U svakodnevnom životu susrećemo se sa „savršenim ženama“ kojima ide sve super, te ih volimo ili im potajno zavidimo. Međutim da li je zaista uvijek sve savršeno? Ništa nije kako nam se čini jer tzv. „super žene“ se često i same nalaze pred životnim izazovima koji nerijetko izazivaju „WONDER WOMAN SINDROM“.

Na koji način spriječiti „WONDER WOMAN SINDROM“ i kako postaviti lične granice?

„Teško jeste, ali ustrajnost nas vodi ka cilju. Dobra organizacija može da riješi pola posla“,  kaže Emina Huskanović koja je odmah nakon završetka Gimnazije „Dr.Mustafa Kamarić“ stupila u brak i preselila se u drugu državu i zasnovala porodicu.

Navodi da kada se odlučite na brak u nekim ranijim godinama, karijera i školovanje izgledaju nedostižni za mnoge. Međutim, ako imate podršku svoje porodice, ništa nije nemoguće. Nakon preseljenja u Švedsku Emina se specijalizirala u „Moa Lacentrumu“ za asistiranje učiteljima u vrtiću pa do petog razreda osnovne škole.

Pojavom globalizacije čini nam se da se svijet smanjio na nivo čuvenog „globalnog sela“, a pojava društvenih mreža i vrijeme koje im posvećujemo nerijetko čine da se osjećamo pretrpanim informacijama, te u nama izaziva osjećaj stalnog kašnjenja ili „curenja“ vremena.

Ovaj proces s sobom nosi  „stres koji se više odrazio na žene odnoso osjetljiviji pol zbog njihovih hormona koji utiču  na sklonost depresiji”, piše portal miss7zdrava.

Globalizacija i širenje interneta su neki od faktora koji su prouzrokovali „WONDER WOMAN SINDROM“ zahtijevajući od žena nerealne standarde ljepote, te jednaku posvećenost karijeri i porodici. Wonder women sindrom definiše se kao „bolest koja se ogleda u nastojanjima žene da uradi sve i da sve uradi sama“, piše portal Medium.

Biti uporan i paziti na svaku sitnicu se isplati, međutim perfekcionizam u kojem se pretjeruje, može loše utjecati na zdravlje osobe. Perfekcionizam se vremenom može pretvoriti i u opsesivno-kompulzivni poremećaj, ali i u tzv. WWS. Kako piše portal Medium, žene koje  imaju ovaj sindrom često „žongliraju“ između više različitih i uloga koje se ponekad i isključuju. Nastoje biti super majke, super kćerke, super sestre, prijateljice, super uspješne u karijeri, uspješne u održavanju doma, porodice, super kolegice, super zaposlenice…

Žene koje su iskusile „WWS“ najčešće su osjetile stres, poteškoće pri spavanju, osjećaj nelagode, anksioznost prilikom ostvarivanja ciljeva za sebe, te nisu znale reći „Ne“ na pojedine zahtjeve.

Žene su kroz historiju pokazale da ujedno mogu biti dobre majke, ali i poduzetnice, zavisi u kojem se životnom periodu nalaze, te je sasvim normalno da ponekad jedan od navedenih prioriteta prevagne.

Važno je odrediti prioritete i ciljeve

Ženska populacija ima različite rutine, ali svaka od njih ima cilj da se dobro organizuje i da prilikom izvršavanja obaveza ne našteti svom zdravlju.

Kako bismo bile neovisne i sposobne za samostalan život neophodno je da se obrazujemo, a jedan od primjera jeste Selma Alibašić Avdić koja je završila Hemijsko inženjerstvo i tehnologije na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, a trenutno radi u kompaniji „Berry Superfos“.

„Kada imaš neki cilj možeš ga i ostvariti i naravno kada radiš sve u pravo vrijeme“, kaže Selma.

Ciljevi i lična očekivanja razlikuju se od osobe do osobe te pojam „SVE“ treba subjektivno shvatiti smatra Alisa Čalić, koja je diplomirala ekonomiju, te trenutno radi kao računovođa i assistant finansijske revizije u reviziji „Hasičević“.

„Različita su lična očekivanja i zadovoljstva. Ukoliko se pronađe balans između posla i porodice, žena može imati sve što je usrećuje”, kaže Alisa.

U životu pojedinca bitno je ono što smatramo prioritetom.

Alisa Čalić navodi kako je važno sve ono što nas ispunjava, stvara pozitivnu vibraciju i ono bez čega ne možemo.

„Svaka osoba ima nešto drugo što mu je prioritet, ali moj je porodica. Nakon svih obaveza i posla dolazim u svoju mirnu luku i punim baterije za sljedeći dan za koji znam da će biti stresan i sa puno planiranih obaveza, to nam je neizbježno jer živimo u nekom ubrzanom i modernom svijetu“, objašnjava Emina.

Važno je znati kada reći „NE!“

Jedan od čestih razloga zbog čega i žene i muškarci prihvataju previše obeveza koje kasnije ne mogu završiti jeste i taj što ne znaju reći „Ne“ ljudima koje poznaju, ali ni onima koje ne poznaju.

“Reći “Ne” u principu je vrlo jednostavno”, kaže psihoterapeutkinja Vahida Djedović. Ona smatra kako uvjerenja koja se kreiraju u djetinjstvu  kao što su “za neću se ide u zatvor”, “sram te bilo da kažeš nećeš”, “kako se usuđuješ reći neću” izazivaju strah i stid te potrebu za samožrtvovanjem. Kako bi se razbilo ukorijenjeno uvjerenje potrebna je psihoterapija koja će dovesti do toga da se pojedinac “vrati sebi”.

Selma Alibašić Avdić navodi kako je najbolje reći „Ne“ na fin i kulturan način, te dati do znanja da nismo u mogućnosti ispuniti tuđe prohtjeve.

Bitno je postaviti lične granice u svim vrstama odnosa bez obzira da li je to nama neko bitan ili ne, ne trebamo pristati na nešto što jednostavno ne želimo.

„Ponekad ti nebitni su ipak oni naši ‘bitni’, često život iskuša da mi nismo u mogućnosti da kažemo NE, samo zato da bi izbjegli konflikte i kako bi sve bilo ‘u redu’. U većini slučajeva pomislimo da su upravu jer bivamo izmanipulisani, a srce je emotivno i onda napravimo pogrešnu odluku. Da bi se drugi osjećali dobro mi kažemo svoje nevoljno ‘DA’“, pojašnjava Emina.

Ona smatra kako moramo proći kroz teške situacije kako bismo naučili postaviti lične granice, a Alisa navodi da sebi ne trebamo stvarati osjećaj krivice prilikom odbijanja tuđih zahtjeva i prohtjeva.

Niko ne može sav teret preuzeti na sebe, pa tako ni žene. Stav da „sve možemo postići same“, šteti upravo ženama koje ga imaju.

Alisa smatra da previsoko postavljena lična očekivanja mogu postati teret i stvarati nepotreban stres.

„Nije dobro preuzeti sve na sebe posebno ako je to van naših mogućnosti, jer na taj način narušavamo svoje zdravstveno stanje, kako psihičko tako i fizičko. Prvenstveno žena sebe zapostavlja dok podnosi sva ostala nametanja od strane društva”, kaže Selma. Razlog zašto žene često preuzimaju sav teret na sebe jeste jer ipak najviše vjeruju sebi, pa je zbog toga bitno da žene pronađu osobu kojoj će moći u potpunosti vjerovati kao i sebi samima navodi Emina.

Nemogućnost ispunjavanja visokih očekivanja izaziva kod nekih žena strah od osude okoline.

„Obično naš mentalitet, da kažem ‘bosanski’, ali sad evo i svjetski, mogu slobodno reći da od žene uvijek zahtijevaju da je u pripravnosti. Jer ako nije, odmah nešto ne funkcioniše kako treba“, kaže Emina.

U ženama je urođeno ono nešto da krase život drugih, a da li to može dovesti do toga da izgube sebe i svoje ciljeve u životu?

“Od malih nogu uče djevojčice da budu poslušne, dobre izvedenice i da ne sramote roditelje. To je teško breme za dijete, posebno kada se nameću obaveze koje ni samo ne razumije“,  kaže Djedović.

Gubitak sebe u moru događaja se konstantno dešava, posebno ženama koje cijeli život ugađaju drugima, te zaborave na svoje prvobitne ciljeve i želje.

Slobodno vrijeme je danas nešto što je mnogim ženama luksuz.

Emina smatra da je danas teško pronaći slobodno vrijeme za sebe i svoju dušu. Međutim kada ga pronađe ona se okreće vjeri jer je to ispunjava.

Kako ona pronalazi svoj smiraj u vjeri tako Selma voli da ide u šoping, pije kahvu s prijateljicama i pravi omiljene kolače.

Što se tiče Alise ona svoje slobodno vrijeme provodi sa porodicom i tako napuni baterije za sutrašnje prepreke, te kaže da je „naučila da slobodno vrijeme i odmor moraju biti imperativ!“.

Recept za sretan život?

Kako drugačije ići ukorak s životom nego vjerom u sebe i da „živite život punim plućima, obrazujte se, budite neovisne, ispunjavajte svaku svoju želju bila ona mala ili velika“, kaže Selma.

Emina navodi da je najbolji recept za sretan život da radimo ono što mislimo da je najbolje, te da ne dopustimo da nam neko nameće svoje standarde i očekivanja. Nije uvijek nužno ići u korak s svime.

Psihoterapeutkinja Vahida Djedović smatra da je recept za  sretan život individualn, ali da ipak postoje neke zajedničke karakteristike sretnih ljudi a to su: „preuzimanje odgovornosti, kritička misao, svjesnost, dobar san, dobri prijateljski i međuljudski odnosi, te posao s smislom“.

Ako želite da vodite život bez stresa, depresije i mogućnosti srčanog udara razvijte visoko samopoštovanje i oprostite sebi neizvršene zadatke.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.