RTRS: Ko uređuje Dnevnik?
- – 13. mart 2022.
GLASNOGOVORNIK ORUŽANIH SNAGA: Ruska invazija na Ukrajinu, odnosno, zvanično na javnom servisu RS-a: vojna operacija, i u nedjelji iza nas dominirala je udarnim minutama Dnevnika.
Pitanje je, na osnovu informacija koje se gledateljima plasiraju, ko uređuje ovaj segment Dnevnika? Propagandna služba Kremlja? Ambasada Ruske Federacije u BiH? Naime, većina onoga što smo vidjeli dio je izjava glasnogovornika ruskih oružanih snaga i Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Shodno tome, ruska vojska ne granatira civilne ciljeve, a ukrajinske vlasti blokiraju humanitarne koridore za izlazak civila i u Mariupolju ih koristi kao živi štit.
Što se pak stavova Ukrajine tiče, informacije se biraju selektivno i krajnje su šture. Ali zato su gledatelji saznali o „sukobu u NATO savezu zbog slanja borbenih aviona u Ukrajinu“, kao i to da se predsjednik Ukrajine „ohladio od NATO saveza“.
DEMILITARIZACIJA UKRAJINE: Koliko daleko se u neprofesionalizmu i navijanju za jednu stranu može ići, najjasnije se vidjelo iz najava Dnevnika 10. marta: „Rusija će provesti demilitarizaciju Ukrajine“, „Rusija neće odustati od prava na postojanje na političkoj karti svijeta“.
No vrhunac farse, jer nemamo drugog imena za ono što se gledateljima nudi, jesu izvještaji Danijela Simića s područja Donbasa. Malo sa šljemom na glavi iza ruskih trupa, koje su „spremne za oslobođenje Volohova od ukrajinskog režima“, malo iz Donjecka. U kojem su otkazane proslave 8. marta, baletske predstave i koncerti zbog sahrane ruskog generala Vladimira Žoge, čiju nam je biografiju Simić do detalja prepričao. Njegova je pogibija, veli Simić, „dokaz da u ratu ne gine samo jedna strana“. I onda krešendo, koji bez obzira na tragičnost rata u Ukrajini, izaziva jedino podsmijeh. Naime, svoj „izvještaj“ Simić zaključuje: „Pola sata nakon sprovoda po snijegu, nad Donjeckom se pojavilo sunce, a roditelji su izveli djecu u šetnju“. Jedno je sebe zvati novinarom, drugo je biti novinar.
ZAŠTO SE TO DEŠAVA: Povećanje kontingenta EUFOR-a u BiH i najavljeni preleti aviona NATO alijanse za Gvozdena Šarca su povod da pita „zašto se to dešava u jeku ukrajinske krize“. Navodi izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije da „za to nije bilo potrebe“. Pa potom zaključuje: „Mlaznjaci na nebu i teška borbena vozila na zemlji imaju za cilj pritisak i zastrašivanje Republike Srpske“.
Šta je sadržaj pisma Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koje je putem Ministarstva vanjskih poslova upućeno DKP mreži naše države, gledateljima nije predočeno. Umjesto toga, Branka Kusmuk, u uobičajenom maniru, komentarisala ga je ističući da je za srpske diplomate „pismo gaf ministrice bh. diplomatije pomnoženo s nulom“, potom da je riječ o „morbidnoj uzurpaciji nadležnosti sarajevskih rušitelja Ustava“ uz „gromoglasnu podršku međunarodnih pravdoljubaca“.
Raskošni običaj da previše govori i komentariše, a pritom izostavi ključne informacije, Kusmuk je pokazala i u izvještaju o razlozima zbog kojih se SNSD i HDZ BiH protive usvajanju po hitnom postupku diferenciranih stopa PDV-a. Zastupnike iz Federacije BiH i RS-a koji su za ove zakonske izmjene glasali, naziva „CIK-koalicijom“. Kada se sumira sve što je gledateljima predočeno, jedino je jasno da je Kusmuk više zabrinuta za to koliko bi se vlast morala prihoda od PDV-a odreći nego kako će građani izaći na kraj s narastajućom ekonomskom krizom.
Ocjena: 1, jer niže nemamo
BNTV: Rat i ekonomija
- – 13. mart 2022.
IGNORIRANJE IZBJEGLICA: Uz neznatno izbalansiranije informacije u odnosu na prethodni period, vijesti o ratu u Ukrajini i dalje su dio udarnog dijela Dnevnika. Medijsko-propagandni rat koji vodi Rusija, uredništvo Dnevnika ili ne želi ili ne umije prepoznati. Nesporno je da se iz zaraćenih područja informacije teško probijaju, ali one o ukrajinskim izbjeglicama su itekako dostupne, no veličinu izbjegličke krize izazvane ruskom agresijom upadljivo se ili ignorira ili relativizira.
UKIDANJE AKCIZA: Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, fokus je bio na pitanju u kojoj će se mjeri rat u Ukrajini odraziti na bh. ekonomiju. Zbog porasta cijena goriva, protekle nedjelje protestovali su prevoznici u kamionskom saobraćaju u BiH, a vlasnici autobusa u gradskom saobraćaju u Banjaluci održali su štrajk upozorenja.
Kroz analize ekonomista i komentare opozicije tražili su se odgovori na pitanje u kojoj mjeri bi ukidanje akciza na gorivo olakšalo rad prevoznicima, ali i zaustavilo lanac poskupljenja roba i usluga koje je s tim u direktnoj vezi.
Za razliku od RTRS-a, čiji se uredništvo trudilo odluku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o uvođenju diferenciranih stopa PDV-a svesti na nivo dnevnopolitičkih prepucavanja vlasti i opozicije RS-a, gledatelji Dnevnika BNTV-a dobili su širu sliku ovog problema.
Ne relativizirajući činjenicu da je uvođenje diferenciranih stopa proces, novinari Dnevnika su kroz komentare ekonomista i opozicije objasnili korist koju bi građani imali od smanjenja poreza na pojedine grupe proizvoda. I kroz izjave predstavnika vladajućih struktura iz RS-a, ukazali kako se svjesnim odlaganjem sjednice Doma naroda državnog parlamenta nastoji kupiti vrijeme.
KOLIKO SMO ZADUŽENI: U sjeni rata u Ukrajini ostao je niz otvorenih pitanja čiji odgovori čine nimalo optimističnu stvarnost BiH. Jedno od takvih bilježimo i u Dnevniku 12. marta o nivou zaduženosti BiH, koja je dosegla 9,4 milijarde KM. Kada se tome, naveli su ekonomisti, doda i visina unutrašnjeg duga RS-a, onda se s krajnjim skepticizmom gleda kako će RS servisirati svoje obaveze.
Pitanje kako preživjeti i poslovati s dobiti muči i ratare. Oni upozoravaju da je zbog rata u Ukrajini priprema proljetne sjetve poskupila 100 posto i da s cijenama svojih proizvoda na tržištu neće moći nadoknaditi tu razliku.
I u ovoj nedjelji javnost je upozorena na uništavanje robnih rezervi RS-a. Zbog prodaje u bescjenje naftnih terminala RS-a, bez litre goriva, kilograma pšenice, brašna i osnovnih životnih namirnica, entitet nema mogućnost da u slučaju nestašica interveniše na tržištu i ponovo se očekuje da sve probleme ovdašnje vlasti riješi Srbija.
Ocjena: 3
Propagandne poteškoće
Uz svu neizbalansiranost informacija o ratu u Ukrajini koje smo zabilježili u Dnevnicima BNTV-a, naprosto je nemoguće biti lošiji od proruske propagande koju gledateljima nudi RTRS.
Što se tema od egzistencijalnog značaja za građane tiče, javni servis RS-a ili ih ignoriše ili relativizira, iako je i najpovršnijem posmatraču ekonomske situacije u ovom entitetu jasno da je život građana iz dana u dan zbog lanca poskupljenja sve teži.
Plus sedmice
RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Nakon izlaska iz pritvora i čekanja potvrđivanja optužnice za zloupotrebu službenog položaja, Aleksandar Zolak (Ujedinjena Srpska) podnio je ostavku na funkciju direktora Instituta za javno zdravstvo RS. Po hitnom postupku, a u skladu sa stranačkom podjelom fotelja, Ujedinjena Srpska izabrala je novi kadar za tu funkciju: Kostadina Vasića. Opozicija u RS-u izrazila je protivljenje jer Vasić ne samo da ima upitnu stručnu spremu nego se i protiv njega u drugom stepenu vodi sudski postupak zbog nanošenja teških tjelesnih povreda, za koje je predviđena kazna od jedne do pet godina zatvora. Pa shodno tome nije ni mogao biti imenovan na direktorsku poziciju. Ovaj primjer samo je još jedna potvrda da za stranačke kadrove koji su dio vlasti nema nikakvih prepreka da budu imenovani na bilo koju funkciju.
Minus sedmice
RTRS
Pitamo se koliko još neprofesionalizma u izvještavanju o agresiji na Ukrajinu treba da javnosti plasira uredništvo Dnevnika pa da Regulatorna agencija za komunikacije počne raditi svoj posao. RTRS je javni servis, njegov rad plaćaju građani koji zauzvrat imaju pravo na objektivno i profesionalno informisanje, umjesto da im se servira ruska propaganda.
BNTV
Neizbalansirano izvještavanje o ratu u Ukrajini.