Facebook je optužen da nije uložio dovoljno u borbu protiv dezinformacija jer teži brzom rastu u Africi, gdje je pandemija Covida naglasila veliku ulogu društvenih medija u online diskursu.

Tradicionalni mediji i vlade imaju sve ograničeniju sposobnost kontrole protoka informacija na kontinentu, budući da se platforme društvenih medija, uključujući Facebook, nastoje brzo širiti.

– Facebook gubi korisnike na globalnom sjeveru, pa odakle dolaze novi korisnici? Globalni jug – rekao je Anri van der Spuy, viši istraživač u istraživačkom centru Research ICT Africa.

Podsaharska Afrika ima 1,1 milijardu stanovnika i u prosjeku od oko 30 posto koriste internet što je tri puta više nego prije deset godina.

Toussaint Nothias, direktor istraživanja u Laboratoriju za digitalno civilno društvo Univerziteta Stanford, koji je intenzivno radio na Facebooku, rekao je da je “općeprihvaćeno” da je Facebook pokrenuo “agresivnu ekspanziju” na globalnom jugu kako bi pridobio nove korisnike nakon pada broja korisnika u razvijenom svijetu.

– Afrika ima mladu rastuću populaciju i stoga nudi mogućnosti da Facebook postane ulazak na internet, putem Facebooka, WhatsAppa, Instagrama ili bilo čega drugog. To se u nastavku može unovčiti – rekao je.

Mnoge, ali ne sve, akademske studije povezale su neodlučnost oko vakcinacije protiv Covida s dezinformacijama koje kruže društvenim medijima u Africi, kao i drugdje. U nekim dijelovima kontinenta, poput Južne Afrike, neodlučnost je bila najveći izazov s kojim se suočavaju kampanje za vakcinaciju.

Dr. Matshidiso Moeti, regionalna direktorica WHO-a za Afriku, govorila je o “infodemiji”, koju ona definira kao “prezasićenost informacijama s dezinformacijama u mješavini što otežava razaznati šta je ispravno i stvarno”.

Lažne informacije koje su kružile društvenim mrežama uključivale su tvrdnje da se crnci ne mogu zaraziti Covid-19 ili da se može izliječiti parom ili tradicionalnim lijekovima kao što je biljni čaj.

Teorije zavjere koje opisuju namjere zapadnih kompanija ili vlada za testiranje vakcina u Africi ili spor demografski rast također su se široko proširile.

– Propisna strana je vrlo problematična. Nije riješeno ni na globalnom sjeveru, ali rizici su puno veći na jugu. Nemate istu sigurnosnu mrežu vještine pismenosti i sposobnosti unakrsnog provjeravanja niti zaštitu adekvatnih politika ili sposobnih institucija. Facebook ulaže u rješavanje nekih od ovih izazova, ali ni približno dovoljno – smatra van der Spuy.

Facebook se oslanja na rastuću mrežu stotina trećih strana za provjeru činjenica širom Afrike kako bi pokrenuli istrage i odgovorili na pritužbe korisnika. Ako se utvrdi da je zabrinutost opravdana, objavama se prilažu upozorenja, koja se također smanjuju u algoritmima koji usmjeravaju promet, a neki računi su uklonjeni.

Glasnogovornik Mete, koja je vlasnik Facebooka, opisao je dezinformacije kao složen društveni izazov koji se stalno razvija za koji ne postoji “jedinstven metak”. No, rekli su da Facebook sada zapošljava globalni tim od 40.000 koji rade na sigurnosti, uključujući 15.000 ljudi koji pregledavaju sadržaj na više od 70 jezika – uključujući amharski, somalijski, svahili i hausa, između ostalih.

To je pomoglo kompaniji da “razbije lažne tvrdnje na lokalnim jezicima, uključujući tvrdnje vezane uz izbore i vakcine”, tvrde.

– Također smo unijeli promjene u naše politike i proizvode kako bismo osigurali da manje ljudi vidi lažne informacije i da ih bude upoznato kada to učine, te naglašavamo pouzdane informacije o vakcinama kroz naš globalni informativni centar Covid-19 – rekao je glasnogovornik.

Međutim, postovi se obično ne uklanjaju osim ako nije vidljivo da direktno podstiču na nasilje ili mržnju, što dovodi do zabrinutosti da bi neke od njih ipak mogla vidjeti široka publika čak i nakon što su označene kao lažne ili obmanjujuće.

– Oni povremeno skidaju potsove, ali to traje dugo -kaže Stuart Jones, direktor Centra za analitiku u Južnoj Africi, koji prati društvene mreže u zemlji.

Facebook tvrdi da više od 95 posto vremena kada ljudi vide naljepnice za provjeru činjenica, ne nastavljaju gledati izvorni sadržaj.

Druge platforme također se bore sa suzbijanjem dezinformacija. Društvenim medijima u Južnoj Africi, posebno Twitterom, dominiraju glasovi protiv vakcina, kaže Jones.

– Nismo identificirali organizirane mreže, već se bavimo ljudima koji su vrlo glasni i koji govore često i vrlo strastveno. Glasovi za vakcine su umjereniji i ne izazivaju isti bijes i ne dijele se toliko – dodaje on.

Frances Haugen, bivša menadžerica Facebooka koja je postala zviždačica, rekla je da je njezina zabrinutost zbog očitog nedostatka sigurnosnih kontrola na tržištima neengleskog jezika, poput Afrike i Bliskog istoka, ključni faktor u njezinoj odluci da izađe u javnost.

– Učinila sam ono što sam smatrala potrebnim da spasim živote ljudi, posebno na globalnom jugu, za koje mislim da su ugroženi Facebookovim prioritetom profita u odnosu na ljude – kazala je Haugen za Guardian prošle godine.

Radnici organizacija za provjeru činjenica širom Afrike koji su razgovarali s Guardianom pod uvjetom da ostanu anonimni rekli su da su uvjereni da je njihov rad nešto promijenio, ali su zabrinuti da je uticaj vrlo ograničen.

– Ono što radimo je važno i sprečava neke ljude da čitaju stvari koje jednostavno nisu istinite, ali brinem se da je to zapravo samo mali djelić onoga što postoji – rekao je jedan od njih.

Neki kažu da je teško procijeniti u kojoj mjeri Facebookova degradacija takvih postova u feedovima vijesti ograničava izloženost i zabrinuti su da kompanija nije objavila pregled brojki za finansiranje operacija provjere činjenica u Africi.

– Čini se da je na kontinentu manje moguće stvarnih ulaganja u smislu direktnog angažiranja ljudi ili zapošljavanja sa stvarnim lokalnim znanjem – smatra Grace Mutung’u, istraživačica politike i pravnica iz Nairobija u Keniji.

– To je pitanje odgovornosti. Ako preuzmete tako ogromnu odgovornost u društvu, jednako biste trebali ulagati u rješavanje problema koji iz toga proizlaze. Imaju resurse, ono što nedostaje je snaga volje – zaključila je.

Dužnosnici WHO-a izrazili su zabrinutost zbog šifriranih privatnih aplikacija kao što je WhatsApp, koje ostaju “nevidljive”, budući da je nemoguće znati šta se govori ili dijeli i vrlo je teško intervenirati kako bi se zaustavio protok lažnih informacija.

WhatsApp je također u vlasništvu Mete, koja je vlasnik Facebooka. Kompanija je rekla da poduzima korake za rješavanje problema, ali Nothias kaže da ne postoji jednostavno očito rješenje za problem moderiranja sadržaja.

Izvor: The Guardian