MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

IZ PRAVNOG UGLA: Ratni zločini u raljama nacionalističke politike

Istražitelji i tužioci u Srbiji i u RS-u se uglavnom bave politikom, dok se političari bave kriminalističkim istragama i presuđuju i prije suda

INTERVJU ANE BRNABIĆ: Ako dovoljno čvrsto zatvorimo oči, svijet možda i nestane

IZDVAJAMO Jer nije bilo pitanja i teme na kojima Tim Sebastian nije zakopao premijerku, suočavajući je prosto s običnim faktima. Zato se u ovom intervjuu kao na dlanu video smisao čitavog nacionalističkog projekta, izolacije od sveta, zatvaranja u sopstveni brlog, gde važe neka druga pravila u odnosu na ostatak sveta. Premijerkin intervju može da se uporedi samo sa intervjuom koji je u vreme agresije na BiH Peter Maass radio sa Miloševićem. U pitanju je ista vrsta poricanja realnosti, neprobojnosti za stvarnost, potpuno ignorisanje postojanja sveta. Brnabić se pokazala kao dobra učenica svetonazora koji je inaugurisao Milošević, uz malu pomoć svojih mnogobrojnih prijatelja iz SANU, crkve, Udruženja književnika Srbije i sličnih institucija.  

PRAVDA JE SPORA, ALI NEDOSTIŽNA

IZDVAJAMO Srpski sudovi nerado sude za ratne zločine koje su počinili Srbi, uglavnom pod pritiskom spolja, pa su otezanje procesa i raznovrsne opstrukcije redovna pojava. Tome u prilog govori i činjenica da godinu i po dana niko nije bio imenovan na funkciju tužioca za ratne zločine, što je usporilo i suđenje Maksimoviću.

NEMA ŠUTNJE O ZLOČINIMA U KONJICU

IZDVAJAMO Nakon svega rečenog, stiče se dojam kako guranja pod tepih priče o zločinima u Konjicu – nema. Mediji su, uglavnom, profesionalno i transparentno prenosili informacije do kojih su došli, proširujući ih onako kako su smatrali da treba.

RTRS I BNTV: Obračun u Narodnoj skupštini

Plus nedjelje RTRS Izdvajamo izvještaj novinara Bojana Čvore o štrajku radnika Doma zdravlja u Vlasenici. I to samo zato što se u nizu jednostranih i pristrasnih priloga kojima obiluju dnevnici RTRS-a razlikuje po profesionalno prenesenim stavovima štrajkača, sindikata i lokalne vlasti. BNTV Način na koji su gledaoci informisani o dešavanjima u Narodnoj skupštini RS šestog novembra, na kojoj je donesena odluka o povlačenju odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH. I reporter iz entitetskog  parlamenta Milan Kovač i novinarka Danina Milaković dali su izbalansiran presjek maratonske rasprave koju je predsjednik RS-a vodio s opozicionim poslanicima. U kojoj se govorilo o svemu samo ne o razlozima zbog kojih je vlast odlučila odustati od referenduma. Minus nedjelje RTRS Cijeli Dnevnik 2 emitovan sedmog novembra. Još jedna potvrda potpune stranputice kojoj RTRS ide kada je u pitanju izvještavanje o bitnim političkim temama i u kojem je ponovo potvrđeno da bez ikakvog prava nosi naziv javnog RTV servisa. Od 14 minuta posvećenih reakcijama na sjednicu Narodne skupštine RS, na kojoj je donesena odluka o odustajanju od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, opoziciji je ustupljeno sramotnih 50 sekundi. BNTV Već smo u više navrata ukazivali da uredništvo Dnevnika BNTV-a bježi od suočavanja s ratnom prošlošću. Bez ikakvog kritičkog stava se odnose  prema ratnim zločinima koje su pripadnici srpskog naroda počinili nad Bošnjacima i Hrvatima. Izdvajamo iz ove nedjelje izvještaj Slađane Jašarević, emitovan u Dnevniku 11. novembra. Novinarka krajnje tendenciozno izvještava o pokušaju pripadnika Boračke organizacije Foča da privole većinu u lokalnom parlamentu da smijene predsjednika skupštine opštine Izeta Spahića. Jer je, kaže Jašarević, “uvrijedio borce izjavom da je Radovan Karadžić najveći zločinac”. Novinarka ne navodi da je i za koje sve ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Karadžić nepravomoćno osuđen pred Haškim tribunalom, ali zato izvještaj zaključuje pitanjem: “Ko od boraca ima više prava da kreira politički život u Foči?”

BNTV I RTRS: GDJE JE NESTAO BEOGRAD?

Plus nedjelje BNTV Sastanak predsjednika RS-a Milorada Dodika s drvoprerađivačima, koji su zbog neravnopravnog tretmana na tržištu zaprijetili protestima, bio je povod za analizu koja postavlja pitanje da li se u RS-u sistemski derogiraju institucije odlučivanja. Novinarka Danina Milaković podsjetila je na sve slučajeve u kojima je Dodik “rješavao” probleme i donosio odluke umjesto izvršne ili zakonodavne vlasti. Pohvaljujemo dobar izbor sugovornika van političkih struktura. RTRS Izvještaj novinara Miše Radakovića o sve većem broju građana BiH koji nastoje dobiti posao u Njemačkoj. Novinar je na to ukazao kroz dugotrajna čekanja na zakazivanje termina za predaju zahtjeva za radnu vizu. I našu “dovitljivost”, na osnovu koje se i termin, i to putem oglasa, može kupiti od “poduzetnika”. Minus nedjelje BNTV Nekritičnom odnosu prema “liku i djelu” Radovana Karadžića, koga je za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Haški tribunal nepravosnažno osudio na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, na BNTV-u nema kraja. U ovoj nedjelji tome smo svjedočili u Dnevniku 12. aprila. Riječ je o izvještaju Slaviše Vasiljevića s beogradske promocije filma Povik iza zidova tamnice. Novinar pomno prepričava sadržaj filma, a sugovornik mu je i njegov redatelj Dragan Elčić. Ključna je poruka da je scenarij pisao sâm Karadžić “kako bi se sačuvala prava istina o ratu u BiH”. Negdje u samom izvještaju, Vasiljević je usput napomenuo da je Karadžić haški optuženik. I tačka. RTRS Nastavku targetiranja gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića svjedočili smo i u nedjelji iza nas. Podsjećamo, Petrović je svjedok tužilaštva u predmetu “Milan Ninković i drugi”, koji civilni vrh Doboja tereti za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom u tom gradu. U najavi izvještaja ističe se da je “Petrović ponovo svjedočio protiv Srba”.

KO JE RATKO MLADIĆ?

IZDVAJAMO Tako se nastavlja već ustaljena praksa i RTRS-a i BNTV-a. Jer, uz sve razlike njihovih uređivačkih politika, u izvještavanju o minulom ratu razlika nema. I dalje postoje samo naše žrtve i njihovi zločinci. Jer “naši” su se uvijek i samo branili i “naše” uvijek nepravedno optužuju. Majke, supruge, kćeri srebreničkih žrtava niko nije pitao kako im je. Niko nije pitao ni rodbinu ubijenih prijedorskih Bošnjaka. Onih čija su tijela dvije decenije skrivana pod tonama ilovače u Tomašici. Biće da ni za RTRS ni za BNTV oni i njihovi osjećaji nisu važni.

RTRS I BNTV: KAD SE DVIJE REDAKCIJE SLOŽE

Plus nedjelje RTRS Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku. BNTV Analiza novinarke Tijane Simović posvećena politici Vlade RS u podsticajima za zapošljavanje. Gledaocima je predočena sveobuhvatna slika nerealnih planova, disbalansa između strategija koje se pišu i njihove realizacije kroz mišljenja predstavnika realnog sektora, ekonomista i opozicije. Minus nedjelje RTRS RTRS je vjerovatno jedini javni emiter koji je bez trunke zazora u stanju stati iza paušalnih i neutemeljenih izjava i optužbi izrečenih iz susjedne na račun vlastite države. A upravo tome smo svjedočili u dnevnicima kroz kontekst izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o hiljadama mudžahedina koji se u BiH vraćaju sa stranih ratišta. Uzalud su bile sve izjave ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, koji je te navode negirao. Uzalud je bio i demanti čelnog čovjeka SIPA-e da ne postoji dokument o inim islamistima koji su u BiH i predstavljaju prijetnju po region. RTRS i njegovi “podobni i sveznajući analitičari” znaju da hrvatska predsjednica zna. I da je u pravu. BNTV Vijest o hapšenju osmorice Srba s područja Prijedora optuženih za ratne zločine pročitao je prezenter. Umjesto izjava predstavnika porodica žrtava ili preživjelih o ovom događaju, u Dnevniku je emitovan komentar predsjednika SDS-a Vukote Govedarice. U već viđenom maniru traženja ravnoteže u nacionalnoj strukturi počinilaca. I potom komentar da “pravosuđem BiH upravlja mafija koja je pod kontrolom krupnog kapitala”. U kojoj je vezi jedno s drugim, teško je razumjeti. Svima osim urednici Dnevnika Suzani Rađen-Todorić.

POSTOJE LI ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI U PROGRAMU JAVNIH TELEVIZIJA?

IZDVAJAMO Javni RTV servisi trebali bi valjda baštiniti određene zajedničke vrijednosti oko kojih nema sporenja. Vrijednosti patriotizma i brige za državu lako je vježbati na vlažnim sutorinskim snovima u čije ostvarenje niko ne vjeruje, ali čim se odmaknemo od hrvatske, srpske ili bošnjačke stvari, shvatamo da postoje samo krhotine zajedničkih vrijednosti. Jasno je da javni medij oslikava društvo kojem pripada, društvo o kojem većina nema iluzije, ali možemo li računati na profesionalnost, i još bitnije, ljudskost naših TV djelatnika? Oko ratnih zločina nema kompromisa. Tačka. Ne postoji politička ili ideološka akrobacija koja ga može opravdati ili koja zaslužuje poseban tretman, bila ona iz Zagreba, Beograda ili Sarajeva.

“SLUČAJ ORAŠJE”: KAKO SU HRVATSKI MEDIJI BLAGOSLOVILI ZLOČIN

IZDVAJAMO Postavlja se pitanje zašto hrvatski nacionalisti i hrvatski liberali pričaju jednim tonom o pozadini optužnice protiv časnika HVO-a? Zašto pozadinu HRT-ovog Dnevnika krasi crtež hrvatskog vojnika s krunicom oko vrata, vraćajući nas tako u ratna vremena? Zašto se u HRT-ovim dijaloškim emisijama na ovu temu političari iz redova vlasti i opozicije ne konfrontiraju kao obično? I zašto se u medijima stvara atmosfera napada na Hrvatsku i Hrvate u BiH, atmosfera nacionalne krize i atmosfera potrebe za nacionalnim zajedništvom?