RTRS I BNTV: NAS DVA BRATA SKUPA RATUJEMO…

Plus nedjelje

RTRS
Ne izdvajamo nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj novinara Milana Kovača o inicijativi djece poginulih boraca vojske RS-a da budu pasivni članovi komisija za zapošljavanje u javnim institucijama, koja je odbačena. Novinar je objasnio razloge inicijative, koristeći sugovornike koji su govorili o nepoštivanju zakona pri odabiru kandidata za radna mjesta u institucijama koje se finansiraju iz entitetskog ili budžeta lokalnih zajednica.

Minus nedjelje

RTRS
Da je rasprava o izmjenama Zakona o RTRS-u u Narodnoj skupštini RS-a trajala ne jedan, nego nedjelju dana, i da je opozicija u svojim kritikama rada RTRS-a pojedinačno iznosila argumente o selektivnom i neprofesionalnom izvještavanju javnog servisa, evidentno je da to uredništvo ove TV kuće ne bi zabrinulo. Uvjereni u svoj “profesionalizam i nezavisnost”, zahtjev za uvođenje prinudne uprave nad javnim RTV servisom RS-a komentarisali su podsmijehom. Prema, kako to novinari RTRS-a kažu, “takozvanom” Savezu za promjene.
BNTV
Način izvještavanja o objavi rezultata popisa stanovništva. BNTV je nepotrebno upala u zamku politikanstva oko ovog pitanja i umjesto analitičkog osvrta na značaj konačnog objavljivanja podataka popisa, svrstala se na stranu srpske političke scene.

RTRS I BNTV: NAS DVA BRATA SKUPA RATUJEMO…

RTRS: STARA, DOBRA ISLAMSKA DEKLARACIJA

16. – 22. maj 2016.

NOVI TJEDAN, NOVI DOGAĐAJI: Proteste opozicije i kontramiting vlasti iz pretprošle sedmice zamijenili su odluka o objavi popisa stanovništva i izjava banjalučkog biskupa Franje Komarice koji je dešavanja ratnih godina u Banjoj Luci uporedio s Bleiburgom.

Izvještavanje o rezultatima popisa stanovništva u BiH, koji je izvršen 2013. godine, RTRS je fokusirao na nezadovoljstvo srpske političke scene, jer je ta odluka donijeta bez saglasnosti tog entiteta, kao i na problematiziranje pitanja oko 190 hiljada građana koji rade ili se školuju u inostranstvu.

ALIJA I BOŠNJACI: Kako je riječ mahom o građanima bošnjačke nacionalnosti koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske, prezenter Dnevnika 2, najavljujući politički magazin Pečat, saopštava “da se na principima Islamske deklaracije Alije Izetbegovića želi popisom stvoriti islamska država na Balkanu” (Dnevnik 2, 19. maj, urednica Nada Arlov).

NEMA INFORMACIJE, ALI IMA REAKCIJA: Šta je, gdje i kada biskup Franjo Komarica kazao i u kojem je kontekstu stradanja nesrba Banje Luke tokom minulog rata uporedio s Bleiburgom, gledaoci nisu saznali. No, umjesto toga, podrobno su bili informisani s inim negativnim reakcijama srpskih političara, vlasti bliskog NVO sektora i istoričara povodom te izjave. Biskupovo saopštenje za javnost, u kojem je svoje stavove pojasnio, tek je šturo preneseno. Ali zato je apostrofiran stav predsjednika RS-a Milorada Dodika koji “zahtijeva da Komarica svoju izjavu povuče”.

TREBALI BI, ALI NEĆE: Dnevnik 2 RTRS-a postaje, nažalost, sve više i više, ne nacionalno, nego nacionalistički ostrašćen, i to je već problem kojim bi se ozbiljno trebala, ali sumnjamo da hoće, pozabaviti Regulatorna agencija za komunikacije. Iz ovonedjeljnog monitoringa izdvajamo dva izvještaja koji ovu tvrdnju potkrepljuju.

1. Dnevnik 19. maja, izvještaj s konferencije za novinare Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH. Njegovo negodovanje povodom upornog prenošenja tvrdnji da je Hrvat pa onda i pitanje “nije li fašizam ljude mjeriti shodno nacionalnoj pripadnosti”, na RTRS-u komentarišu frapantnom konstrukcijom “nejasno je kako u širenju međuetničke ljubavi misli da će neko ignorisati da je Hrvat”.

2. Drugi primjer odnosi se na kandidaturu Desnice Radivojevića za načelnika Srebrenice. Novinar Nenad Petrović izvještaj zaključuje konstatacijom da je to još jedan pokušaj izborne krađe kojom se Srbima kao većinskom narodu Srebrenice onemogućava da imaju svog načelnika.

Ocjena: 1

 

BNTV: OPROSTITE, JESTE LI VI RTRS?

16. – 22. maj 2016.

POVRATAK POLITICI: Ni dnevnici BNTV-a ne bilježe blistavu nedjelju. Uredništvo je odlučilo, barem prema izboru prezentiranih izvještaja, da napravi odmak od životnih tema i fokusira se na političke događaje.

POTIRANJE RAZLIKA: I za njih su odluka o objavi rezultata popisa stanovništva te istup banjalučkog biskupa Franje Komarice bile udarne teme. I ponovo smo svjedočili potiranju razlika između BNTV-a i RTRS-a kada je riječ o pitanjima od srpskog nacionalnog interesa na način na koji ih tumače političari. Istina, novinarka Danina Milaković izvještavala je o popisu s manje ostrašćenosti nego njene kolege s javnog servisa. No, sam izbor sugovornika koji podvlače problem “spornih popisnica, jer će to dovesti do političkog zaoštravanja, demografskih komplikacija i utjecati na etničku sliku zemlje”, jasno govori kakav i čiji stav BNTV favorizuje.

KOMENTARI I OSUDE: Jednako kao i na RTRS-u, gledaoci od novinara BNTV-a nisu saznali šta je, kada i gdje biskup Franjo Komarica rekao poredeći Banju Luku i Bleiburg. Umjesto toga, uz napomenu da biskup nije bio dostupan za izjavu, slijedilo je navođenje brojnih komentara i osuda te izjave. Za koje su se novinari, mora im se priznati, svojski potrudili.

BEZ PROPITIVANJA: “Desnica Radivojević nije srpski kandidat za načelnika Srebrenice, stav je srpskih građana i Srpske pravoslavne crkve”. Ovako je najavljen izvještaj o kandidatima za načelnika Srebrenice. Bez i trunke propitivanja zašto se jedna vjerska zajednica otvoreno miješa u politiku.

Izdvojeno

Mali pomak od svakodnevnice i političkih tema koje javnost vrlo često smaraju, jer im se prilazi uvijek iz istog ugla, napravljen je u Dnevniku 18. maja. Riječ je o izvještaju, kojim je Dnevnik otvoren, s finalne utakmice Kupa BiH, kojom je nogometni klub Radnik iz Bijeljine stekao pravo učešća na evropskoj sceni. Lokalpatriotski, Semberci nisu mogli skriti  radost zbog postignutog uspjeha.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Način na koji su i RTRS i BNTV izvještavali o istupu banjalučkog biskupa Franje Komarice na najbolji način oslikao je odnos medija u RS-u prema zbivanjima tokom minulog rata. Prema “našim žrtvama  i njihovim zločinima”. Bez želje i potrebe da se istinski otvori pitanje suočavanja s prošlošću, u kojoj postoji i ona druga strana. Vidjeli smo to na primjeru izvještavanja s ceremonije otvaranja obnovljene Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci, a sada i na primjeru odnosa prema istupu biskupa Komarice. I kao što ni jednom ni drugom mediju nije palo na pamet da se pozabavi odgovornošću za rušenje Ferhadije i ostalih petnaest banjalučkih džamija, ili samostana Petrićevac, tako je izostalo i otvaranje pitanja o progonu preko 80 hiljada nesrba iz Banje Luke i brojnim neprocesuiranim ubistvima civila.

About The Author