Više od 67 posto medijskih radnika u Bosni i Hercegovini ocjenjuje kako je novinarstvo stresniji posao od drugih. Istovremeno, 40,5 posto medijskih radnika je doživjelo mobing na radnom mjestu, a žrtve su češće žene nego muškarci.
Sve ovo, ali i prijetnje, pritisci, male plaće i neizvjesna budućnost doveli su do toga da je svakom desetom novinaru dijagnosticiran neki od oblika mentalnog poremećaja, a najčešće su to anksioznost, depresija i panični napadi.
Pokazali su to rezultati istraživanja koje je provelo Udruženje Građana Pro Educa na uzorku od 316 ispitanika i putem online ankete, a koji su predstavljeni u organizaciji BH Novinara i sudjelovanje doktora psihologije Srđana Puhala.
Uz to što dvije trećine novinara smatra da je novinarstvo izuzetno stresna profesija, istraživanje je pokazalo kako 40,5 posto anketiranih osjeća stres često, a 14,9 posto svakodnevno. Glavni izvori stresa su kratki rokovi, potplaćenost i politički/vanjski pritisci. Više od polovine (57,9 posto) više puta je doživjelo sindrom sagorijevanja na radnom mjestu.
– Problemi s kojima se novinari u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa su: finansijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću – kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari.
Napomenula je da se sve više medija zatvara, skoro preko noći, bez ikakvog obrazloženja te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više nego ikada prije.
Izloženost traumatičnim temama i izvještavanje o njima također su izazivači svakodnevnog stresa kod medijskih radnika, ali i interno nasilje i mobing prema novinarima u redakcijama. Mobingu na radnom mjestu su više izložene novinarke nego novinari, a najčešći počinitelji mobinga su urednici i direktori, menadžment te kolege novinari.
– Načini nošenja sa stresom su različiti, a one koje su naveli novinari su prilično konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor – kazao je psiholog, Srđan Puhalo.
Stres kod novinara izaziva i izloženost traumatičnim temama, odnosno izvještavanje o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju. Ovo su teme o kojima novinari razmišljaju i izvan radnog vremena, te ne mogu posao “staviti u ladicu” i kući otići bez razmišljanja o onome što rade.
Puhalo je također upozorio da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama te vrijeđanju putem telefona, zatim praćenju i progonu. Muškarci više nego žene u medijima su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama.
– Kod više od jedne trećine (36,6 posto) medijskih radnika zabilježena je velika prisutnost iscrpljenosti – rekao je Puhalo, te dodao kako je zadovoljstvo životom kod ispitanika iznad prosjeka, ali ga značajno umanjuju osjećaj materijalne nesigurnosti, neizvjesne budućnosti, sagorijevanje i mobing.
Istraživanje je urađeno uz finansijsku podršku Evropske unije, a za sadržaj je isključivo odgovorna organizacija Pro Educa. Projekt “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH“ podržan je u okviru programa podrške Safejournalists.net.
Izvor: BH novinari
