebale zaštititi ranjive kategorije i jasnije definirati pojedine oblike nasilja, ne smiju se koristiti za uspostavljanje cenzure i ograničavanje slobode medija.
Izvor: TIBiH
