Sloboda medija u Evropi: Zabrinjavajući signal za uzbunu

Komisija EU namjerava da stvori efikasne mjere zaštite kako bi spriječila da takvo uznemiravanje i pokušaje ušutkivanja novinara

Sloboda medija u Evropi: Zabrinjavajući signal za uzbunu

U trenutku kada Evropska komisija treba predstaviti prijedlog Zakona o slobodi medija, što je na dnevnom redu 13. septembra, sloboda medija ostaje pod pritiskom širom Evrope, navodi se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, FENA, HINA, MIA i STA u okviru Evropskog Newsrooma (ENR).

Po prvi put mehanizam monitoringa pluralizma u medijima (Media Pluralism Monitor,) koji procjenjuje rizike za slobodu i pluralizam medija u EU i dio je godišnjeg izvještaja Evropske komisije o vladavini prava, uveo je ukupnu rang listu država članica.

Ovo je grupirano u pet nivoa rizika, dok su Bugarska, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija i Slovenija identificirane kao zemlje „visokog rizika“. U javnim servisima u tim zemljama potrebno je ojačati uređivačku i upravljačku nezavisnost.

Predstavljajući izvještaj Evropske komisije o vladavini prava u julu ove godine, Vera Jourova, potpredsjednica Evropske komisije zadužena za vrijednosti i transparentnost, rekla je da je razvoj događaja u Sloveniji potaknuo Komisiju da razmotri Zakon o slobodi medija koji bi se primjenjivao na sve zemlje članice EU.

– Izvještaj pokazuje da postoje nedostaci u pogledu zaštite novinara, nezavisnosti javnih medija i regulatora, kao i medijskog pluralizma. Ovo je zabrinjavajući signal za uzbunu – rekla je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ).

Nadalje, pozvala je Komisiju EU „da usvoji snažan Zakon o slobodi medija, koji bi konkretno ojačao zaštitu novinara i nezavisnost medija. Također bi trebalo nametnuti više transparentnosti i puno poštovanje uređivačke autonomije unutar medijske industrije.”

Očekuje se da će Komisija predstaviti Evropski zakon o slobodi medija (EMFA) sredinom septembra, dok je u aprilu predložena anti-SLAPP direktiva. Strateške tužbe protiv učešća javnosti – opće poznate kao „SLAPP“ – su tužbe protiv novinara, medijskih kuća i aktivista.

Oni se smatraju posebnim oblikom uznemiravanja novinara, jer se tužbe obično odugovlače godinama i zbog toga zahtijevaju ogromne količine novca i vremena od optuženog. Ovaj fenomen sve više raste u EU.

Komisija EU namjerava da stvori efikasne mjere zaštite kako bi spriječila da takvo uznemiravanje i pokušaje ušutkivanja novinara. Prema Evropskoj komisiji, navodna kleveta je jedan od najčešćih razloga zašto se protiv novinara podnose SLAPP tužbe.

Različite organizacije za slobodu medija imaju velika očekivanja od EMFA-e. Prema navodima Komisije, prijedlog će se fokusirati na eliminiranje barijera za uspostavljanje i rad medijskih servisa.

Konkretno, ima za cilj da dopuni preporuku o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara, kao i nedavno usvojeni Zakon o digitalnim uslugama i inicijativu protiv SLAPP-a za zaštitu novinara i branitelja prava od zloupotrebe sudskih parnica.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, građani najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama, a najmanje političarima i političkim strankama. Rezultati su to istraživanja “Sloboda medija u BiH 2022.godini”, koje su zajednički proveli Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert.

Iako je više od 80 posto ljudi u Bosni i Hercegovini reklo da vjeruje medijima, mnogi od njih smatraju da političke stranke i političari imaju veliki uticaj na medije. Dvije trećine ispitanika smatra da je politička i finansijska ovisnost osnovna prepreka medijima i slobodi medija.

Prema ocjenama novinarskih asocijacija, medijski zakoni u BiH su relativno dobri, ali mnogi, posebno lokalni mediji su finansijski ovisni od političkih ili ekonomskih centara moći, oglašivačka industrija je među najmanjima u Evropi, a medijska pismenost na niskom nivou. S druge strane, kleveta je odavno dekriminalizirana, što svakako pozitivno utiče na stanje medijskih sloboda u BiH.

Kako se tvrdi u tekstu, kleveta i autocenzura predstavljaju prijetnju slobodi medija i slobodi izražavanja u Evropi. Suprotstavljanje pogoršanju slobode medija i medijskog pluralizma i dalje predstavlja izazov.

Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever kazala je da “previše zemalja članica Evropske unije ostaje pasivno pred sve lošijim radnim uvjetima za novinare i padom slobode medija”. Ostaje da se vidi kako će na to uticati Zakon o slobodi medija koji je u pripremi, navodi  se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, FENA, HINA, MIA i STA.

Izvor: ENR

About The Author