Stupili ste u brak prije dvije godine. Vaš supružnik prima solidnu platu još od prije braka, ali kao da stojite u mjestu sa finansijama. Svoju novu porodicu zasnovali ste u staroj roditeljskoj kući, jer se za nekretnine – nema. Teško je uštediti i za ljetovanje za dvoje jednom godišnje. Ovako izgledaju životi mnogih mladih osoba u Bosni i Hercegovini, pa tako i brak jednog mladog para iz Bosanskog Petrovca. Loša ekonomska situacija im onemogućava ostvarivanje osnovnih ciljeva u životu, poput kupovine stana ili kuće.

“Teško je priuštiti kvalitetnu i raznovrsnu ishranu sa svakodnevnim potrebama i bez plaćanja stanarine”, kaže Emina Gudžević, dvadesetjednogodišnja djevojka koja je prije dvije godine stupila u bračnu zajednicu i napustila rodni kraj.

                                           Emina Gudžević

Čak i sa solidnim primanjima, mladi bračni parovi kažu da se osjećaju zarobljeno u ekonomsko iscrpljujućem ambijentu u našoj državi.

Prema studiji o mladima za BiH koju su uradili profesori sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, 50% mladih je pri procjeni životnog standarda izrazilo da mogu sebi priuštiti skuplje stvari, ali ne tako skupe stvari poput stana ili auta.

Također, jedan od ključnih nalaza ove studije koji se odnosi na zapošljavanje jeste i onaj koji pokazuje da značajan broj mladih razmatra mogućnost emigracije zbog boljih ekonomskih prilika.

Emina aktivno traži posao otkako se preselila u Bosanski Petrovac.

“U našoj konkretnoj situaciji, moje zaposlenje je nepredvidivo, a značilo bi nam puno kod uštede. Živimo u malom gradu s ograničenim prilikama za zaposlenje. To negativno utiče na naše nade za brže ostvarenje kao male porodične zajednice”, kaže Emina.

Psiholog Andrej Simić kaže da ljudi generalno imaju preferenciju da žive u predvidivoj i stabilnoj okolini.

“Ukoliko smatrate da je vaša finansijska egzistencija ugrožena onda ste vjerovatno i manje zadovoljni vlastitim životom, vidite u njemu manje smisla, te imate malo nade da će se stvari u budućnosti popraviti”, kaže on.

Postati svoj čovjek

Simić kaže da je ekonomska stabilnost naročito važna osobama u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi.

“Osobe u ovom periodu imaju snažnu potrebu da “postanu svoji ljudi”, napuste porodični dom i počnu se samostalno (finansijski) brinuti za sebe u vidu obrazovanja, zaposlenja, započinjanja intimnih odnosa i osnivanja porodice.”

On dodaje da sve ove potrebe koje ostaju neispunjene primarno frustriraju osobe i da dugoročno doprinose osjećaju brige za budućnost.

“Čini se kao da je nemoguće postati vlasnik stana ili kuće bez kredita ili pomoći roditelja“, govori Emina, i dodaje da njena želja za samostalnošću trenutno ostaje ipak samo – želja.

Posjedovati otplaćen stan prije 30. godine života je neostvarivo za prosječnu mladu osobu.

To je potvrdio i diplomirani ekonomista Admir Muharemović.

“Bez pomoći drugih lica, ili u (van)bračnoj zajednici prosječna mlada osoba sama, sa samo ličnim primanjima teško može kupiti stan prije 30. godine. Preciznije, može ga kupiti kreditnim ili drugim sredstvima, ali rok otplate teško da može biti do 30. godine života“.

Dodaje da, iako postoje zakoni koji nude olakšice mladima pri kupovini stana poput povrata PDV-a na prvu nekretninu, oslobađanja plaćanja poreza za mlade bračne parove i slično, “ipak je period od završetka obrazovanja i pronalaska posla koji bankama može dati sigurnost za odobravanje kreditnih do navedene granice od 30 godina, kratak da bi mlada osoba posjedovala nekretninu u svom vlasništvu.”

On pojašnjava da cijene nekretnina neće padati, već se može očekivati da će mirovati u trenutnom nivou određeno vrijeme.

Dodao je i da inflacija sama po sebi nije glavni uzrok visokih cijena nekretnina na našem tržištu.

“Disbalans ponude i potražnje za istim, nesigurnost ulaganja u druge investicije i mnogi drugi faktori uzroci su trenutnih cijena nekretnina”, pojašnjava on.

Nada zadnja umire

Beznađe – stanje očaja i nedostatka samopouzdanja da ćemo u nečemu uspjeti – ugrožava unutrašnji mir osobe i njene interpersonalne odnose, kaže psiholog Andrej Simić.

“Ljudi daju sve od sebe da stanje beznađa izbjegnu. U društvima gdje se “beznađe podstiče” nesigurnom finansijskom situacijom, lošim životnim prilikama za mlade i neriješenim bitnim političkim pitanjima, mlade osobe imaju snažnu potrebu za napuštanjem svoje životne sredine”, pojašnjava on.

“Finansijsko i političko beznađe je glavni motiv mladih za napuštanje BiH” prema istraživanju provedenom na Odsjeku za psihologiju – pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Beznađe jeste negativno, kaže Simić, ali mnogim ljudima treba da shvate da njime ne dobijaju ništa, da njime zapravo i gube.

U Ormariću sakriven “štek”

Kako bi ostvarili nešto ušteđevine i džeparca, dosta mladih pokušava ostvariti i sopstvene prihode na razne načine, pa tako i Emina.

Dok je u potrazi za poslom, prodaje odjeću koju više ne nosi na aplikaciji Ormarić.

Kaže da čak i sa maksimalno sniženim cijenama, primjećuje da se mnogi korisnici ustručavaju da naruče. Ali par komada iz njenog Ormarića je ipak otputovalo van Bosanskog Petrovca.

I psihologija kaže da je promjena načina razmišljanja efikasna u pogledu razmatranja različitih alternativa:

“Možda ćemo se razmatranjem novih alternativa uključiti u nove aktivnosti koje potiču naš osjećaj autonomije i jačaju našu samostalnost”, kaže psiholog Simić.

Emina svoju alternativu krije u Ormariću.

Ekonomista Muharemović govori da svaki pojedinac može doprinijeti boljitku ekonomske i cjelokupne situacije u državi.

“Kroz obrazovanje, kroz rad i privređivanje direktno gradeći sebe kao osobu, indirektno doprinosimo društvu. Kako rad stvara novu vrijednost, obrazovanje i usvajanje novih tehnologija podižu produktivnost, tako pojedinac doprinosi društvu u cjelini.”

Ekološki održivi hobiji poput prodaje stare odjeće pomoću kojih Emina i ostali mladi zarađuju je mali doprinos društvu koji ima vrijednost i značaj.

Šta se „sivi“ u gori zelenoj?

U mladim zelenim glavama svakakve se misli odvijaju, od onih generalno sivih, do onih o sivom stanu.

Simić kaže da je “Misli pozitivno” jedan od najgorih savjeta koje možemo vidjeti online.

“Postavlja se pitanje, kako “misliti pozitivno” kada ste doživjeli neuspjeh ili kada postoje neki vanjski faktori koji Vam onemogućavaju da ostvarite svoje ciljeve i potrebe? U takvim situacijama možemo pronaći pomoć u različitim izvorima”.

Kaže da trebamo biti svjesni toga da nas drugi nisu napustili i da se oslonimo na osobe koje nas bezuvjetno prihvataju i pružaju nam podršku.

“Osim što možemo dobiti uvijek bitnu socijalnu podršku, druge osobe nam mogu dati i jednu drugačiju perspektivu i okvir za razumijevanje našeg problema. Povezano s tim, možemo i tražiti određene dokaze o optimističnijim ishodima: Kako stvari mogu postati bolje?” govori on.

Razmišljanje o potencijalnim pozitivnim ishodima nam može pokazati da naša budućnost i nije tako mračna, zaključio je.

Iako inflacija ruši snove mladih o samostalnosti, Emina i njen Ormarić se ne daju pokolebati. Prodaja odjeće ili neki drugi mali biznisi dokazuju da se pomoću alternativa vrijedi boriti za opstanak. Stan će možda ostati san, ali mladi poput Emine ne prestaju tražiti ključeve – u sebi, u podršci drugih, u malim, istrajnim koracima. A svaki pokušaj da se ostane i izbori, bez obzira na poteškoće, vrijedi više od kvadrata betona, to je gruda temelja za budućnost koju žele izgraditi.