Pregovori o Evropskom zakonu o slobodi medija (EMFA) privode se kraju. Posljednji trijalog 15. decembra bavit će se samo članm 4. EMFA-e i korištenjem špijunskog softvera protiv novinara.
U međuvremenu je Investigate Europe, Disclose and Follow The Money otkrio dokumente koji pokazuju da sedam evropskih vlada: Francuska, Italija, Malta, Grčka, Kipar, Švedska i Finska žele legalizirati špijuniranje novinara u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti .
Kao što pokazuju neke bilješke sa sastanka Vijeća stalnih predstavnika EU-a u novembru 2023. godine, koje je objavio konzorcij Investigate Europe, Italija, Malta, Grčka, Kipar, Švedska i Finska žele ozakoniti špijuniranje novinara. To žele postići pomoću zakona koji štiti novinarstvo, EMFA-e.
Priča seže od juna 2023. godine, kada je Evropsko vijeće uvelo novu iznimku od opće zabrane postavljanja špijunskog softvera protiv novinara. U njemu stoji da odredbe o učinkovitoj zaštiti novinarskih izvora “ne dovode u pitanje odgovornost država članica za očuvanje nacionalne sigurnosti”.
Takvo izuzeće, koje bi izvorno osiguranu zaštitu zapravo pretvorilo u praznu ljušturu, zapravo je odbijeno od Evropskog parlamenta. Budući da su o tekstu u oktobru izglasale države članice Evropskog parlamenta, o postavljanju špijunskog softvera mogao je odlučivati samo nezavisni sudac za svaki pojedinačni slučaj.
Najmanje sedam država članica EU sada se ponovno zalaže za izuzeće za “nacionalnu sigurnost”, što bi im zapravo dalo legitimitet da špijuniraju novinare. Kao što piše u bilješkama, za Italiju izuzeće predstavlja “crvenu liniju”. Da joj nije dopušteno špijunirati novinare, krajnje desna vlada Giorgie Meloni najvjerovatnije bi zabranila EMFA-u.
Kako navodi Investigate Europe, Njemačka je u zadnji tren pokrenula napore da spasi zakon, izbjegavajući eksplicitno spominjanje “nacionalne sigurnosti”. Međutim, 15. decembra mogli bismo svjedočiti trima scenarijima: ako ovi pregovori ne uspiju postići dogovor, zakon bi mogao propasti, ostavljajući medijske slobode diljem Evrope ranjivima.
Ako se postigne dogovor, zakon bi mogao uspostaviti ključne osnovne mjere za slobodu medija, ali ako “izuzeće nacionalne sigurnosti” bude usvojeno, zakon će imati ozbilju manjkavost.
– Izuzetno smo šokirani zahtjevima ovih sedam vlada, koje se oglušuju na evropske pravne standarde slobode medija, utvrđene sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava – kazala je predsjednica Evropske federacije novinara(EFJ) Maja Sever.
Smatra da je ubacivanje takvog izuzetka u tekst koji tvrdi da promovira slobodu medija u Evropi čista provokacija.
Pozivala je Evropski parlament i Evropsku komisiju da odlučno odbace ovu neliberalnu odredbu, koja prijeti ne samo zaštiti novinarskih izvora, već i demokratiji.
Izvor: EFJ
