RTRS: Kako je Stanivuković izazvao incident
- – 29. decembar 2019.
INCIDENT U NARODNOJ SKUPŠTINI: Ne samo BiH nego i region obišli su 23. i 24. decembra snimci iz Narodne skupštine Republike Srpske na kojima entitetski ministar policije Dragan Lukač udara šakom u lice opozicionog poslanika Draška Stanivukovića i upućuje mu neprimjerene uvrede. U izvještaju koji je gledateljima ponudila Tatjana Blagojević, riječ je tek o „incidentu“ kojeg su svojim ponašanjem izazvali Stanivuković i opozicioni poslanici.
Izvještaj je zasnovan na potpunom obrtanju teza uz jasno izbjegavanje da se gledateljima prezentiraju osude velikog dijela javnosti. Stoga je sve sažeto u dvije rečenice lidera PDP-a Branislava Borenovića koji je naveo da je rad poslanika te stranke u parlamentu RS upitan. Osim što relativizira Lukačev postupak, novinarka u izvještaju govori i o „frakcijama u PDP-u koje su za i protiv članstva BiH u NATO-u“, te donosi komentare bivših poslanika u Narodnoj skupštini na poslovnik o radu ove institucije.
Dugo nismo svjedočili jednom tako diletantskom pristupu u izvještavanju o nekom događaju koji je u konačnici izgledao kao uradak novinarskog početnika nesposobnog da se snađe u šumi predočenih informacija (Dnevnik 2, 24. decembar).
DODIKOVA SJEDNICA: Dnevnik emitovan 23. decembra bio je u znaku sjednice Narodne skupštine na kojoj se vodila rasprava o Programu reformi u BiH koji je istog dana bio upućen u sjedište NATO saveza. Tačnije, u znaku Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, koji je skupštinsko zasjedanje i inicirao. Kako bi javnost utvrdila gradivo, reporter Branimir Đuričić podvukao je da Program reformi ne trasira nastavak puta BiH u NATO. Potom je, kao gost Dnevnika, duže od pet minuta o tome govorio Dodik. Tek nakon toga uslijedio je i izvještaj sa sjednice u kojem Dodik ponavlja sve već rečeno. Iako nije novost da opozicija nikada u dnevnicima nema ravnopravan tretman, smatramo neprihvatljivim da se stavovi lidera SDS-a i PDP-a svedu na jednu rečenicu i to iz samog uvoda. U kojoj nije ništa rečeno o skupštinskom zasjedanju.
Ovome treba dodati i ne manje važan podatak da je gledateljima prešućeno da poslanici nisu dobili cjelokupan sadržaj Programa reformi, što je i bila jedna od ključnih zamjerki opozicije.
SPC U CRNOJ GORI: Šta sadrži Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je protekle nedjelje usvojila Skupština Crne Gore? U kojim svojim odredbama on u diskriminatorski položaj stavlja Srpsku pravoslavnu crkvu? Zašto se njegovom donošenju nisu usprotivile ostale vjerske zajednice u toj državi? Kojim argumentima njegovo usvajanje obrazlažu crnogorske vlasti? Sva ova pitanja su ona na koja gledatelji nisu dobili odgovore iako je donošenje spomenutog zakona bilo udarna tema u bloku izvještaja iz regiona. Umjesto toga, iz večeri u večer ponavljane su izjave prosrpske opozicije u Crnoj Gori te stavovi čelnih ljudi SPC-a i političara iz RS-a i Srbije da je zakon „protiv srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve“.
Ocjena: 1
BNTV: Lukač udario Stanivukovića, a rukovodstvo RS-a šutnjom odobrilo
- – 29. decembar 2019.
ZASJEDANJE NSRS-a: Sva dešavanja na političkoj i javnoj sceni BiH tokom protekle nedjelje ostala su u sjeni zasjedanja Narodne skupštine na kojoj se vodila rasprava o Programu reformi BiH. Izvještaji sa sjednice bili su fokusirani na dva segmenta. Prvi se odnosio na burno reagovanje opozicionih poslanika kojima je za raspravu dostavljen samo dio Programa, što je bio okidač za niz optužbi upućenih članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. S tvrdnjama da je obmanuo poslanike dostavivši im „lažni dokument“ kako bi prikrio da je stavio potpis na kontinuitet ulaska BiH u NATO.
Drugi se odnosi na demonstraciju nasilja u samom entitetskom parlamentu ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, koji je udario opozicionog poslanika Draška Stanivukovića.
Tijana Milinković je predočila Lukačev komentar na cijeli slučaj, koji je bio eklatantni primjer osionosti. Podsjetila je i na izostanak bilo kakve osude ovog čina rukovodstva Narodne skupštine, predsjednika Vlade, predsjednice RS-a i Milorada Dodika. A kako je taj čin odjeknuo u javnosti, gledatelji su mogli vidjeti kroz komentare političkih analitičara i novinara, te pregled izvještaja medija iz regiona.
MITING I KONTRAMITING: Kao reakcija na spomenutu skupštinsku sjednicu, u Banjaluci su 26. decembra održani protestni miting opozicije i kontramiting vladajućih stranaka. Iako se brojem učesnika na jednom i drugom mitingu u izvještaju nije kalkulisalo, izdvajamo upitnu tvrdnju reporterke da se „na mitingu opozicije okupilo više hiljada ljudi“. Sa kontramitinga gledateljima je ponuđeno tek nekoliko izjava pristaša vlasti.
Dan kasnije, Danina Milaković temeljno je upoznala javnost o tome ko je, između ostalog, podržao vlast. Ukazala je da su njegovu okosnicu činile vođe provladinih organizacija, te emitovanjem izjava Duška Vukotića i Petra Cvjetinovića podsjetila na to kako su u samo nekoliko godina prešli put od najžešćih kritičara do najglasnijih zagovornika politike Milorada Dodika i Željke Cvijanović.
Novinarka je ukazala i na presedan javne podrške nasilničkom ponašanju ministra policije RS-a.
RASPAD DNS-a: Koliko god uredništvo Dnevnika 2 smatralo bitnim ova dva događaja, propuštena je prilika za analizu ostavke Marka Pavića s funkcije predsjednika DNS-a. Naime, stranka koja je nakon Opštih izbora 2018. godine izrasla u treću po snazi u RS-u, suočena je s novim unutrašnjim sukobima i previranjima koji bi mogli biti uvod u nove prekompozicije političke scene u ovom bh. entitetu. Na isti način gledatelji su obaviješteni i o smjeni ministra saobraćaja RS-a, jednog od ključnih Pavićevih saradnika.
VELIKA MINUTAŽA, ALI MALO INFORMACIJA: Crna Gora i usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti bile su ključne vijesti iz regiona. Fokus prezentiranog gledateljima bilo je nezadovoljstvo SPC-a uz tvrdnje da im se zakonom nelegalno oduzima imovina i reagovanje opozicionih prosrpskih stranaka u crnogorskoj skupštini. Mnogo minutaže u kojoj je jedva objašnjeno šta su ključni članovi ovog zakona, na čemu se temelje, te kako su na njega reagovale ostale vjerske zajednice. Najslikovitiji primjer načina izvještavanja je rečenica kojom je zaključen prilog u Dnevniku 26. decembra: „Vlast ostaje ustrajna da imovinu Nemanjića uknjiži na Crnu Goru“.
Ocjena: 6
Komparativna analiza
Dvije medijske kuće i dva lica odnosa prema nasilju vlasti koje se s ulica Republike Srpske preselilo i u njene institucije. Svojim izvještavanjem, RTRS je stao uz nasilje i javnosti poslao poruku da su svi koji ga osuđuju protivnici RS-a i njene policije te da su dio nove zavjereničke misije usmjerene na rušenje ovog entiteta.
BNTV je gledateljima prezentirao nivo uznemirenosti i zabrinutosti onih građana koji pitaju da li u RS-u više postoje demokratija i na njoj zasnovane institucije.
